Promjena kalendara nastave na faksevima, novina za mirovine? 'Cure' detalji zakona

Da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih održalo svoje obećanje, već bismo do konca ožujka u javnom savjetovanju ugledali prve izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesenog u 2022. godini. No, čini se da Ministarstvo kaska za rokovima koji su si sami zadali.

Naime, plan je bio izmjene Zakona u javno savjetovanje pustiti u prvom kvartalu 2026., dakle do kraja ožujka, a sam akt donijeti u drugom kvartalu, odnosno do kraja lipnja. Tako barem stoji u planu savjetovanja s javnošću Ministarstva za 2026. godinu. Iako će samo Ministarstvo i radna skupina koju su imenovali dati zadnji sud u prijedlogu izmjena Zakona, želje je na sjednici Senata krajem travnja iznio rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, ujedno član Povjerenstva za izradu izmjena i dopuna Zakona uime Rektorskog zbora.

Akademska godina moći će početi i 31. listopada?

- U dijelu koji se odnosi na organizaciju nastave, naveo je kako se predlaže fleksibilniji okvir početka akademske godine, prema kojem bi nastava mogla započeti u razdoblju od 1. rujna do 31. listopada, ovisno o specifičnostima pojedinih studijskih programa i postupcima dobivanja potrebnih suglasnosti. Isto tako, omogućilo bi se i kasnije raspisivanje natječaja za upis na studijske programe, sve do 1. rujna, otkrio je Lakušić.

Prema aktualnom Zakonu akademska godina započinje 1. listopada, a završava 30. rujna iduće godine. No, u praksi ti rokovi već su se zaobilazili. Neki fakulteti s nastavom uvijek kreću u rujnu. S druge strane, prošle godine u Splitu upisni proces za novi studij logopedije krenuo je nakon što je akademska godina službeno već krenula.

Pojasnimo i što znači moguće kasnije raspisivanje natječaja za upise na studijske programe. Sada Zakon nalaže da se oni moraju objavljivati najkasnije 1. svibnja te trebaju sadržavati broj upisnih mjesta, uvjete upisa, rok za prijavu na natječaj te podatke o postupku upisa i ispravama potrebnim za upis. To uključuje i potrebne razine matura. Problem je što učenici mature prijavljuju samo do 15. veljače, što je već sada bilo dva i pol mjeseca prije nego što su neka sveučilišta objavljivale informacije o upisima. Dakle, maturanti su se morali voditi prošlogodišnjim informacijama. Tu temu već smo problematizirali.

Na račun države profesori bi mogli raditi do 67. godine, a ne više do 65.

Na Senatu je Lakušić pojasnio da su početkom travnja svi rektori javnih sveučilišta održali sastanak oko izmjena Zakona te da se do tada interveniralo u sedamnaest članaka Zakona. Izmjene se tiču i mirovine profesora. Podsjetimo, od novog Zakona u 2022. godini profesori u pravilu u mirovinu odlaze sa 65 godina. Iznimno se, s redovitim profesorom u trajnom izboru, na teret fakulteta može produžiti ugovor do 70. godine života. No, to ne ide iz džepa države, nego samog fakulteta. Nakon 70. godine svakako se mora u mirovinu. Sada bi granica koju država financira mogla biti 67 godina.

- Također je predloženo omogućavanje rada do 67. godine života, pri čemu je naglasio da će oni koji žele otići u mirovinu sa 65 godina to i dalje moći učiniti. Naveo je i kako Sveučilište u Zagrebu inzistira da mogućnost rada do 67. godine bude omogućena ne samo redovitim profesorima u trajnom izboru nego i redovitim profesorima, kazao je Lakušić, a dodajmo kako u osnovnom i srednjem školstvu od 2024. godine nastavnici mogu raditi do 67. godine.

- Velik se dio predloženih rješenja temelji upravo na iskustvima i praksama koje je Sveučilište u Zagrebu već razvilo kroz rad Senata i vlastite opće akte. (...) Istaknuo je kako je predviđeno da nastavnicima nakon odlaska u mirovinu ostaje njihovo stečeno znanstveno-nastavno zvanje. (...) Posebno se osvrnuo na pitanje imenovanja vršitelja dužnosti dekana u situacijama kada sastavnica ne može sama imenovati vršitelja dužnosti. Istaknuo je kako je upravo model koji je Sveučilište u Zagrebu već primjenjivalo kroz svoje akte i odluke sada predviđen i u zakonskim izmjenama, prema kojima Senat na prijedlog rektora imenuje vršitelja dužnosti dekana kada fakultet to ne može učiniti, naveo je Lakušić.

Dvije nove kategorije asistenata, emeritusi će predavati i na diplomskim studijima?

Nadalje, prijedlog je i da se postupak izbora na viša radna mjesta može pokrenuti nakon četvrte godine rada kako bi se sklapanje ugovora omogućilo već s prvim danom pete godine rada. Naime, profesori na fakultetima mogu napredovati svakih pet godina. Isto tako, uvele bi se dvije kategorije asistenata, asistenti na projektu i asistenti u nastavi.

Nova kategorija asistenata na projektu, nastavio je Lakušić, uvela bi se radi rješavanja problema zapošljavanja mladih suradnika na projektima, budući da će se takvi asistenti moći zapošljavati za vrijeme trajanja projekta, uz mogućnost upisa doktorskoga studija i sudjelovanja u nastavi. Istaknuo je da je Sindikat prvotno ima određene rezerve prema tom prijedlogu, no da su na koncu prihvatili prijedlog.

- Rektor je također izvijestio kako se predlaže proširenje mogućnosti djelovanja profesora emeritusa, koji bi prema novim odredbama mogli sudjelovati ne samo u doktorskoj nastavi, nego i na specijalističkim i diplomskim studijima, prema potrebama sastavnica. Osim toga, omogućilo bi im se sudjelovanje u povjerenstvima za izbore, kao i drugim umirovljenim sveučilišnim profesorima u trajnom izboru. Govoreći o združenim studijima, istaknuo je kako je predloženo jasnije definiranje tog pojma, prema kojem združeni studiji mogu biti zajednički programi više domaćih ili međunarodnih sveučilišta, dok se instituti, koji ne izvode prijediplomsku i diplomsku nastavu, ne bi smatrali ravnopravnim nositeljima takvih studija. Rektor Lakušić posebno je istaknuo rasprave vođene oko kriterija za izbore i vrednovanja koje izrađuje Rektorski zbor, naglasivši kako je stav javnih sveučilišta da kriterije nastavnih, stručnih, znanstvenih i umjetničkih elemenata treba izrađivati Rektorski zbor, dok ih Nacionalno vijeće može prihvatiti ili ne prihvatiti, ali ne i dodatno mijenjati ili usklađivati, stoji u zapisniku sjednice Senata od 28. travnja.

Podsjetimo, Ministarstvo je ranije najavilo da će izmjene Zakona jasnije urediti odredbe mandata dekana i rektora, točno propisati tko donosi kriterije napredovanja, revidirati dob za mirovinu i unijeti promjene koje bi doprinijele bržem ocjenjivanju studija. Drugim riječima, sve što je štekalo zadnjih godina otkako je donesen Zakon sada bi se popravilo. Naime, trenutačno je na čelu jednog fakulteta dekan za kojeg Ministarstvo tumači da ne bi smio biti na toj poziciji, bilo je i problema s donošenjem kriterija za napredovanje, a pitanja imenovanja privremenih dekana završila su na sudu.