Zagrebačka studentica ima razlog za slavlje: Rad joj je proglašen najboljim među studentima iz 17 zemalja

Nika Usmiani studentica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu osvojila je prvo mjesto na prestižnom međunarodnom natjecanju mladih dizajnera 'Colour for Tomorrow'. Natjecanje je organizirao istraživački konzorcij Color4CRAFTS u suradnji s Institutom za tekstil u Manchesteru, s ciljem promicanja prirodnih bojila kao alternative sintetičkim materijalima koji zagađuju okoliš.

Nikin dizajn kravate inspirirane zaštićenom hrvatskom biljkom velebitskom degenijom osvojio je prvo mjesto u konkurenciji 45 studenata iz 17 zemalja svijeta. Kravata koju je Nika dizajnirala izrađena je od lana i obojena prirodnim biljnim bojilima. Kravata predstavlja kulturnu baštinu Hrvatske, a cvijet velebitske degenije s četiri latice upečatljive žute boje njenu bioraznolikost, što je dizajnerica objedinila na kreativan i jedinstven način.

- Ova pobjeda dokaz je da prirodna bojila nisu samo dio prošlosti, već ključna strategija za budućnost održive mode. Kravata je odabrana kao format maksimalne vidljivosti koji zahtijeva preciznost, a dobivene nijanse iz ljuski oraha, korijena broća i cvijeta kadife pokazuju da ekološka odgovornost može ići ruku pod ruku s luksuzom i profinjenošću, istaknuto je povodom proglašenja pobjednika.

'Degenija utjelovljuje otpornost i rijetkost'

Nika Usmiani studentica je druge godine diplomskog studija Tekstilna tehnologija i inženjerstvo na smjeru Industrijskog dizajna odjeće. Nika je tijekom studija pokazala veliki interes za temu problema održivosti u tekstilnoj industriji kojom se bavila i u sklopu Erasmus+ projekta u Portugalu. Istraživanje primjene tekstilnih biljnih bojila nastavila je u svom završnom radu pod mentorstvom profesorice Ive Brlek.

Nikino istraživanje posebno je važno u kontekstu koji modna industrija ima na okoliš. Naime,  umjetna bojila u tekstilnoj industriji odgovorna su za oko 20 posto industrijskog onečišćenja voda na Zemlji. Ovakvi projekti pokazuju da bojila na biljnoj bazi mogu biti jednako lijepa kao umjetna, dok su istovremeno sigurnija za okoliš.

- Uspijevajući u teškim uvjetima Velebita, degenija utjelovljuje otpornost, rijetkost i ekološku specifičnost. Ove kvalitete usklađene su sa središnjom porukom projekta: boja bi trebala dolaziti iz sustava koje možemo zaštititi i regenerirati, a ne iz procesa koji degradiraju ekosustave. Umjesto doslovne ilustracije, dizajn cvijeta je preveden u moderni tekstilni jezik. Njegova struktura s četiri latice stvara ritam i ponavljanje motiva, dok prepoznatljiva žuta boja cvijeta postaje fokusirani naglasak, namjerni vrhunac postignut je bojadisanjem i tiskom prirodnim bojilima na biljnoj bazi. Tako degenija djeluje kao konceptualni most između bioraznolikosti, kulturnog identiteta i odgovorne prakse boja, napisala je profesorica Ana Sutlović s TTF-ovog Zavoda za tekstilnu kemiju i ekologiju.

Kravata ističe boju, u ovom slučaju prirodnu

Nika je odabrala dizajnirati baš kravatu jer je riječ o veoma upečatljivom modnom predmetu, osjetljivom na kvalitetu. Budući da se kravata nosi centralno na tijelu, blizu lica, boje, kontrast i tonovi dolaze do izražaja te se naglašava boja.

- Odabir kravate također je strateška provokacija. Budući da je povijesno povezana s industrijski obojenom svilom i strogim standardima konzistencije, primjena bojila biljnog podrijetla na takav formalni predmet pokazuje da prirodne boje nisu ograničene na rustikalnu, obrtničku ili folklornu estetiku. Umjesto toga, mogu uvjerljivo funkcionirati unutar profinjenih suvremenih dizajnerskih konteksta, uspostavljajući paralelni estetski jezik temeljen na tonskoj dubini, autentičnosti materijala i vidljivom procesu, pojašnjava profesorica Sutlović.

Prirodna bojila mogu se proizvesti od poljoprivrednog otpada

Za razliku od mnogih umjetnih, prirodna bojila su biorazgradiva i manje toksična. Njihova primjena može podržati lokalne proizvođače i očuvati tradiciju. Može ih se proizvesti od otpada koji nastaje u poljoprivredi što doprinosi strategijama o kružnom biogospodarstvu.

- Ovaj rad slavi kulturnu baštinu i inherentnu vrijednost tradicionalnih materijala. Ključno je da naglašava održivost tekstila biljnog podrijetla i njihovu relevantnost za suvremeni dizajn, predstavljajući prirodna bojila kao nužnu strategiju za buduće kružne tekstilne sustave s nultom količinom otpada, zaključila je profesorica Sutlović.