Ima li posla s ekonomijom? Dekani kažu da da, a HZZ preporučuje smanjenje upisne kvote

Usprkos preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) da se upisne kvote za studije ekonomije smanje, nadolazeće akademske godine na javnim sveučilištima u Hrvatskoj studiji ekonomije, menadžmenta i srodnih grana upisuju čak 4.621 brucoša. Ukupan broj je veći ako se u obzir uzmu fakulteti koji nisu primarno ekonomski, ali se na njima izvode i studiji ekonomije i privatni fakulteti.

Daleko najviše brucoša upisuje Ekonomski fakultet u Zagrebu, njih čak 2.030. Čak 515 upisnih mjesta rezervirano je za izvanredne studente. Najviše je upisnih mjesta na integriranom studiju Poslovne ekonomije, koje iduće akademske godine može upisati 970 redovnih, 10 stranih i 405 izvanrednih studenata.

Ekonomski fakultet u Zagrebu ove godine neće mijenjati upisne kvote, iako u preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za područje Zagreba stoji su ekonomisti suficitarno zanimanje. S Fakulteta to pravdaju tako da su ekonomisti danas fleksibilni te se mogu baviti nizom zanimanja te da studentima pružaju mogućnost specijalizacije za pojedina područja koja poslodavci traže.

- Danas se više ne traži 'opći ekonomist', nego stručnjaci sa specifičnim kompetencijama – primjerice iz financija, analitike podataka, digitalnog marketinga, računovodstva, controllinga, logistike ili poslovne informatike. Poslodavci sve više naglašavaju praktične vještine, rad s podacima, poznavanje digitalnih alata i stranih jezika. Danas su iznimno bitne kvantitativne i analitičke vještine, komunikacijske vještine, digitalne vještine, kritičko promišljanje, objektivnost, logičko rasuđivanje i analize, vještina rješavanja problema i sve to u skladu s etičkim ponašanjem. U tome je i naš veliki izazov jer ne obrazujemo samo one koji će tražiti posao već će ga i stvarati, odgovaraju nam s Fakulteta zašto smatraju da su tolike upisne kvote opravdane.

'Ekonomija je i dalje među najpopularnijim područjima studiranja'

Zatim dodaju da ekonomisti mogu raditi u bilo kojem poduzeću, ustanovi ili organizaciji, a kao najveću prednost zanimanja ističu raznolikost poslova koju mogu obavljati i slobodu izbora koju to pruža nakon studija. Navode da kontinuirano prate zahtjeve tržišta rada i potencijalnih studenata te da studijske programe usklađuju s traženim ishodima učenja i međunarodnim standardima.

- Povratne informacije poslodavaca s kojima surađujemo i koji sudjeluju na projektima koje organiziramo u cilju spajanja studenata i tržišta rada (Career Week, Business Matchmaker i slično) su pozitivne u smislu potrebe za studentima našeg fakulteta. Svakodnevno nam se poslodavci javljaju i s otvorenim prilikama za rad za naše studente. Na kraju, ekonomija je i dalje među najpopularnijim područjima studiranja što pokazuje da interes mladih za ekonomiju nije oslabio, odgovaraju nam s Ekonomije u Zagrebu.

U Osijeku je nedavno ugašen stručni studij

Nakon onog u Zagrebu, obratili smo se i drugim ekonomskim fakultetima u državi, iako oni upisuju daleko manji broj brucoša. Ekonomski fakultet u Osijeku upisuje do 345 brucoša, od kojih je 80 mjesta rezervirano za izvanredne studente. S Fakulteta nam odgovaraju da je interes za izvanredni studij u padu, zbog čega smanjuju tu kvotu, što su zadnji put učinili 2024. godine.

Prije nekoliko godina ugasili su stručne studije i fokusirali se na sveučilišne programe. Iz uprave napominju da su svi studiji pritom temeljito revidirani u suradnji s alumnijima, studentima i predstavnicima poslovne zajednice.

- Zapošljivost naših studenata sustavno pratimo anketiranjem godinu dana nakon završetka studija. Rezultati pokazuju da većina studenata ostaje u regiji i zapošljava se relativno brzo, najčešće unutar šest mjeseci od diplome. S obzirom na navedene pokazatelje, smatramo da su postojeće upisne kvote dobro usklađene s potrebama tržišta rada, osobito u kontekstu istočne Hrvatske, s obzirom na to da više od 90 posto  studenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku dolazi iz pet slavonskih županija, odgovorila nam je dekanica Sunčica Oberman Peterka.

Oko 70 posto alumnija nalazi posao unutar šest mjeseci od diplomiranja

Prema posljednjem istraživanju koje je proveo Fakultet, oko 70 posto alumnija pronalazi posao unutar šest mjeseci od diplomiranja, odnosno 30 posto ih to ne uspije unutar šest mjeseci. Fakultet vodi i statistiku o djelatnostima i radnim mjestima alumnija prema podacima koje prikupe anketnim istraživanjem.

