Studenti masovno krše zakon, ne znaju da bi mogli platiti gotovo 7.000 eura: 'Nikad nisam doživio...'

'Tražim studentski ugovor, nudim proviziju' rečenica je koja se u studentskim grupama na društvenim mrežama često ponavlja. Dio studenata, ali i onih ljudi koji više nemaju taj status, radi na tuđi studentski ugovor. Riječ je, naravno, o ilegalnoj radnji.

'Nikad nisam doživio da inspekcija provjerava ugovore'

Naime, kako stoji na svim studentskim ugovorima, obveza naručitelja posla odnosno poslodavca jest provjeriti identitet izvođača odnosno zaposlenika, a obveza studenta jest osobno obavljati preuzeti posao. U slučaju da inspekcija utvrdi da je to pravilo prekršeno, kaznit će poslodavca.

Neke poslodavce, priča nam student čiji je identitet poznat redakciji, a kojeg ćemo za potrebe ovog članka nazvati Ivan, kazna baš i ne brine. Ivan, naime, svoj studentski ugovor već deset mjeseci daje na raspolaganje najboljem prijatelju, koji preko njega u prosjeku zarađuje 500 eura mjesečno.

Studentski ugovor, oglas | foto: srednja.hr, screenshot

- Nije me strah. Nikad nisam doživio da inspekcija provjerava ugovore, a poslodavci koji pristaju isplaćivati na tuđe ugovore znaju što rade i nije im to neki problem. Mi smo pitali poslodavca može li na tuđi ugovor i on je rekao - može. Više ljudi je do sada radilo na moj ugovor, ali ovo sada je najznačajnije, u smislu da je toliki iznos novca i toliko dugo. U par slučajeva je bilo samo za jednu ili dvije dnevnice u jednom mjesecu, objašnjava Ivan.

Iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) kažu nam da se u postupku inspekcijskog nadzora obvezno kontrolira pravna osnova na temelju koje zatečena osoba obavlja određene poslove kod nadziranog poslodavca, uključujući državljane trećih zemalja, maloljetne osobe, redovite učenike srednjoškolskih ustanova i studente. Ipak, ne raspolažu podatkom koliko su puta u protekloj godini 'ulovili' poslodavce koji nepropisno zapošljavaju studente.

- Kako elektronički očevidnik kao službena evidencija inspekcije rada o obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama nije ustrojen na način da se u isti unose podaci o statusu osobe zatečene na radu (npr. radnik, umirovljenik, student, učenik), ne raspolažemo podacima o broju poslodavaca koji su zapošljavali učenike odnosno studente bez odgovarajuće pravne osnove (ugovora), iako je takvih slučajeva nesumnjivo bilo. Također, ne raspolažemo podacima o broju osobe su radile na temelju ugovora o obavljanju studentskog posla odnosno ugovora o povremenom radu redovitog učenika, izdanima na ime druge osobe, objašnjavaju iz DIRH-a.

Neki za svoj ugovor uzimaju i proviziju, a ne znaju da mogu biti kažnjeni tisućama eura

Neki studenti po grupama na društvenim mrežama doslovno nude svoje studentske ugovore. Uz to, naravno, traže i proviziju. Student Ivan ju, tvrdi, ni jednom nije 'zaračunao'.

- Ne uzimam proviziju jer sam blisko povezan s osobom koja koristi moj ugovor. Inače, svoj ugovor bih davao nekome koga poznajem dovoljno ili ima dovoljno jaku preporuku za ugovor, a po dogovoru bi bila ili ne bi bila dogovorena neka provizija. U pravilu sam čuo da se uzima deset posto, već godinama po grupama kruži ta neka cifra, bar što ja znam. Meni to zvuči puno za nekoga, za studenta, pa ako nekoga dobro poznajem, to sigurno ne bi bio toliki iznos, možda do pet posto maksimalno, ističe Ivan.

Ono što brojni studenti koji nude svoje studentske ugovore ne znaju jest da i oni mogu biti novčano kažnjeni. Iz DIRH-a pojašnjavaju da Zakon o radu i Zakon o tržištu rada propisuju kazne za poslodavce, ali tu je i Zakon o obavljanju studentskih poslova.

