Dio studenata radi čak 17 posto više nego prije: 'Kategorije se sve više udaljavaju'

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ovih je dana objavilo rezultate nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT VIII. Kako i sam naziv sugerira, riječ je o istraživanju koje se provodi periodički, a cilj je dobiti uvid u socioekonomske uvjete studentskog života u Hrvatskoj. Budući da je ovo istraživanje provedeno online anketom u akademskoj godini 2021./2022. ono pruža uvid u stanje u razdoblju koje su obilježile posljedice pandemije i potresa u Zagrebu i Banovini te rast životnih troškova.

Za provedbu je bio zadužen tim stručnjaka Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom profesora Ivana Rimca i u njemu su mogli sudjelovati svi studenti u Republici Hrvatskoj.

Sve više izvanrednih studenata kontinuirano radi

Istraživanje je obuhvatilo i temu subvencioniranja školarina i rada za vrijeme studija. Autori naglašavaju ulogu koju je prelazak iz socijalizma imalo na današnji oblik sustava u kojem se razlikuju redoviti i izvanredni studenti.

- Ukupno gledano, sustav je regulatorno nedorečen u distinkciji redoviti - izvanredni studenti u javnim visokim učilištima (i jedni i drugi mogu biti u statusu plaćanja školarine, ali se razlikuju prema pravu na sporiji tempo studiranja kod izvanrednih studenata), a efekti sustava zasigurno su vidljivi po tome što većinu studenata čine osobe s direktnom tranzicijom iz srednje škole na studij, dok su kategorije odgođenog studiranja i studiranja u srednjoj dobi ili iz zaposlenja uglavnom slabo prisutne. S druge strane, studenti u privatnim učilištima uopće ne poznaju distinkciju između redovitog i izvanrednog studiranja jer svi plaćanju punu školarinu pa je distinkcija bespredmetna, navode autori.

Prema podacima prikupljenim u istraživanju raste udio kontinuirano zaposlenih izvanrednih studenata. Među ispitanim studentima 20,8 posto redovitih studenata je kontinuirano zaposleno, dok je taj broj za izvanredne studente čak 76,5 posto, što znači da je svaki peti redoviti student kontinuirano zaposlen, dok kontinuirano radi tri četvrtine izvanrednih studenata. Podaci se značajno razlikuju od prethodnog istraživanja, kad je kontinuirano zaposleno bilo 22,9 posto redovitih i 59,6 posto izvanrednih studenata, što je više oko 17 posto manje nego sad).

Foto: EUROSTUDENT VIII

'Odnose treba interpretirati u kontekstu postpandemijskog razdoblja'

Povremeno radi 19,6 posto redovitih i 8,3 posto izvanrednih studenata, a uopće ne radi više od pola redovitih studenata (59,6 posto) i 15,1 posto izvanrednih studenata. Broj redovitih studenata koji uopće ne rade povećao se za 3,2 posto, a izvanrednih se smanjio za 13,8 posto.

- Usporedimo li udjele zaposlenih s podacima iz istraživanja EUROSTUDENT VII iz 2018./2019., vidljivo je u 2020./2021. da se kategorije redovitih i izvanrednih studenata sve više udaljavaju u pogledu statusa rada u vrijeme studija. Redoviti studenti su u statusu punog zaposlenja u udjelu padali, a izvanredni dramatično porasli. No ove odnose, u prvom redu, treba interpretirati u kontekstu postpandemijskog razdoblja u kojem je zaposlenost bila u padu zbog posvemašnjih gospodarskih problema izazvanih lock-down strategijom borbe protiv pandemije, objašnjavaju autori.

Motivatori za rad: novac i iskustvo

U postpandemijskoj godini značajan udio studenata radio je tek povremeno ili uopće nije radio, a ti udjeli se sad smanjuju, dok je zaposlenje u punom opsegu drastično povećalo udio. Autori očekuju da će iduće istraživanje pokazati da je ovaj nagli skok tek iznimka od trendova nastala nakon vraćanja zaposlenosti u normalu nakon pandemije.