Tako 14,7 posto alumnija radi u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, 14,0 posto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 10,5 posto u trgovini na veliko i malo, 9 posto u telekomunikacijama, računalnom programiranju, savjetovanju, računalnoj infrastrukturi i ostalim informacijskim uslužnim djelatnostima, 8,4 posto radi u obrazovanju, 7,7 posto u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a 35,7 posto u ostalim djelatnostima.

- Tijekom studija mnogi studenti rade studentske poslove koji nisu nužno vezani uz struku, a dio njih nastavlja raditi na tim poslovima i nakon završetka studija. Ipak, dugoročno gledano, većina naših alumnija zapošljava se na poslovima koji zahtijevaju kvalifikaciju poslovne ekonomije i/ili ekonomije (naši podaci govore da između 70 i 75 posto studenata radi posao za koji se traži kvalifikacija magistra ekonomije/poslovne ekonomije), navodi dekanica Oberman Peterka.

HZZ preporučuje smanjenje upisnih kvota

Za kraj dodaje da Fakultet surađuje s poslovnom zajednicom, javnim i civilnim sektorom kroz različite inicijative i događanja kao što su EFOS Business Forum, Susret znanosti i gospodarstva, Dan karijera i drugi te da upisne kvote redovito analiziraju u okviru strateškog planiranja fakulteta. 

Unatoč tome što dekanica kaže, u ovogodišnjim preporukama HZZ-a za Osječko-baranjsku županiju stoji da bi manje studenata trebalo upisivati na studij ekonomije i poslovne ekonomije. U preporukama stoji da bi manje studenata ekonomije trebalo upisivati i na stručne studije, a budući da je Fakultet nedavno ugasio stručne studije, barem se drže dijela preporuka.

'Fakultet ne promatra upisne kvote isključivo kroz pitanje njihova povećanja ili smanjenja'

Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković u Puli iduće akademske godine upisuje ukupno 520 brucoša, od kojih 160 na online studij Primijenjene ekonomije. Smjernice HZZ-a za Pulu i Vodnjan te općine Barban, Fažanu, Ližnjan, Marčanu, Medulin i Svetvinčenat, također preporučuju da se smanje upisne kvote na studiju ekonomije.

S Fakulteta nisu nam konkretno odgovorili planiraju li smanjenje upisnih kvota, no navode da Fakultet kontinuirano prati trendove u visokom obrazovanju, gospodarstvu i zapošljavanju te svoje studijske programe razvija u skladu s potrebama studenata, poslodavaca i šire zajednice.

- Fakultet ne promatra upisne kvote isključivo kroz pitanje njihova povećanja ili smanjenja, nego prije svega kroz pitanje usklađenosti studijskih programa s kompetencijama koje studenti trebaju steći za suvremeno tržište rada. To znači da je naglasak na kvaliteti programa, modernizaciji sadržaja, jačanju praktične nastave, digitalnih kompetencija, financijske pismenosti, poduzetničkih znanja, održivosti i internacionalizacije, odgovorio nam je dekan Ticijan Peruško.

'Naš cilj nije obrazovati kadar za jedno usko radno mjesto'

I on kao prednost ekonomskog obrazovanja naglašava širinu i primjenjivost. Navodi da zato trenutačne upisne kvote promatraju u kontekstu široke zapošljivosti ekonomskog profila te da Fakultet pritom uvažava promjene na tržištu rada i ugrađuje ih u razvoj programa i ishoda učenja.

- Naš cilj nije obrazovati kadar za jedno usko radno mjesto, nego stručnjake koji se mogu prilagoditi različitim poslovnim okruženjima. Naši alumniji često ističu da im upravo širina stečenih kompetencija omogućuje fleksibilnost u zapošljavanju i profesionalnom razvoju. Mnogi se zapošljavaju već tijekom studija ili neposredno nakon završetka studija. Dio alumnija pokreće vlastite poslovne pothvate, a dio se razvija i u zanimanjima koja nisu formalno usko vezana uz ekonomiju, ali snažno koriste ekonomska znanja. To je prednost ekonomskog obrazovanja. Današnje tržište rada traži interdisciplinarne profile, a ekonomisti upravo zbog širine obrazovanja mogu uspješno djelovati u različitim sektorima, zaključuje dekan Peruško.

Isti upit poslali smo i Ekonomskom fakultetu u Splitu, no do objavljivanja članka od njih nismo dobili odgovor. Međutim prema smjernicama HZZ-a na području koje obuhvaća Split, Kaštelu, Makarsku, Omiš, Solin i Trogir treba savjetuje se smanjiti broj upisanih studenata stručnih studija management malog poduzeća, management trgovine i turizma, turističko poslovanje te sveučilišnih studija pomorski management i poslovna ekonomija.