Neki učenici iz strukovnih imaju dodatne bodove na upisima, treba li to i u zdravstvu? 'Posjeduju prednost'

Na studiju Mehatronike i robotike Sveučilišta u Zadru učenici koji su završili četverogodišnji program mehatronike ili robotike u strukovnoj školi ostvaruju dodatnih pet posto bodova za upis. Ovo je rijedak slučaj da institucija nastoji tako 'ohrabriti' strukovnjake da se prijave.

Povodom Dana medicinskih sestara odlučili smo pitati dekane zdravstvenih učilišta, ali i srodnih studija medicine i veterine, podržavaju li da se to uvede i za studije na njihovim fakultetima.

U Puli podržavaju takvu mjeru, ali je nisu uveli

Na Medicinskom fakultetu u Puli podržavaju takvu ideju, iako je nisu još uveli. Na tom fakultetu trenutačno se održava samo studij Sestrinstva. Za upis se traži osnovna razina svih predmeta na državnoj maturi, a matura iz Biologije nosi 10 posto bodova.

- Smatramo kako bi učenici koji su završili zdravstvene strukovne škole trebali ostvariti određeni broj dodatnih bodova pri upisu na zdravstvene fakultete, prvenstveno kao oblik vrednovanja prethodno uloženog rada, truda i stečenih kompetencija tijekom četverogodišnjeg ili petogodišnjeg obrazovanja. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja oni već prolaze velik broj stručnih predmeta, praktične nastave i kliničkih iskustava, zbog čega je razumljivo da posjeduju određenu početnu prednost u specifičnim stručnim područjima, odgovaraju nam s Fakulteta.

'Tijekom studija prednost se brzo smanjuje'

Međutim smatraju da upis studija Sestrinstva nipošto ne treba ograničiti time jer brojni studenti koji dolaze iz gimnazija tijekom studija pokažu iznimnu kvalitetu i odgovornost i jednog dana postaju vrhunske medicinske sestre i tehničari.

- Na temelju iskustva možemo reći da studenti koji imaju razvijene radne navike i ozbiljan pristup vrlo brzo usvoje stručnu terminologiju i praktična znanja, bez obzira na to iz kojeg tipa srednje škole dolaze. Istina je da učenici zdravstvenih škola često na početku imaju određenu prednost zbog prethodnog kontakta sa stručnim predmetima i kliničkom praksom, no ta se razlika kod mnogih studenata tijekom studija vrlo brzo smanjuje. Imamo mnogo pozitivnih primjera i među studentima iz zdravstvenih škola i među studentima iz gimnazija ili drugih srednjih škola, ali isto tako i negativnih primjera s obje strane. Zbog toga ne smatramo ispravnim generalizirati ili stvarati podjele među studentima na temelju vrste završene srednje škole, odgovaraju nam s Medicinskog fakulteta u Puli.

'Najveću razliku čini osobna motivacija'

Pišu nam da učenici iz gimnazija često imaju jaču teorijsku podlogu ili razvijenije navike učenja, dok su studenti iz zdravstvenih škola ponekad sigurniji u stručnim sadržajima i praktičnim vještinama. Međutim, kažu, tijekom studija razlike se vrlo često izjednače.

- Na kraju studija najčešće najveću razliku ne čini tip završene srednje škole, nego osobna motivacija, odgovornost, komunikacijske vještine, empatija i kontinuirani rad studenta. Upravo zato tijekom obrazovanja nastojimo svakom studentu omogućiti jednake prilike za razvoj bez obzira na njegovo prethodno obrazovanje, odgovaraju nam s Fakulteta.

Dekan Veterine strogo se protivi ovoj ideji

Dekan jedinog veterinarskog fakulteta u Hrvatskoj, onog u Zagrebu, Marko Samardžija, protivi se ovakvoj ideji. Učenici veterinarskih strukovnih škola završetkom četverogodišnje strukovne škole postaju veterinarski tehničari, međutim zapravo ih mali dio ostaje u struci. Stoga smo pitali smatra li dekan da bi im trebalo dati dodatne bodove za upis fakulteta.

- Uvjeti za upis učenika, odnosno budućih studenata, na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu trebaju biti jednaki za sve pristupnike, neovisno o vrsti završenog srednjoškolskog obrazovanja, te se temeljiti na jasno definiranim i usporedivim kriterijima, poput znanja iz ključnih predmeta (primjerice biologije, kemije i fizike), odnosno na rezultatima državne mature, odgovara nam dekan Samardžija.

'Praktična znanja za klinički rad stječu se tijekom studija'

Smatra da strukovnjaci mogu nadoknaditi znanje koje su propustili u školi i tako ravnopravno gimnazijalcima konkurirati za upis. Stava je da bi dodatno bodovanje učenika strukovnih škola narušilo načelo pravednosti.

- Praktična znanja za klinički rad sa životinjama stječu se postupno tijekom studija. Naglašavamo pritom da se konkretne vještine za rad sa životinjama ionako ne očekuju od učenika koji se nastoje upisati na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sam studijski program podijeljen je na pretklinički i klinički dio i strukturiran je tako da svi studenti, bez obzira na to koju su srednju školu pohađali, kreću od temeljnih znanja i postupno razvijaju kompetencije i vještine savladavajući pretklinički i kasnije klinički dio, pojašnjava Samardžija.

