Profesor nam je otkrio kako izgleda studij koji obrazuje tražene stručnjake: 'Studenti nisu samo promatrači'

Sjetite se profesora zbog kojeg ste krenuli u određenom smjeru ili onoga zbog kojeg ste zamrzili predmet i sve što ima veze s njim. Razlika između ta dva scenarija često je samo jedan čovjek ispred ploče. I jednog dana vi možete biti taj koji inspirira, a u današnjem digitaliziranom svijetu, takav čovjek je itekako tražen. 

Nastavnika informatike u hrvatskim školama nema ni približno dovoljno. Njihovo zanimanje je deficitarno, a to znači da vas po završetku diplomskog studija sigurno čeka posao. Varaždinski Fakultet organizacije i informatike (FOI) izvodi studij koji vas priprema upravo za to zanimanje, a  važnosti dobrog nastavničkog pristupa, razgovarali smo s profesorom Goranom Hajdinom, šefom Katedre za strane jezike i općeobrazovne discipline na FOI-ju u Varaždinu.

- Uloga nastavnika informatike strateški je važna za društvo. Oni moraju demistificirati te alate, poučiti djecu informacijskoj i medijskoj pismenosti, osposobiti ih za prepoznavanje dezinformacija i sintetičkih medija (poput deepfake tehnologije) te ih naučiti kako kritički vrednovati ono što im tehnološki sustavi nude. Mi ne obrazujemo nastavnike čija se uloga svodi na puko reproduciranje statičnih popisa naredbi, već stručnjake koji će učenike pripremiti za poslove budućnosti koji u ovom trenutku vjerojatno još i ne postoje, podijelio je s nama Goran.

Profesor Goran Hajdin | Foto: FOI

Takve nastavnike ne stvara iskuljčivo stjecanje informatičkog znanja već i učenje pravilnog pristupa prema učenicima kojima predaju. Diplomski studij Informatika u obrazovanju na FOI-u temelji se upravo na tome. Profesor Hajdin dobrim nastavnikom smatra onog koji je stručnjak u svom području i svoje znanje zna i želi prenijeti na druge.

Program mogu upisati svi koji su završili prijediplomski studij iz područja informatike, a žele se okrenuti poučavanju. Nakon diplomiranja vrata su širom otvorena.

- Suvremeno IT gospodarstvo iznimno cijeni njihovu širinu. Moderne tehnološke tvrtke neprestano traže stručnjake koji mogu strukturirati, organizirati i provoditi edukacijske programe i radionice za zaposlenike ili klijente, na  primjer unutar odjela za učenje i razvoj. Na takvim pozicijama unutar korporativnog sektora naši diplomanti, zahvaljujući razvijenim pedagoškim vještinama, često napreduju znatno brže od kolega s klasičnim tehničkim usmjerenjem, rekao je Goran.

Iz predavaonice u stvarnu učionicu

Studij je strukturiran tako da studenti što prije prestanu biti promatrači i postanu sudionici. Kroz praktičan rad, studenti imaju priliku vidjeti kako je to raditi u učionicama s pravim učenicima i osjetiti realne uvjete kroz vlastito iskustvo.

- Svi studenti imaju najmanje 12 godina iskustva u osnovnoj i srednjoj školi, ali iz učeničke perspektive. Upravo je zato nastavni proces na našem diplomskom studiju izrazito praktično orijentiran i strukturiran kroz suradnju s bogatom mrežom naših metodičkih vježbaonica – osnovnih i srednjih škola te centara za obrazovanje s kojima FOI njeguje dugogodišnje partnerske odnose. Udio praktičnog rada sustavno raste. U drugom semestru praktični rad i hospitacije čine oko 30 % opterećenja, u trećem 50 %, dok je čitav četvrti semestar u potpunosti posvećen stručnoj praksi i izradi diplomskog rada, naglasio je Goran.

Učionica u osnovnoj školi | Foto: Canva

Studenti se tijekom prakse suočavaju s raznim situacijama od upravljanja dinamikom razreda, pristupa prema učenicima pa sve do rješavanja nepredviđenih situacija. Na taj način stvaraju dobar temelj za rad poslije diplome.

- Naši studenti Informatike u obrazovanju nisu samo pasivni promatrači u zadnjim klupama. Oni aktivno sudjeluju u odgojno-obrazovnom radu kroz cijelu vertikalu - od osnovnih škola do gimnazija i strukovnih škola, pa sve do rada u specifičnim uvjetima, poput bolničkih škola ili centara za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, dodao je Goran.

Pravilno korištenje tehnologije

Mobiteli, računala, televizori i reklamni panoi, samo su neki od ekrana s kojima se susrećemo na dnevnoj bazi. Koristimo ih i svjesno i nesvjesno, a upitno je koliko ih znamo koristiti pravilno. Tu dolaze nastavnici informatike ispred kojih se nalazi velik izazov: pretvoriti pasivno korištenje tehnologija u razumijevanje iste. 

