Država dala Hrvatskim studijima godinu dana da poprave svoj rad, poznat novi zaplet

Hrvatski studiji u svibnju 2024. dobili su rok od godinu dana od nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih da poprave nedostatke uočene u redovitom reakreditacijskom procesu. Sada im je taj rok produžen jer nadležna Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) i dalje smatra kako je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu oslabljena kvaliteta izvođenja studijskih programa.

Dobivaju još jednu godinu za popravak nedostataka

Naime, Hrvatski studiji prije dvije su godine ocijenjeni minimalnom kvalitetom u dva od pet područja - nastavnički i institucijski kapaciteti te znanstvena djelatnost. Država je istaknula probleme u dupliciranju postojećih studija, nedovoljnoj jasnoći kompetencija koje se stječu pojedinim studijem, međunarodnom utjecaju i skromnim pokazateljima citiranosti.

Rok za popravak nedostataka Hrvatskim studijima istekao je u svibnju 2025., nakon čega je Akreditacijski savjet AZVO-a procjenjivao jesu li doista unaprijedili zamjerke. Odluka je stigla u travnju ove godine, a ona je da Hrvatski studiji dobivaju još dodatnih godinu dana za popravak nedostataka. Točnije, izdaje im se pismo očekivanja od tri godine, no računajući od svibnja 2024., kada su prvi put uočeni nedostatci. U praksi to znači da vremena za popravak imaju do proljeća 2027. godine, odnosno još godinu dana. O sporosti reakreditacijskog procesa koji je predviđen svakih pet godina, podsjetimo, već smo izvještavali.

Tako su nakon pisma očekivanja u svibnju 2024. Hrvatski studiji trebali donijeti akcijski plan za unapređenje kvalitete. Sada je poznato da je Akreditacijski savjet taj plan razmatrao u siječnju 2025. te su donijeli mišljenje kako Hrvatski studiji trebaju doraditi dostavljeni akcijski plan. Doradili su ga te je on odobren u lipnju 2025. godine. Tada je već, usput budi rečeno, inicijalni rok od godinu dana za popravak nedostataka već i istekao, a tek je odobren akcijski plan. Šest mjeseci kasnije, u prosincu 2025. godine, Hrvatski studiji dostavili su izvješće o realizaciji akcijskog plana. Istog mjeseca Akreditacijski savjet preporučio je donošenje novog pisma očekivanja na razdoblje od tri godine, računajući od svibnja 2024. godine. Hrvatski studiji sada moraju donijeti novi akcijski plan te opet podnijeti izvješće.

AZVO objavio što su Hrvatski studiji napravili, među tome usporedba studija s Ljubljanom

AZVO je objavio što su točno Hrvatski studiji do sada popravili. Primjerice, u temi internog osiguravanja kvalitete izradili su Strateški dokument znanstvenih istraživanja za razdoblje 2025. – 2030., povećali broj Erasmus+ sporazuma, osigurali dostupnost sadržaja mrežne stranice fakulteta na engleskom jeziku, napravili redizajn weba i izradili anketni upitnik o zadovoljstvu polaznika programom cjeloživotnog učenja.

Pod temom studijski programi izradili su komparativnu analizu studija, izradili reviziju određenih studijskih programa, utvrdili broj izbornih kolegija s novim digitalnim alatima i izlaznim kompetencijama, izradili analizu postojećih nastavnih planova s jasno izraženim ishodima učenja, povećali broj studentskih projekata i radova povezanih s lokalnim temama. Također, piše AZVO, izradili su usporedbu studija sa Sveučilištem u Ljubljani, osnovali službu za praćenje i promidžbu fakulteta, povećali broj nastavnika uključen u metodičko osposobljavanje te povećali broj suradnji sa strukovnim udruženjima.

U kategoriji nastavnih procesa i podrške studenata izradili su vodič za brucoše i vodič za strane studente, proveli analizu prolaznosti na ispitima, revidirali kolegije s naglaskom na digitalne alate u nastavi i korištenju umjetne inteligencije, postavili oznake za slijepe i slabovidne, postavili dvije teleskopske rampe za olakšavanje ulaska i kretanja studenata s invaliditetom. Također, navode se povećan broj kolegija i studenata na engleskom jeziku.

U temi nastavničkih kapaciteta izradili su financijski plan, povećali broj novozaposlenih nastavnika te ispunili kvantitativne zakonske uvjete na Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo, Odsjeku za psihologiju i Odsjeku za komunikologiju. U kategoriji znanstvene djelatnosti donijeli su odluku o godišnjem iznosu potpore istraživačkoj djelatnosti za svakog nastavnika, izradili institucijsku bazu podataka o znanstvenim radovima, izradili analizu nastavnog opterećenja nastavnika te prijavili deset međunarodnih projekata koji su odobreni, navodi AZVO u javno objavljenom izvješću.

'Još je uvijek oslabljena kvalitete izvođenja studijskih programa'

Ipak, poviše spomenute popravke AZVO ne smatra dovoljnim. Na njihovo mišljenje Hrvatski studiji nisu uložili prigovor.

- Uvažavajući da je Sveučilište u Zagrebu Fakultet hrvatskih studija ostvario određeni napredak i poduzeo dosta aktivnosti u cilju otklanjanja nedostataka, ali i imajući u vidu nedostatke utvrđene u postupku reakreditacije, a posebno one koje vrednovano visoko učilište nije uspjelo u potpunosti otkloniti, Akreditacijski savjet je mišljenja kako ima još uvijek puno prostora za poboljšanje. Stoga je Akreditacijski savjet, a iz gore navedenih razloga, mišljenja kako je na vrednovanom visokom učilištu još uvijek oslabljena kvalitete izvođenja studijskih programa dok se u potpunosti ne otklone svi utvrđeni nedostaci. Posebno navedeno odnosi na teme i standarde unutar svih tema koji su u postupku reakreditacije ocijenjeni ocjenama nezadovoljavajuća ili minimalna razina kvalitete. (…) Akreditacijski savjet stoga smatra da bi se izdavanjem navedenog pisma očekivanja u navedenom razdoblju Sveučilištu Zagrebu Fakultetu hrvatskih studija omogućilo ispunjavanje preporuka stručnog povjerenstva sadržanih u završnom izvješću, objavljeno je.

Na koncu napomenimo kako u izvješću AZVO-a stoji da se nadležnom Ministarstvu predlaže izdavanje pisma očekivanja od tri godine. Na internetskim stranicama zasad je objavljena samo odluka AZVO-a, ne i samog Ministarstva, no uobičajena je praksa da Ministarstvo prihvati odluku AZVO-a. Treba dodati i kako se ova reakreditacija još uvijek odvija po starom zakonu u visokom obrazovanju, prije 2022. godine, gdje Ministarstvo potvrđuje odluku AZVO-a. Prema novom zakonu zadnju riječ daje AZVO, bez potrebe Ministarstva za uključivanjem.

Cijelu preporuku AZVO-a možete vidjeti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.