Naglašava da gimnazijalci često imaju jaču teorijsku podlogu, što im olakšava svladavanje zahtjevnih predmeta na početku studija. Smatra da ti učenici češće imaju razvijene i analitičke vještine te su pismeniji i redovitije polažu ispite. Učenici iz strukovni škola po njemu se, s druge strane, ponekad bolje snalaze u praktičnom radu sa životinjama.

Na Medicinskom u Osijeku 93 posto novih studenata su gimnazijalci

Istog su stava i dekani medicinskih fakulteta na kojima se provodi studij medicine kojima smo se obratili. Štoviše Domagoj Drenjančević, dekan Medicinskog fakulteta Osijek smatra da strukovnjaci ni nemaju neke prednosti u ovom području. Tvrdi da predmeti, poput anatomije, koji učenici obrađuju u strukovnim školama, nisu na razini na kojoj bi im dali ikakvu prednost na fakultetu te su kad se uče klinički predmeti razlike gotovo nepostojeće.

Dekan nam je dao uvid i u fakultetsku statistiku. U posljednjih pet godina u prosjeku 93 posto upisanih studenata bili su gimnazijalci. U prvoj godini  pokretanja studija farmacije upisalo ga je 30 posto strukovnjaka, no već u iduće dvije godine udio se popeo na 92, odnosno 94 posto gimnazijalaca. Gimnazijalci prevladavaju i na studiju medicinsko-laboratorijske dijagnostike s 84 posto upisanih u tri godine.

- Veliku većinu čine učenici gimnazija, jer drugi učenici ostvaruju lošije rezultate na državnoj maturi i ne mogu upisati studije na Medicinskom fakultetu Osijek zbog izrazitog interesa i kompeticije za ove studije kao i posljedično zanimanja, a koje mogu upisati samo najbolji učenici iz srednjih škola, rekao nam je dekan.

'Najpravednije je da svi kandidati imaju jednake uvjete upisa'

Sličan zaključak donijeli su i na Medicinskom fakultetu u Rijeci, iako su bili puno blaži prema strukovnjacima od dekana Drenjančevića. S fakulteta u Rijeci odgovaraju nam da učenici iz medicinskih strukovnih škola već posjeduju određena praktična znanja i iskustvo iz struke, no da bi dodjeljivanje dodatnih bodova narušilo načelo pravednosti.

- Smatramo da je najpravednije da svi kandidati imaju jednake uvjete upisa, bez obzira na vrstu srednje škole koju su završili. Mišljenja smo da učenici iz gimnazija mogu vrlo brzo dostići razinu strukovnog znanja, čak ako su motivirani i ako je to njihov svjestan izbor. Iako učenici iz strukovnih škola imaju prednost zbog višegodišnjeg upoznavanja s praktičnim sadržajem, gimnazijalci često imaju jaku teorijsku podlogu i razvijene radne navike, što im omogućuje brzo usvajanje novih, specifičnih znanja i vještina, odgovaraju nam s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

I strukovne i gimnazije imaju svoje prednosti

Dodaju da se uz kvalitetno vođenje, praksu i vlastiti trud, razlika u znanju može relativno brzo smanjiti, pa početna prednost strukovnih učenika ne mora imati dugoročan presudan utjecaj. Na fakultetu se također pokazalo da gimnazijalci imaju prednosti u vidu teorijskog znanja jer su navikli na opsežnije gradivo iz predmeta poput Biologije, Kemije i Fizike te se lakše prilagođavaju predavanjima.

- S druge strane, učenici iz strukovnih škola često imaju prednost u praktičnim vještinama i radu s pacijentima, poznavanju osnovnih medicinskih postupaka i ranijem doticaju sa strukom. U praksi se razlike s vremenom smanjuju. Gimnazijalci brzo nadoknade praktični dio, dok strukovni učenici dodatno ojačaju teoriju. Na kraju, uspjeh na fakultetu najviše ovisi o trudu, motivaciji i kontinuitetu rada, a ne toliko o vrsti srednje škole, zaključuju s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Od 133 novih studenata samo je 13 iz medicinskih strukovnih škola

Prema dostupnim podacima o upisanim studentima u akademskoj godini 2025./2026. na prvu godinu Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Medicina na Medicinskom fakultetu u Rijeci, od ukupno 133 upisana studenta njih 13 završilo je medicinsku ili drugu medicinsku strukovnu školu, dok su ostali studenti završili gimnazije.

- Može se zaključiti da veći broj gimnazijalaca upisuje Medicinski fakultet, što je i očekivano s obzirom na to da gimnazijski program pruža širu teorijsku pripremu za prijemne ispite i zahtjeve studija medicine. Međutim, bez službenih i detaljno vođenih statističkih podataka teško je donositi precizne zaključke o uspješnosti pojedinih skupina tijekom studija ili nakon njegova završetka, zaključili su.