- Njime je propisano da se izvođaču koji zlouporabi ugovor tako da omogući obavljanje posla osobama koje nisu potpisnici ugovora može izreći zaštitna mjera zabrane korištenja usluga posredovanja do jedne godine, kao i novčana kazna u iznosu vrijednosti obavljanog posla definiranog ugovorom, a koja ne može iznositi više od 6.636,14 eura, međutim inspekcija rada nije imala postupanja u skladu s navedenom odredbom, koja za razliku od ostalih prekršajnih odredbi članka 17. Zakona o obavljanju studentskih poslova nije imperativne naravi. Posebno ističemo da je preduvjet za poduzimanje predmetne mjere, između ostaloga, sudjelovanje studenta, koji je zlouporabio ugovor, u postupku inspekcijskog nadzora radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, a što je često povezano s brojnim teškoćama, prvenstveno zbog nemogućnosti dostave poziva ili neodazivanja izvođača pozivu inspektora rada, zaključuju iz DIRH-a.

Neki poslodavci ipak ne dozvoljavaju tuđi ugovor

Ivan dodaje da veliki broj studenata daje svoj ili radi na tuđi ugovor te da je riječ o 'dosta uvriježenoj praksi'.

- Puno puta sam to uživo doživio, od kolega s različitih poslova, da rade na tuđi ugovor, i to na dosta velike iznose. Ali čuo sam da neki poslodavci stvarno ne daju na tuđi ugovor, gdje su ih pitali i oni su rekli da striktno ne može, zaključuje Ivan.

Njegov prijatelj, kojeg ćemo za potrebe ovog članka nazvati Luka, otkriva nam razlog zbog kojeg radi na Ivanov ugovor. Diplomirao je u ljeto prošle godine, ali još uvijek nije pronašao posao u struci.

- Prva tri mjeseca još sam imao pravo legalno raditi preko student servisa, ali kada mi je taj rok istekao, a kako nisam pronašao 'pravi' posao, odlučio sam nastaviti raditi dotadašnji posao, samo na tuđi studentski ugovor, priča nam Luka.

Studentica koju ćemo za potrebe ovog članka nazvati Ana svojim je prijateljicama također 'posudila' svoj ugovor.

- U nekoliko navrata i to za jednokratne poslove poput promocija, jednodnevnih natjecanja, koncerata i slično tome. Satnice za te poslove uglavnom su bile po 10 eura, otprilike šest sati rada, recimo dva puta mjesečno, tako da bi zaradile maksimalno 150 eura mjesečno. Tako smo radile nekoliko mjeseci, a onda sam se i ja zaposlila pa me bilo strah da ne prijeđem limit, tako da su potražile nekog drugog. Nisam uzela nikakvu proviziju. Znam da ljudi to rade, ali riječ je o prijateljicama, pa su me samo počastile kavom i bilo je sve okej, objašnjava Ana.

'Većinom im nisam ni govorila da radim na tuđi ugovor'

Anina prijateljica, koju ćemo za potrebe pisanja ovog članka nazvati Ivana, kaže da je razlog njezina rada preko tuđeg ugovora 'veoma jasan i očekivan' - nije htjela prijeći limit zarade.

- Kako je riječ o kratkim poslovima gdje vas poslodavac ne zna, većinom im nisam ni govorila da radim na tuđi ugovor. Samo na jednom eventu nam je voditeljica unaprijed najavila da uz ugovor moramo donijeti i osobnu i da će svakoga provjeriti, ali nije to napravila. Svaki put mi je sve u redu prošlo, kao i svima drugima koji su tako radili, zaključuje Ivana.

Sudeći po komentarima u studentskim grupama, porezni limit najčešći je razlog zbog kojeg se studenti odlučuju na ovu praksu. Podsjetimo, ako ste porezna olakšica svojim roditeljima, preko učeničkog i studentskog ugovora možete zaraditi do 3.600 eura godišnje. Ako niste porezna olakšica, smijete zaraditi do 12.000 eura godišnje, a za samo cent više morat ćete platiti porez. Više o tome možete pročitati ovdje.