Porastao broj studenata i učenika koji rade: Značajno je više onih koji zarade preko 10.000 eura

Srednjoškolci koji žele raditi mogu to posredstvom učeničkih servisa, ali samo tijekom školskih praznika. Studenti, s druge strane, mogu raditi tijekom cijele akademske godine. Kada je riječ o školskoj godini 2024./2025., u klupama je sjedilo 147.275 srednjoškolaca, dok je u zimskom semestru iste akademske godine sjedilo približno isto 147.454 studenata. Ako računamo da su svi učenici i studenti mogli obavljati posao u nekom trenutku, ukupni bazen takvih je 294.729 osoba.

Porastao broj onih koji prelaze drugi limit

Prema podacima Porezne uprave, poslove je u 2025. preko učeničkih i studentskih udruga, odnosno posrednika pri zapošljavanju obavljalo 125.266 učenika i studenata na redovnom školovanju. Većina, 91.348, ostala je unutar limita od 3.600 eura do kojega su protekle godine mogli ostati na poreznoj kartici roditelja, a onih koji su ga prešli i zaradili do 10.800 eura bilo je 32.978. Zaradu preko 10.800 eura, koliko je lani iznosio limit za oporezivanje njihovih primitaka, imalo je 940 studenata.

Inače, ukupni neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata u 2025., prema podacima Porezne uprave bio je 382.455.745 eura. To je za oko 50 milijuna eura više nego u godini ranije.

Također, u 2025. značajno je u odnosu na 2024. porastao broj studenata čija zarada premašuje drugi limit nakon kojega im se oporezuje zarada. Prije dvije godine takvih je bilo 593, s time da je tada drugi limit iznosio 10.080 eura. Podatke Porezne uprave prema rasponu studentskih i učeničkih primitaka i promjene od 2023. do protekle godine možete vidjeti u tablici ispod.

Rasponi studentske zarade 2023. - 2025. | izvor: Porezna uprava

Napomenimo da smo nedavno pisali o studentskoj zaradi u 2025. i da se podaci Ministarstva obrazovanja o broju studenata koji su radili razlikuju od ovih. Kada je riječ o podacima za 2025. godinu, iz Porezne uprave napominju kako je riječ o pregledu broja stjecatelja i iznosa primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju ostvareni preko učeničkih i studentskih udruga/posrednika pri zapošljavanju, na temelju zaprimljenih obrazaca JOPPD za 2025. godinu. I da su razvrstani prema rasponu neoporezivih primitaka.

- Napominjemo da iskazani podaci na temelju zaprimljenih obrazaca JOPPD nisu konačni, budući da Porezna uprava u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak naknadno utvrđuje godišnji neoporezivi iznos po osnovi rada preko učeničkih i studentskih udruga te godišnji neoporezivi dio dohotka tj. osnovni osobni odbitak. Na razliku primitaka iznad utvrđenih navedenih iznosa obračunava se predujam poreza na dohodak primjenom niže stope poreza na dohodak, sukladno odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave prema prebivalištu/boravištu učenika ili studenta. Budući da učenici i studenti tijekom poreznog razdoblja mogu ostvarivati primitke kod više poslodavaca putem različitih studentskih / učeničkih posrednika, ističemo kako posrednici nisu u mogućnosti pratiti ukupni iskorišteni godišnji neoporezivi iznos. Stoga se konačno utvrđivanje porezne obveze i neoporezivih primitaka provodi isključivo u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak, navode iz Porezne uprave.

Značajno je rasla studentska satnica

U 2026. prvi limit do kojeg studenti i učenici mogu ostati na poreznoj kartici roditelja je 3.600 eura, a drugi, nakon kojeg im se oporezuje zarada, povećan je na 12.000 eura. Nisu rasli samo limiti, već i minimalna studentska satnica svake godine u zadnjih devet godina, pa podaci o rastu broja studenata koji zarađuju iznad drugog limita nisu iznenađenje. U 2023. studentski minimalac bio je 4,38 eura, godinu kasnije povećan je na 5,25 eura, a u 2025. godini na 6,06 eura.

Treba reći i da ove godine minimalna studentska satnica iznosi 6,56 eura. U svakoj promatranoj godini važila je i zakonska odredba da je satnica za 50 posto veća za rad nedjeljom, blagdanima i prekovremeno.

Rast minimalne studentske satnice od 2018. do 2026. | Foto: srednja.hr

Znamo što su studenti najčešće radili, ali jedna stvar se nije pomaknula s 'mrtve točke'

Nedavno smo pisali da je u 2025. prosječna studentska satnica bila 7,51 euro, a konačno je Ministarstvo obrazovanja otkrilo i da su studenti najčešće radili za Globalnu hranu, društvo koje je nositelj franšize McDonald's za Hrvatsku, te za Studenac, Spar Hrvatska i Konzum, te INA-u i Plodine. No, jedno pitanje još uvijek nije riješeno, a to je ulazak studentskog rada u staž mirovinskog osiguranja.

Vlada je obećala u ovom mandatu omogućiti studentima priznavanje njihova rada putem student servisa u staž mirovinskog osiguranja, ali to se još nije dogodilo. Zadnji puta kad smo Ministarstvo rada upitali o tome pravdali su se da je nužno mijenjati niz propisa i podsjetili da im mandat traje do 2028. godine. Posljednja u nizu inicijativa kojom se to zahtjeva stigla je iz oporbenog SDP-a.

- Mladi koji danas studiraju, bez priznavanja studentskog rada, sustavno su osuđeni na niži staž i time na nižu mirovinu - i to ne zbog vlastitih odluka, nego zbog strukture obrazovnog sustava koji ih je zadržao u školovanju. To nije individualni problem, to je strukturna nejednakost. Kada se raspravlja o studentskom radu, često se podrazumijeva da se radi o povremenom džeparcu ili stjecanju radnog iskustva. Stvarnost je, međutim, bitno drugačija. Znatan udio studenata radi jer mora - plaćaju stanarinu, troškove studija, hranu i svakodnevni život. Njihov rad nije luksuz ni opcija, nego egzistencijalna potreba, rekao nam je nedavno, među ostalim, Karlo Vedak, predsjednik Foruma mladih SDP-a.