Iznenadilo me kad sam otkrila kako zapravo izgleda ovaj studij: Upisuju ga maturanti koji će graditi budućnost

Kad sam kao maturantica radila listu prioriteta na platformi 'Postani student', vodila sam se uglavnom preporukama iz okoline i onime što sam već otprije čula, pa mi je sigurno hrpa dobrih fakulteta prošla ispod radara. Jedan od njih bio je i Fakultet prometnih znanosti. Nedavno sam ga krenula istraživati i iznenadila se koliko zanimljivih smjerova nudi.

Zapravo ne razmišljamo koliko je organizacija prometa važna u gradovima da bi nama svima bilo ljepše svakodnevno živjeti. Osim toga, koliko je kompleksno u već naseljenim gradovima strateški planirati promet, nove ceste, mostove ili još bolje kako da se grad rastereti od prevelike količine auta s kojima se svakodnevno susrećemo.

'Promet' znači nešto sasvim drugo nego što sam mislila

Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu nije studij o tome kako regulirati raskrižja, barem ne samo to. Radi se o fakultetu koji se bavi prometnim sustavima budućnosti: kako će se kretati u gradovima, kako će funkcionirati autonomna vozila, pametne ceste i komunikacijski sustavi koji sve to drže zajedno, ali se primjenjuju i u brojnim drugim situacijama koje nas okružuju.

Zamislite nekoga tko projektira kako će robotaksi bez vozača sigurno navigirati gradom ili inženjera koji razvija kvantnu komunikacijsku mrežu otpornu na hakerske napade iz budućnosti ili možda stručnjaka koji koristi umjetnu inteligenciju da predvidi prometne gužve i eliminira ih prije nego do njih uopće dođe.

Prostor Fakulteta prometnih znanosti na kampusu Borongaj | Foto: srednja.hr

Prva godina zajedno, onda sami birate put

Nekada je maturantima najveći pritisak odabrati odmah jedan od smjerova na fakultetu za koji još nisu sigurni je li ih zaista zanima. Jedna od stvari koja mi se odmah svidjela kad sam počela istraživati o FPZ-u: studij Promet ima zajedničku prvu godinu za sve studente. Nema pritiska da od prvog dana znate točno u koji smjer idete: imate godinu dana da upoznate područje, a tek onda birate modul koji vam odgovara. Nakon zajedničkih temeljnih kolegija na prvoj godini možete odabrati jedan od šest modula na studiju Prometa, ovisno što vas zanima.

Ako razmišljate o tome kako će izgledati promet za dvadeset godina i kako će njime upravljati pametni sustavi i AI, tu je smjer Inteligentni transportni sustavi. Za one koje zanima kako funkcioniraju cestovni prometni sustavi i organizacija prijevoza, tu je smjer Cestovni promet. 

Oni koji žele razumjeti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu koja stoji između danas sveprisutne komunikacije u raznim životnim primjenama, ali i u odvijanju sigurne mobilnosti i prijevoza robe, od uređaja, mreža i usluga, komunikacijskih sustava pa do podataka koji teku između vozila, cesta i infrastrukture gradova, naći će se na smjeru Informacijsko-komunikacijski promet. 

Za ljubitelje visina i aviona tu je Zračni promet, a Željeznički promet i Održivi multimodalni i urbani promet otvaraju pitanja koja sve više gradova pokušava riješiti: kako prevesti milijune ljudi i tisuće tona tereta svaki dan, a da to ne uništi planet Zemlju. FPZ izvodi i zasebni studij Aeronautika sa smjerovima/modulima Pilot (usmjerenjima: Civilni pilot i Vojni pilot ) i Upravljanje zračnim prometom (s usmjerenjima: Kontrola zračnog prometa i Vojna kontrola zračnog prometa) Civilni pilot i Vojni pilot te studij Logistike.

Osim toga, nastava nije isključivo teorijska i 'na papiru'. Studenti rade u suvremeno opremljenim prostorima i laboratorijima Fakulteta, imaju pristup brojnim softverskim alatima, mrežnom sklopovlju i laboratorijskoj opremi. To znači da do diplome ne učite o tehnologijama, nego učite radeći s njima. Naglasak je i na stručnoj praksi  u atraktivnim tvrtkama, terenskoj nastavi i radu na projektima.

Simulator vožnje | Foto: srednja.hr

Bruno je htio raditi na autonomnim vozilima i uspio je u tome

Kad sam naišla na prošlogodišnji razgovor s Brunom Pavlovićem, njegova priča potvrdila je da ovaj studij nudi znanje koje se vidi u praksi. Bruno je diplomirao na FPZ-u, smjer Cestovni promet. Kao studenta zanimala ga je budućnost automobila, ali nije znao koliko daleko može otići s tim interesom. Profesori su ga na predavanjima aktivno poticali da istražuje temu autonomnih vozila. Zahvaljujući faksu i međunarodnim programima mobilnosti poput Erasmusa koje FPZ nudi, dio studija proveo je u Njemačkoj te je dobio stručnu praksu u Ingolstadtu. Pisao je diplomski rad na temu autonomnih vozila. Danas radi u zagrebačkom Verneu, tvrtki koja razvija robotaksije koji se već mogu vidjeti na ulicama Zagreba.