- Činjenica da djeca od najranije dobi intuitivno pokreću videozapise na YouTubeu ili s nevjerojatnom lakoćom upravljaju sučeljima društvenih mreža ne znači da su ona digitalno pismena. To je uglavnom pasivni konzumerizam - ona su aktivni korisnici rješenja koja su dizajneri namjerno oblikovali tako da budu jednostavna i adiktivna. No, kada ih pitate kako funkcionira algoritam koji im taj sadržaj servira, kako zaštititi vlastiti digitalni identitet ili kako kritički procijeniti istinitost informacije na koju su naišli, tu se suočavamo s ozbiljnim prazninama, ispričao je Goran.

Manjak informiranosti kod učenika jedna je u nizu prepreka s kojima se suočavaju nastavnici informatike. Sve veću prepreku predstavlja i razvoj umjetne inteligencije, zbog koje se prema profesoru Hajdinu razvija stav kako tehnička znanja više nisu ni potrebna.

- To je iznimno opasna zamka. Ako pojedinac ne razumije logiku koja stoji iza algoritama, mreža i programskih rješenja, gubi kontrolu nad tehnologijom i postaje pasivni korisnik podložan manipulaciji, smatra Goran.

Važnost nastavničkog pristupa

Razvoj umjetne inteligencije i sve veći screen time na mobitelu, dobar je razlog za promjene pristupa u podučavanju informatike. Nije dovoljno samo uvesti tehnologiju u učionicu, važno je znati što s njom napraviti.

- Ako klasičnu zelenu ploču samo zamijenimo skupom pametnom pločom, a zadržimo tradicionalnu frontalnu nastavu u kojoj učenici pasivno prepisuju predavanja, nismo postigli ništa osim što smo potrošili električnu energiju. Moderna nastava informatike mora biti aktivna, istraživačka i usmjerena na rješavanje stvarnih problema, navodi Goran.

Učenje informatike | Foto: Canva

Nastavnik informatike nema samo ulogu predavača. On je netko tko uči djecu kako se u digitalnom svijetu snaći, zaštititi i kritički razmišljati. To naravno nije moguće bez sposobnosti da složeno znanje prevede u učenicima razumljiv jezik. 

- Svi smo tijekom školovanja naišli na predavače koji posjeduju veliko stručno znanje, ali nisu znali uspješno usmjeriti i olakšati proces učenja. Bez pedagogije i metodike komunikacijski i obrazovni kanal između nastavnika i učenika puca, a proces učenja gubi na učinkovitosti, rekao nam je Goran.

Upravo takav pristup prema učenicima privukao je pažnju daleko izvan Hrvatske. FOI je nedavno potpisao sporazum o suradnji s Korea National University of Education (KNUE), vodećim korejskim sveučilištem za obrazovanje nastavnika, a profesor Hajdin tamo je predstavio FOI-jev pristup kolegama, studentima i donositeljima obrazovnih politika.

Korejski sustav poznat je po visokoj kompetitivnosti no upravo tamo koncept da čovjek mora ostati u središtu obrazovnog procesa naišao je na iznimno pozitivan odjek.

- Glavna se razlika očituje u tome što je njihov sustav izrazito usmjeren na stalno natjecanje, dok u Hrvatskoj više njegujemo cjelovit, human i osobni pristup učeniku. Korejski kolege i studenti, među kojima su u sklopu prestižnog KOICA programa bili i donositelji obrazovnih politika, iznimno su pozitivno reagirali na naš koncept čovjek u petlji (eng. human-in-the-loop), prema kojemu tehnologija služi isključivo kao podrška i skela (eng. scaffolding), dok čovjek i pedagogija moraju ostati u središtu procesa.

KNUE | Foto: FOI

Suradnja FOI-ja i KNUE-a se nastavlja na više razina. U tijeku je zajednički znanstveni rad koji uspoređuje obrazovne podatke Hrvatske i Koreje, a studentima se otvaraju mogućnosti razmjena, studijskih posjeta i ljetnih škola na KNUE-u na engleskom jeziku. 

Više od prenošenja znanja

Profesori mogu imati ključnu ulogu u usmjerenju svojih učenika. Tijekom školovanja susrećemo različite nastavnike, a upravo razlika u pristupu, načinu objašnjavanja i odnosu prema učenicima često određuje ne samo kako učimo, nego i što nas kasnije zanima.

Ako vas privlači ideja da jednog dana budete osoba koja nekome otvara vrata prema informatici, tehnologiji ili novom načinu razmišljanja, studij Informatika u obrazovanju na FOI-u nudi upravo takav put. Program kombinira stručna informatička znanja s pedagoškim vještinama i snažnim naglaskom na praktičan rad, od prvog dana studija pa sve do završne godine.

Uz Informatiku u obrazovanju, na diplomskoj razini FOI nudi i druge studije koji pokrivaju različita područja digitalnog i poslovnog svijeta: Informacijsko i programsko inženjerstvo, Organizacija poslovnih sustava, Baze podataka i baze znanja te Ekonomika poduzetništva.

U konačnici, priča ovog studija vraća se na početak, na učionicu i osobu koja stoji ispred nje. Jer upravo jedan nastavnik može biti razlog zbog kojeg netko odabere svoj budući smjer.

Sadržaj je nastao u suradnji Native odjela srednja.hr i Fakulteta organizacije i informatike (FOI) Varaždin