- Ekonomija u doba koronavirusa, s djelomičnim subvencijama za očuvanje radnih mjesta u vrijeme epidemije, vidljivija je u distribuciji broja radnih sati tjedno za zaposlene studente gdje je izrazita dominacija zaposlenja u punom radnom vremenu u odnosu na povremene poslove, primjerenije studentima, koji su dominirali kod studenata u prethodnim razdobljima. Manji opseg plaćenog zaposlenja dominantniji je kod mlađih studenata, ali uglavnom ne obuhvaća više od 20 posto studenata. S druge strane, u starijim godištima dominira puno radno vrijeme, ističu autori.

Što se tiče motivacije studenata za rad, primarni motivator je materijalna oskudica. Od redovitih studenata mlađih od 30 godina koji rade čak ih je 94,1 posto odgovorilo da si ne bi mogli priuštiti studi da ne rade. Za studente starije od 30 godina taj je udio svega 5,9 posto. Od izvanrednih studenata koji rade mlađih od 30 godina 46,2 posto ne bi moglo studirati da ne rade, a za studente starije od 30 godina taj broj je 53,8 posto. Autori ističu da je utješno i da je motivacija za rad također visoki motivator. Na pitanje rade li kako bi stekli iskustvo među studentima mlađima od 30 godina pozitivno je odgovorilo 97,9 posto redovitih studenata, 98,2 posto redovitih studenata koji i plaćaju studij te 59,6 posto izvanrednih studenata.

Studenti rade i za vrijeme praznika

Istraživanje je pokazalo da velik broj studenata rade i u vrijeme praznika. Udio je najmanji kod redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu i kreće se od 41 posto za najmlađe kategorije do 60 posto za kategoriju studenata od 25 do 29 godina. Tijekom praznika radi 10 posto više studenata u dobi do 21 godinu i u dobi između 25 i 29 godina, dok ostali studenti tijekom praznika rade u jednakoj mjeri kao i tijekom cijele godine. Kod izvanrednih studenata je zaposlenost tijekom praznika za 20 posto veća nego kod redovitih studenata bez plaćanja.

- Zaključak se nameće sam po sebi, za većinu studenata studij predstavlja znatan financijski teret pogotovo ako je student prisiljen, parcijalno ili potpuno, plaćati troškove školarine, no i među onima koji ne plaćaju školarinu gotovo polovica studenata pokušava barem tijekom praznika zaraditi za studiranje tijekom nastavne aktivnosti, zaključuju autori.

Autori naglašavaju da se studenti koji rade zbog nedostatka vremena za studijske aktivnosti mogu osjećati sve manje kao studenti. Promjena identifikacije sa svojom ulogom može dovesti do gubitka motivacije za studij i u nekim slučajevima do odustajanja od studija.

Posao može utjecati na motivaciju za studij

U ranoj fazi studiranja (mlađi od 21 godine) identifikacija s ulogom studenta najviša je u sve tri kategorije statusa studenata: kod redovitih studenata bez plaćanja školarine 98 posto, redovitih studenata s plaćanjem školarine 93 posto, a kod izvanrednih studenata 64 posto. Međutim protokom vremena provedenog na studiju identifikacija s ulogom studenta opada jednako kod obje kategorije redovitih studenata (najniže 77 posto) sve do ulaska u tridesete godine kada je uočljiv značajniji pad na 46 posto za redovite studente bez plaćanja i 26 posto za redovite studente s plaćanjem školarine.

Izvanredni studenti startaju sa znatno nižom identifikacijom s ulogom studenta koja je kod najmlađe dobne kategorije 64 posto i završavaju na 24 posto na završetku dvadesetih godina života. Ulaskom u tridesete udio identifikacije u ulogu studenta pada na samo 3 posto, što okvirno odgovara udjelu osoba koje studiraju u kasnijim godinama života.

Čitavo izvješće o istraživanju možete pročitati u priloženom dokumentu.