– Put do Vernea nije bio lak: testovi, intervjui i praktični zadaci, ali ono što je presudilo bilo je znanje koje sam stekao na faksu, posebno iz područja autonomnih vozila, ispričao je Bruno.

Na FPZ-u studenti imaju priliku raditi s autonomnim vozilima kao jednom od tehnologija koje već danas mijenjaju svijet prometa, upravo onime što je Bruni otvorilo karijeru.

– Autonomna vozila pomalo već postaju uobičajen prizor na našim cestama, iako je prisutan sigurnosni operater voze u autonomnom modu, dodao je Bruno.

Bruno Pavlović, diplomant FPZ-a | Ilustracija: srednja.hr

Na Fakultetu prometnih znanosti uči se i kvantna komunikacija

Od svega me možda najviše iznenadilo to da na FPZ-u rade na projektima koji se bave zaštitom komunikacijskih mreža od zlonamjernog prisluškivanja, ali i kvantnih računala koja još ni ne postoje. Zvuči kao scenarij iz znanstvene fantastike, ali nije jer to područje je sastavni dio gradiva modula informacijsko-komunikacijski promet.

Kvantna računala, koja su u razvoju, jednog će dana moći razbiti danas poznate sustave zaštite u prijenosu podataka na kojima danas funkcionira internet, ali i razmjena podataka u osjetljivim sustavima kao bankarstvo, zdravstveni sustav te vojne i komunikacije specijalne namjene. Istraživači diljem svijeta već sada rade na tome kako to spriječiti i Hrvatska nije iznimka. FPZ je jedan od ključnih dionika projekta CroQCI, koji je izgradio nacionalnu kvantnu komunikacijsku mrežu otpornu na upravo takve prijetnje.

Stručnjaci s fakulteta razvili su i simulacijsku platformu nužnu za implementacije tih mreža, nešto što u ovom obliku prije nije postojalo. Paralelno testiraju ranjivosti sustava i razvijaju procedure koje će jednog dana štititi kritičnu infrastrukturu i sustave koji zahtijevaju visoku sigurnost pri prijenosu podataka. Za studente to znači jedno: ne rade samo vježbe za imaginarne slučajeve. Rade na stvarima koje spadaju u najnovija nadolazeća tehnička rješenja u stvarnom svijetu.

 

I gdje tu ulazi umjetna inteligencija?

Umjetna inteligencija nije samo tema koja se tu i tamo provlači kroz nastavu na FPZ-u. AI se proteže kroz cijeli studij, ovisno o smjeru koji odaberete. Studenti rade s pravim prometnim podacima i razvijaju modele koji mogu, primjerice, predvidjeti gdje će se stvoriti gužva, gdje bi mogla nastati prometna nesreća,  kako optimizirati rutu dostave ili kada je najpametnije poslati vlak na servis da ne kasni nijedan polazak.

Kroz kolegij 'Projekt' svaki student uz mentora razvija vlastito rješenje za problem iz svog smjera. Neki od tih projekata završe kao prvi objavljeni stručni radovi – što je za studenta koji još nije diplomirao, prilično dobar početak životopisa.

Što kad završite studij?

FPZ redovito prati zapošljivost svojih alumna u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, a rezultati pokazuju visoku opću stopu zapošljivosti. Na godišnjem Danu karijera na fakultetu redovito se okupljaju renomirane tvrtke koje izravno povezuju studente s industrijom u kojoj će u budućnosti raditi. Završetkom prijediplomskog studija Promet stječete akademski naziv sveučilišnog prvostupnika inženjera prometa, a studij je moguće nastaviti i na diplomskoj razini. Za one koji žele ići dalje, tu su i doktorski i poslijediplomski specijalistički programi.

I na kraju, jedno otkriće koje me možda najviše iznenadilo. Posao koji me uvijek fascinirao bio je posao pilota. Dok sam čitala o smjerovima i projektima, skoro sam preskočila jedan detalj: FPZ izvodi i studij Aeronautika, sa smjerovima Pilot i Upravljanje zračnim prometom. Da sam to znala kao maturantica, iskreno ne znam bih li uopće gledala u drugom smjeru. Rekla bih svim budućim maturantima da dobro istraže fakultete koji ih barem malo interesiraju, jer možda kroz malo dublje istraživanje otkriju faks nakon kojeg će se moći baviti onim što će ih i ispunjavati.

Ako te zanima više o studiju Prometa, ali i ostalim studijima koje izvodi Fakultet prometnih znanosti, sve informacije o upisima, smjerovima i studijskom programu možeš pronaći na službenoj stranici FPZ-a.

Sadržaj je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.