Troškovi studentskog života porasli za 800 eura godišnje: Istraživanje pokazalo što je najviše poskupjelo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nedavno je objavilo rezultate nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT VIII. Istraživanje se provodi periodički, a cilj je dobiti uvid u socioekonomske uvjete studentskog života u Hrvatskoj. Budući da je ovo istraživanje provedeno online anketom u akademskoj godini 2021./2022. ono pruža uvid u stanje u razdoblju koje su obilježile posljedice pandemije i potresa u Zagrebu i Banovini te rast životnih troškova.

Za provedbu je bio zadužen tim stručnjaka Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom profesora Ivana Rimca i u njemu su mogli sudjelovati svi studenti u Republici Hrvatskoj.

Istraživanje je pokazalo da obiteljski budžeti više ne mogu podnositi povećanje troškova studija, zbog čega se sve više studenata zapošljava. Zbog manjka radne snage na hrvatskom tržištu studentima su stalni i privremeni poslovi dostupni, a poslodavci su spremni sa studentima ugovoriti fleksibilnije poslove.

Studenti su u prosjeku trošili oko 3.000 eura po semestru

Ovo istraživanje razlikuje se od prethodnih važnom promjenom u metodologiji. Studenti su se sami izjašnjavali o troškovima studija, a studenti koji su kao troškove stanovanja i hrane naveli iznos '0' ovaj put nisu uključeni u istraživanje za to pitanje, već se smatralo da na njega nisu odgovorili, jer čak i ako troškove plaćaju roditelji, troškovi postoji i nisu zanemarivi.

U istraživanje su uključeni odgovori 5.170 studenata. Ako se uzmu u obzir sve vrste direktnih troškova vezanih uz studiranje i indirektnih troškova vezanih uz život za vrijeme studija, prosječno studenti troše 22.745 kn (3.018 eura) po semestru. Riječ je o značajnom porastu u troškovima od prethodnih godina, kad su semestralni troškovi bili 16.593 kn (2,202 eura) 2019., 14.902 kn (1.978 eura) 2016. godine i 15.417 kn (2.046 eura) 2014. godine. Međutim dio porasta troškova mora se pripisati i promjeni metodologije.

Realniju sliku odnosa troškova pokazuje analiza pojedinih vrsta troškova. Autori ističu da je primjetan pad troškova stanovanja koji su se s prethodnih 7.609 kn (1.010 eura) smanjili na 6.553 kn (870 eura) po semestru što autori pripisuju smanjenju troškova najma stanova u mjestu studiranja i povratku dijela studenata u roditeljske domove zbog online nastave u dijelu mjesta pogođenih potresom (podsjetimo da je istraživanje provedeno u akademskoj godini 2021./2022.).

Brojni troškovi su značajno porasli

Porasli su i troškovi prehrane i to s 4.809 kn (638 eura) na 5.663 kn (752 eura), prijevoza s 1.638 kn (217 eura) na 2.424 kn (322 eura) i komunikacija s 953 (126 eura) na 1.388 kn (184 eura).

Povećani su i troškovi za zdravlje s 565 kn (75 eura) na 791 kn (105 eura), te troškovi koje ima samo nekoliko postotaka studenata za djecu (s 4.300 kn na 4.466 kn, odnosno s 571 na 593 eura) i otplate kredita (s 2.498 kn na 4.952 kn, odnosno 332 eura na 657 eura. Troškovi za društveni život i rekreaciju također su porasli s 1.558 kn (207 eura) na 2.164 kn (287 eura). Što se tiče školarine, punu ili parcijalnu (za nepoložene kolegije) školarinu plaća 57 posto studenata i ona je u prosjeku iznosila 4.708 kn, odnosno 625 eura, u prosjeku 100 kn (13,27 eura) manje nego 2019. godine.

Golema razlika studentskih domova i privatnog smještaja

Uz školarine najveća stavka u ukupnim troškovima studija je smještaj, a velika je razlika u cijeni za studente koji borave u studentskim domovima i iznajmljenim stanovima. Dok studenti smješteni u studentskom domu troše na smještaj 3.261 kn (433 eura) po semestru, studenti u iznajmljenim stanovima u prosjeku troše na smještaj 9.855 kn (1.308 eura) po semestru. Financijska razlika među studentima koji borave u domovima i u iznajmljenim stanovima vrlo je bliska razlici između školarina redovitog i izvanrednog studiranja, zaključuju autori.

- Svi ostali tipovi smještaja ne razlikuju se po cijeni znatno od smještaja u studentskom domu. Tako je stanovanje s roditeljima u vrijeme studija samo 90 kn (12 eura) skuplje od stanovanja u studentskom domu, dok se ostale vrste stanovanja u vlastitim ili posuđenim nekretninama ne udaljavaju više od 400 kn (53 eura) po semestru od stanovanja u studentskom domu, pišu autori.

Stipendije Ministarstva pokrile su oko 31 posto prosječnog troška studiranja

Prednost smještaja u studentskom domu je i lakša dostupnost studentskoj menzi s povoljnim subvencioniranim cijenama, što smanjuje trošak prehrane za najmanje 1.200 kn (159 eura) po semestru. Usporedba i ostalih stavki pokazuje da smještaj u iznajmljenom stanu prema ukupnim troškovima od 21.076 kn po semestru (2.797 eura) u odnosu na 13.333 kn (1.770 eura) ukupnih troškova po semestru za studente smještene u studentskom domu čini razliku koja je veća od razlike u statusu studenata.

