Novi dekan o planovima, ali i gašenjima veleučilišta: 'Imamo inflaciju novih studija'

Veleučilište u Šibeniku od jeseni će voditi novi dekan, Dragan Zlatović, koji će ovu dužnost obnašati od 1. listopada 2026. do 30. rujna 2029. godine. Kako nam je rekao u razgovoru, riječ je o jednoj prepoznatljivoj i stabilnoj javnoj instituciji, a njegov cilj u trogodišnjem mandatu bit će zadržati kontinuitet razvoja bar na trenutačnoj, ako ne i višoj razini.

- Zadnji akreditacijski postupak stvarno je ukazao na iznimno visoku razinu postignuća. U zadnjim godinama možemo se pohvaliti i činjenicom da je veleučilište, kraj svih kriza koje inače vladaju u ovom području, jedna od institucija koja ipak pokazuje rast broja studenta koji se prijavljuju i upisuju na instituciju. I trenutačni rezultati odnosno stanje prijava studenta za sljedeću akademsku godinu svrstava nas na treće mjesto među 28 javnih i privatnih veleučilišta, ali u svakom slučaju treba i dalje inzistirati na onim možda ključnim stvarima koje čine specifičnost ove institucije, a to je Šibenik kao destinacija, Šibenik kao grad perspektive. Inzistirat ćemo i na traženju novih prostora, u smislu novih studijskih programa, novih infrastruktura, daljnjem kadrovskom jačanju, navodi Zlatović.

'Imamo inflaciju novih studijskih programa'

Jedan od planova mu je i daljnja internacionalizacija veleučilišta.

- Ona je već sada na zavidnoj razini, sadašnja uprava uložila je mnogo napora da se veleučilište ne pozicionira samo u Hrvatskoj, nego i diljem Europe i dalje. Možemo se pohvaliti zaista zavidnim brojem stranih studenta koji dolaze, do 10 posto ukupnog broja studenata, ove godine 80 studenata, a takva je najava i za sljedeću godinu, pojašnjava Zlatović.

Izazovi s kojima se suočava Veleučilište u Šibeniku, koje ove godine obilježava 20 godina postojanja, slični su onima na drugim ovakvim institucijama. Riječ je ponajprije o demografskim kretanjima.

- Smanjuje se broj učenika u generacijama, pa tako i broj maturanata, broj maturanata koji polažu državnu maturu, i to je svakako izazov. Imamo sve manju bazu iz koje crpimo studentsku populaciju, a s druge strane i sve veću ponudu tržišta. Gotovo svakodnevno niču novi studijski programi, usudio bih se reći da imamo inflaciju novih studijskih programa, koja stvara jednu međusobnu konkurentnost koja dodatno narušava harmoniju između ponude i potražnje. Mi se u tom smislu zasad dobro držimo, dobro brodimo, pokazatelji za ovu godinu su na tragu prošlogodišnjih i ukazuju na to da ćemo zadržati tu jednu uzlaznu fazu, da nećemo imati pad u broju studenata u sljedećoj akademskoj godini. To ne znači da se možemo zadovoljiti i uspavati, nego kontinuirano raditi na daljnjoj vidljivosti veleučilišta, stvaranju kontakata i predstavljanju, ističe Zlatović.

'Strahuju' li u Šibeniku od pripajanja?

Još jedan izazov s kojim su se neka veleučilišta suočila jest pripajanje drugim institucijama. Kao što smo ranije pisali, Veleučilište 'Marko Marulić' u Kninu pripojit će se Sveučilištu u Splitu, Međimursko veleučilište Sveučilištu Sjever, a Veleučilište 'Hrvatsko zagorje' Krapina Tehničkom veleučilištu Zagreb, o čemu smo ranije razgovarali i sa studentima.

- Veleučilište u Šibeniku nije uključeno u te integracijske procese, što ne znači da neće biti 'sutra', ali u svakom slučaju mi pratimo situaciju, gledamo što se događa, analizirat ćemo posebnosti koje će uslijediti kad ti procesi budu okončani. Ono što je moja profesionalna, ali i osobna, ljudska želja jest da sredine koje su obuhvaćene tim procesima racionalizacije ne ostanu bez visokog obrazovanja. Također, jasno, da budu riješeni radni statusi zaposlenika i nastavnika. Svakako da potreba za racionalizacijom postoji u svakom društvenom segmentu, pa tako i visoko obrazovanje traži jednu prilagodbu vremenu, ali sigurno i naše resorno ministarstvo ima promišljenu politiku kako provoditi takvu vrstu racionalizacije, ističe Zlatović.

Želja da Šibenik postane sveučilišna sredina

Oni se, dakle, gašenja ne boje, ali pomno će pratiti daljnji razvoj situacije.

- Mi u Šibeniku smo cijepljeni od straha, strah u Šibeniku ne stanuje, ali sve pratimo, oprezni smo i spremni na sve situacije. Mislim da je Veleučilište u Šibeniku jedna stabilna i jaka institucija s dobrim pokazateljima, referencama i potencijalno dobrim pregovaračkim pozicijama, pa ćemo jasno u svakoj situaciji koja se ukaže biti spremni na konstruktivne razgovore ako se takva situacija dogodi. Jasno, moramo tu uključiti činjenicu da veleučilište uživa i iznimno visoku podršku lokalne zajednice, Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, ne samo riječima, već i djelima i sredstvima. Kontinuirano radimo na jačanju sebe. U svakom slučaju, naša intencija i moja osobno je da Veleučilište u Šibeniku bude samostalna institucija, da se jača i razvija. Znamo da je Šibenik jedini grad na obali ovakvih gabarita, ovakve veličine, koji nema sveučilište, a kamoli da ostane bez veleučilišta. Naša intencija je upravo u tome da se dalje razvijamo, da jednog dana i Šibenik postane sveučilišna sredina, zaključuje Zlatović.