Lome se koplja oko jedne izmjene zakona za studente: 'Protivno je Ustavu'

U predloženim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koje su na javnom savjetovanju do ovog četvrtka, najviše komentara pristiže oko odredbe vezane za izvanredne studente. Izmjenama zakona oni će moći studirati trostruko duže od propisane dužine trajanja studija, dok je od novog zakona donesenog u 2022. vrijedilo pravilo o dvostrukoj dužini trajanja studija.

'Prijelazna odredba zadire u stečena prava i pravni položaj studenata'

U prijelaznim odredbama predloženog zakona stoji da studenti 'koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u izvanrednom statusu, a koji su tijekom cijeloga studija studirali u izvanrednom statusu studiranja imaju pravo završiti studij u roku koji je trostruko dulji od trajanja studija, ako visoko učilište i dalje izvodi predmetni studij'. Studenti u javnom savjetovanju pišu kako će to zapravo značiti da će pravo studiranja izgubiti izvanredni studenti, koji na studiju u trajanju pet godina, sada studiraju više od 15 godina. Tvrde, ovakvo povećanje godina na papiru zapravo u praksi znači da dio studenata više neće moći studirati. 

- Prijelazna odredba zadire u stečena prava i pravni položaj studenata koji su studij upisali prema ranije važećim propisima (prije stupanja na snagu Zakona iz 2022. godine). Studenti su prilikom upisa legitimno očekivali da će studij moći završiti pod uvjetima i prema pravilima koja su bila na snazi u vrijeme upisa, što proizlazi iz načela pravne sigurnosti i zaštite stečenih prava. Dodatno ističem da je Ministarstvo u svom očitovanju iz 2022. godine zauzelo stajalište da studenti imaju pravo završiti studij prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme upisa studija. Donošenje prijelazne odredbe koja naknadno mijenja uvjete za ovu skupinu studenata bilo bi suprotno tom stajalištu te bi narušilo načelo legitimnih očekivanja i pravne sigurnosti, napisala je Lucija Beštek, dok je prijedlog Dominika Modrušana da se rok za zatečene dugotrajne studente odredi razmjerno upisanoj godini studija.

Helena Pristavec navodi da će ovo rješenje proizvesti velik broj upravnih sporova, ustavnih tužbi i zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona. Smatra da je odredba protivna Ustavom jer ozbiljno ugrožava načela pravne sigurnosti, zaštite legitimnih očekivanja i vladavine prava te nerazmjerno zadire u stečeni pravni položaj studenata koji su studij upisali prema ranije važećim propisima.

- Umjesto postupnog i razmjernog uređenja prijelaznog razdoblja, predlaže se trenutačno ukidanje prava cijeloj skupini studenata, bez razlikovanja njihovih pojedinačnih okolnosti i bez ikakvog prijelaznog mehanizma. Takve posljedice nisu razmjerne cilju koji se želi postići i mogu ozbiljno narušiti povjerenje građana u predvidljivost i stabilnost zakonodavnog sustava, stoji u njezinom komentaru.

Neki uopće ne bi ograničili trajanje studija izvanrednim studentima

Lana Fabijanec kritizira odredbu da će trostruko duže moći studirati samo izvanredni studenti koji su oduvijek izvanredni, a ne oni koji su se s redovnog studija prebacili na izvanredni. Kaže, ovakvom odredbom mnogi studenti izgubit će trenutnu mogućnost završetka studija. Valja napomenuti kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih navodi da ovaj rok produžuje upravo zbog toga što žele povećati broj završnosti studija među izvanrednim studentima. Vlatka Jagečić ističe da u obzir treba uzeti i presude Visokog suda kojima su rješenja fakulteta o izbacivanju studenata poništena, o čemu smo ranije pisali.

Ima onih koji uopće ne bi ograničili trajanje studija izvanrednim studentima. Anita Lončar piše da oni sami plaćaju svoje studiranje, ne ostvaruju prava po drugim osnovama, većinom su zaposleni i ozbiljni ljudi koji zbog poslovnih i obiteljskih obveza nemaju mogućnost 100 posto biti posvećeni fakultetskim obvezama. Zato drži da su nejasni razlozi ograničavanja studiranja.

