Najbolji maturanti ciljaju na PMF: Dekanica otkriva što ih očekuje, ali ključni problem nastavničkih smjerova

Bliži se matura i upisi na fakultete, a neki od najboljih maturanata i ove će godine upisati studije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. PMF ove godine slavi veliki 80. rođendan, a upravo zato u podcast smo pozvali dekanicu fakulteta Ivančicu Ternjej.

Na toj je poziciji od početka ove akademske godine, dolazi s Biološkog odsjeka PMF-a, a nekada je i sama bila studentica istog fakulteta. Studiranje je danas nezamislivo bez interneta, laptopa ili mobitela pa i umjetne inteligencije, ali u doba kada je Ternjej studirala toga nije bilo, što je najveća razlika u odnosu na danas, kazala je dekanica u uvodu.

- Ja sam svoj diplomski rad pisala na pisaćem stroju, to je bio pothvat. Promijenilo se dosta toga, promijenili su se studijski programi, okruženje i društvo, međutim PMF je ostao, kazala je Ternjej.

Upitana na što je danas, iz perspektive profesorice i dekanice najponosnija na PMF-u odgovara da ustanova sama po sebi i nije nešto, ako ljudi koji su ondje nisu dobri.

- Rekla bih da PMF čine izvrsni ljudi i tu sam najponosnija. Ti izvrsni ljudi onda rade i sa studentima koji su izvrsni. Čini mi se da smo svih ovih godina održali jedan nivo i drago mi je da smo na ovoj 80. obljetnici, kaže Ternjej.

Je li PMF teško završiti?

Studije PMF-a danas upisuju neki od najboljih maturanata, oni koji na ispitima postižu stopostotne rezultate. Na pitanje koliko je teško završiti ovaj fakultet, Ternjej odgovara da smatra da onima koji imaju talent za STEM područje nije teško. No, oni koji upisuju fakultet moraju imati na umu da se u odnosu na srednju školu mijenja način učenja, a drugačije su i provjere znanja kroz ispitne rokove.

- Onim studentima kojima bude teško obično je teško zato što se ne prilagode na taj novi sustav. Bilo bi dobro kontinuirano učiti, a ne kampanjski, međutim okolnosti često dovedu do toga. I mislim da se u tom smislu može govoriti o težini. S druge strane, kada razgovarate s mladima, provlači se paradigma da je PMF strog fakultet. Mi držimo određenu razinu i to činimo s razlogom – želimo biti vodeća ustanova u obrazovanju mladih stručnjaka u području STEM-a i kadrova koji će obrazovati mlade ljude u školstvu, navodi Ternjej.

Dio nastavničkih studija nije atraktivan maturantima

I dok su određeni istraživački smjerovi PMF-a iznimno poželjni među maturantima, dio nastavničkih svake godine ostaje nepopunjen. Konkretno, radi se o nastavničkim smjerovima fizike i matematike.

- Rekla bih da to nije samo problem sveučilišta, nego društva u cjelini. Čini mi se da ljude ne privlači nastavnički poziv, a za to vjerojatno postoji više razloga. Jedan je sigurno i materijalni status koji se najčešće spominje, ali ima i drugih aspekata. Mislim da općenito profesorski poziv nije cijenjen u društvu i to ne mogu riješiti samo fakultet i sveučilište, nego i država mora pokrenuti poticajne akcije, rekla je Ternjej.

Povremeno se mogu čuti i same kritike na račun težine pojedinih nastavničkih studija i preopsežnog gradiva koje nije nužno za podučavanje u školi. Ternjej navodi da se stalno radi na promjenama studijskih programa, a fakultet i sam provodi određene mjere za privlačenje studenata, poput pozamašne stipendije za one koji upišu nastavnički smjer fizike.

Treba li nam jedna razina matematike na maturi?

Otkako je na državnoj maturi uvedena jedinstvena razina mature iz Hrvatskog jezika ne prestaje se raspravljati o istoj sudbini mature iz Matematike. Na PMF-u, koji i obrazuje buduće matematičare, nisu pobornici spajanja dvaju razina tog obveznog ispita.

- Kada objedinjujete dvije razine, idete naniže da biste zapravo uspjeli dobiti srednju. Ako Hrvatska želi obrazovati dobre stručnjake iz STEM područja, onda je neophodno da ti ljudi budu stvarno izvrsni u tom dijelu. Uvijek postoji mogućnost da netko položi nižu razinu Matematike i da ga time ne zakinete, rekla je Ternjej.

PMF ima nastavu na više lokacija: 'Još 2014. raspisan je natječaj za kompleks zgrada'

I dok je u Splitu sve na jednom kampusu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu nastavu izvodi na više lokacija. Upitana smatra li to boljkom fakulteta, dekanica odgovara potvrdno.

- Već desetak godina postoji idejno rješenje do kojeg nam je Sveučilište pomoglo doći. Godine 2014. bio je raspisan natječaj za idejno rješenje tzv. BGG kompleksa, kompleksa zgrada Biologije, Geografije i Geologije na Horvatovcu. Natječaj je završio 2016. i tada je bio predstavljen, ali od tada naovamo nismo se daleko pomaknuli. Činjenica je da je to projekt koji košta i za sada smo samo na tom idejnom rješenju. Pristup gdje bi sve struke bile na zajedničkom kampusu sigurno bi poboljšao sinergiju, rekla je Ternjej.

Upravo na Horvatovcu vidi PMF za 10 godina, što je bilo pitanje koje smo joj postavili za sam kraj. Dekanica nam je odgovorila i kolike su šanse da se PMF izdvoji u zasebno sveučilište, ali i druga zanimljiva pitanja, poput onoga što misli o pritisku prosjeka 5.0 kod mladih. Čitav podcast poslušajte u nastavku.