- Stoga bi se u mjerama zaštite studentskog standarda trebalo razmisliti o mjerama koje bi barem donekle umanjile razliku u troškovima studiranja između studenata u iznajmljenim stanovima i drugih studenata smještenih u ostale vrste smještaja, zaključuju autori.

Što se tiče financiranja studenata, stipendije Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih u semestralnom iznosu od 7,147 kn (949 eura) pokrivaju oko 31 posto prosječnog troška studiranja, međutim prima ih svega 16 posto studenata. Stipendije koje dijele jedinice lokalne samouprave prima 17 posto studenata, a iznose 4.791 kn po semestru (636 eura). Ostale javne stipendije prima 1 do 2 posto studenata, a iznosi variraju od 5.702 kn (757 eura) do 8.258 kn (1.096 eura) po semestru.

Studenti u prosjeku zarade taman za troškove studija

Dio studenata financira se i samostalno. Prema istraživanju tijekom studija na plaćenom poslu zarađuje 56 posto svih studenata i prosječni iznos kojim raspolažu je 23.260 kn (3.087 eura).

- Navedeni prosječni semestralni prihod odgovara prosječnim troškovima studenta po semestru tako da je moguće zaključiti da je barem 28 posto studenata studiralo isključivo od plaćenog rada u vrijeme studija. U odnosu na prethodno istraživanje iz 2018./2019., udio studenata koji rade plaćeni posao u vrijeme studija se povećao od 45 posto na 56 posto, što upućuje na manjak sredstava koje dolaze iz obitelji i javnog financiranja, ali i na veću dostupnost poslova, navode autori.

Dodatni izvor osobnog financiranja studenata je trošenje ušteđevine od vlastitog rada (27 posto studenata sa 6.561 kn, odnosno 871 euro po semestru) ili ušteđevine iz nekog drugog izvora (14 posto studenata s 4.509 kn, odnosno 598 eura po semestru).

Stipendije najviše dobivaju studenti iz više obrazovanih obitelji

Autori izdvajaju i statistiku o financijskim sredstvima koje studenti dobivaju izvan obiteljskog proračuna, na primjer od stipendija, prema obrazovanju roditelja. Najviše sredstva primaju studenti iz više obrazovanih obitelji, zatim slijede oni iz niže obrazovanih obitelji (jer često mogu dobiti socijalne stipendije), zatim studenti iz srednje obrazovanih obitelji, a najmanje sredstava dodijeljenih izvan obiteljskog budžeta dobivaju studenti iz visoko obrazovanih obitelji.

- Redoslijed nije savršeno pravilan, jer je pristup javnim izvorima financiranja ipak dostupniji bolje obrazovanim roditeljima/studentima. On se ogleda u većem prihodu od neuobičajenih izvora financiranja te u većem dostupu do sredstava koje u studente ulažu jedinice lokalne samouprave dok je dostup do stipendija MZOM-a čvrsto usidren u socijalne kriterije po kojima se u većoj mjeri stipendije dodjeljuju potrebitijima, navode autori.

Najviše rade (i zarađuju) studenti iz niže obrazovanih obitelji

U pogledu zarade od plaćenih poslova studenti pokazuju trendove koji odgovaraju pretpostavljenoj razini potreba za popunjavanje obiteljskog proračuna. Najviše zarađuju studenti iz nižeobrazovanih obitelji, zatim studenti iz više obrazovanih obitelji, pa studenti iz obitelji s roditeljima srednjeg obrazovanja i konačno najmanje studenti djeca visokoobrazovanih roditelja.

- Inverzija u redoslijedu srednjeg i višeg obrazovanja vjerojatno je uvjetovana boljim socijalnim umrežavanjem roditelja s višim stupnjevima obrazovanja, ako je kućnom proračunu potrebna financijska nadopuna putem zarade studenta za vrijeme studija. U tom pogledu isti resurs se ne koristi ako je student dijete visokoobrazovanih roditelja koji imaju dovoljno sredstava za financiranje studija pa preferiraju fokusiranje na studij, a ne na rad u vrijeme studija, teoretiziraju autori.

Koliko su studenti zaradili?

Izvanredni studenti uglavnom su zaposleni na puno radno vrijeme i njihova semestralna zarada akademske godine 2021./2022. je u prosjeku iznosila 35.794 kn (4.751 euro), dok su redoviti studenti zaposleni u manjem opsegu vremena te se razlika između njih uglavnom odnosi na veće troškove redovitih studenata s plaćanjem školarine. Redoviti studenti zaradili su u prosjeku 15.424 kn (2.047 eura) po semestru, a redoviti studenti koji plaćaju školarinu 16.785 kn (2.228 eura) po semestru.

- Iz razlika navedenih iznosa jasno se ocrtava koliko košta usporeni ritam studiranja zbog nepoloženih ispita u javnom visokom obrazovanju. Prema financiranju iz javnih izvora jasno je vidljivo da su izvanredni studenti u većoj mjeri isključeni iz takvih oblika potpore studiranju, zaključuju autori.

Čitavo istraživanje Eurostudent VIII možete pročitati u priloženom dokumentu.