- Primjerice, izvanredni student mora biti ispisan na jednom fakultetu koji mu bolje odgovara zbog blizine stanovanja, ali to ga ne sprječava da ponovno upiše studij na drugom fakultetu i dalje studira. Ta činjenica dokazuje da ograničavanje duljine studiranja nema apsolutno nikakvu svrhu, napisala je.

'Ovo je diskriminacija u odnosu na druge javne službe'

Izmjene zakona tiču se i toga da će profesori u trajnom izboru moći raditi do 67. godine života na račun državnog proračuna, dok se razdvajaju asistenti koji se zapošljavaju na teret državnog proračuna i oni koji se zapošljavaju na teret projektnih sredstava. Maja Dutour Sikirić kritizira Ministarstvo zbog ocjene stanja sustava koju su napravili i ima drukčiji pristup.

- Na primjer, navođenje broja zapošljavanja asistenata na projektnoj osnovi u odnosu na ukupan broj zaposlenih asistenata od 2022. godine, broja nastavnika i znanstvenika u najvišem izboru koji su od 2022. otišli u mirovinu i projekcije broja onih koji će u sljedećih pet godina otići u mirovinu, bilo bi izravna ilustracija stanja u kojem se sustav nalazi i argument opravdanosti predloženih izmjena, stoji u komentaru.

Marija Brajčić navela je da svim profesorima u znanstvenim zvanjima treba omogućiti rad do 67. godine života, a ne samo onima u trajnim zvanjima. Pojašnjava da su neki kasnije ušli u sustav jer su prvo radili u realnom sektoru pa su tako u sustav donijeli važne kompetencije. Zato nisu uspjeli doći do trajnih zvanja, navodi.

- Ovo je diskriminacija u odnosu na druge javne službe gdje se može raditi do 67 godina bez uvjeta da su u ovom ili onom zvanju, piše.

'Nastavnici koji izvode stručne studije na sveučilištima nalaze se u nepovoljnijem položaju'

Kritike se odnose i na status napredovanja predavača, o čemu je progovorio i sindikat. Kritizira se što predavači na sveučilištima imaju jednu razinu napredovanja - viši predavač, a ne dvije. Zbog toga se u komentarima predlaže uvođenje novog, najvišeg nastavnog zvanja - predavača savjetnika. Napomenimo kako postojećim zakonom nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika od najnižeg prema višemu jesu predavač, viši predavač i predavač savjetnik. No, u drugim slučajevima nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su predavač i viši predavač. Ima primjedbi i na to kako se na sveučilištima ne dopušta zapošljavanje profesora stručnog studija, iako neka sveučilišta drže stručne studije.

- Važeći Zakon prepoznaje mogućnost izvođenja stručnih studija na sveučilištima i stručnu djelatnost kao sastavni dio sustava visokog obrazovanja, ali istodobno ne osigurava cjelovit i dosljedan okvir za nastavna radna mjesta na kojima se ti studiji izvode. Posljedično, nastavnici koji izvode stručne studije na sveučilištima nalaze se u nepovoljnijem položaju u odnosu na nastavnike na veleučilištima, iako obavljaju istu djelatnost visokog obrazovanja, napisao je Marko Miletić.

Spomenimo i kako je Akademski sindikat u javno savjetovanje postavio vlastiti dokument prijedloga izmjena zakona na 32 stranice. U otvorenom pismu navode kako žele povratak akademskih zvanja u sustav. Naime, zakonom iz 2022. akademska zvanja zamijenjena su radnim mjestima. Protive se interesnom prilagođavanju odredbi važećeg zakona, ukidanju sveučilišne autonomije i akademske samouprave. Isto, kritiziraju hitni postupak donošenja zakona uz opasku kako je u 2022. ministar pred praznom sabornicom predstavljao zakon u prvom čitanju početkom srpnja.

Javnom savjetovanju do četvrtka možete se priključiti ovdje. Dosad je stiglo 200 komentara. Ministarstvo je obećalo izvješće o provedenom savjetovanju objaviti do 31. srpnja.