Partner gradonačelnice i HDZ-ov rektor zakuhali dekanske izbore u kojima sudjeluje i bivši ministar

Izbori za dekana Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, inicijalno započeti u travnju, pretvorili su se u predstavu optužbi političkih pritisaka, kršenja propisa i ustavom zagarantirane sveučilišne i fakultetske autonomije. U Rijeci, gradu koji je pod palicom bivše rektorice Snježane Prijić-Samaržije slovio kao mjesto poštivanja te autonomije i demokracije, sada vlada drukčija slika. Uključivanje rektora u dekansku utrku nakon prigovora kandidata koji je nevjenčani suprug riječke gradonačelnice, otvara brojna pitanja. Među njima su već spomenuta autonomija fakulteta i pravna sigurnost. Glavni akteri su rektor Goran Hauser i profesor Amir Muzur, partner riječke gradonačelnice.

Interpretacija Statuta dovela do obustave cijelog procesa

Srednja.hr u posjedu je kompletne dokumentacije ove priče koja seže još u travanj. Cijela kronologija po datumima uz opis svakog dijela, dostupna je na koncu ovog članka. Ukratko, spor u cijeloj priči je kandidatura Amira Muzura, profesora koji pola radnog vremena obavlja upravo na Fakultetu zdravstvenih studija, a pola na Medicinskom fakultetu. Povjerenstvo za izbor dekana zbog toga ga je isključilo iz dekanske utrke, interpretirajući kako Statut fakulteta – što je sadržano i u odluci o raspisivanju izbora – propisuje da kandidat ne može biti netko tko nije zaposlen u punom radnom vremenu.

No, Muzur tvrdi da je pronašao 'rupu' u Statutu – članak 18. tako za izbor dekana spominje samo neodređen radni odnos kao uvjet, dok sljedeći članak - o postupku izbora dekana - spominje neodređeni odnos, ali i puno radno vrijeme. U svojoj interpretaciji Muzur naglašava da se on ima pravo kandidirati, a da bi se radni odnos u pogledu obima radnog vremena eventualno trebao korigirati pri stupanju na dužnost dekana. Muzur je inače nevjenčani suprug aktualne riječke gradonačelnice Ive Rinčić, a od 2005. do 2009. bio je gradonačelnik Opatije.

Zbog svega Muzur se žalio rektoru Goranu Hauseru, inače članu HDZ-a. Rektor je stao na njegovu stranu. Donio je odluku, temeljenu na mišljenju Odbora za statutarna i pravna pitanja na čijem je čelu dekan prava Dario Đerđa, kojom od dekanice traži izmjenu Statuta tako da izbor dekana bude nedvosmislen. Te da onda dekanica donese novu odluku o raspisivanju izbora, poštujući nova pravila. Jedan od razloga poništavanja odluke jest i što u odluci o raspisivanju izbora nije bio naveden mandat na koji se dekan bira. Napomenimo kako je Hauser odluku donio u srpnju, dok je odluka o raspisivanju izbora donesena u travnju. Na to da mandat nije naveden, upozorio ga je Muzur.

U cijeloj ovoj sagi kandidati za dekana, uz Muzura, jesu i profesor fakulteta Željko Jovanović (bivši ministar obrazovanja u SDP-ovoj Vladi od 2011. do 2014.) te još dvije profesorice: Sandra Bošković i Gordana Starčević Klasan. Svi oni zaposlenici su Fakulteta zdravstvenih studija u punom radnom vremenu te su njihove kandidature otpočetka prihvaćene.

Dekanica tvrdi da je imala neugodan razgovor s rektorom i da je dio profesora bio izložen utjecajima

Krenuli smo s kontaktiranjem svih aktera ove priče. Dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Daniela Malnar, na naše pitanje je li pod političkim pritiskom zbog ovih izbora, kaže kako je osobno imala jedan neugodan razgovor s rektorom. Dio članova fakultetskog vijeća i dva člana Povjerenstva za izbor dekana, nastavlja, bili su izloženi neprimjerenim utjecajima. Rektora smo pitali je li tijekom izbornog procesa u telefonskom razgovoru stvarao pritisak dekanici, na što nam do zaključenja teksta nije stigao odgovor.

Mandat dekanici završava 18. prosinca, a na pitanje očekuje li da će njezin nasljednik biti izabran prije odlaska, kaže:

- Na žalost nemam više očekivanja iako ću napraviti sve što je u zakonskim okvirima da se to ostvari i da se Fakultet nastavi razvijati jednako uspješno kao i do sada i da će zajedništvo koje nas je karakteriziralo i dovelo do toga da ostvarimo velike rezultate biti prisutno i nadalje te da će posvećenost obrazovanju i napredovanju struka i dalje voditi unaprjeđenju javno-zdravstvenog sustava naše zemlje, bez obzira tko bude na čelu Fakulteta, objašnjava.

Ističe kako odluka rektora nema upute o pravnom lijeku te da se njegova odluka temelji na Zakonu o ustanovama, iako je za visokoškolske ustanove nadležan Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Razjašnjava da se Zakon o ustanovama ne primjenjuje kada je u pitanju izbor dekana zato što poseban zakon, o visokom obrazovanju, određuje kako se postupak i uvjeti izbora dekana fakulteta uređuju statutom.

- Napomenuti ću da i odluke nekih drugih sastavnica također ne sadrže mandatno razdoblje pa ih nitko nije osporavao. Također rektor je u svojoj odluci naveo da nisam poduzela sve potrebne radnje s ciljem uklanjanja nejasnoća uvezanih uz izbor dekana u Statutu fakulteta. U svojoj prvoj odluci od 9. lipnja zatražio je od mene kao dekanice da poduzmem sve potrebne radnje kako bi se otklonile manjkavosti te da mu u roku od 15 dana dostavim plan aktivnosti za uklanjanje naznačenih manjkavosti, što je i učinjeno. Na Fakultetskom vijeću, 29. lipnja osnovano je Povjerenstvo koje je dobilo zadatak analizirati primjedbe i preporuke sadržane u Mišljenju Odbora za statutarna i pravna pitanja. Tako da sam sigurna da sam poduzela sve potrebne radnje koje su se od mene tražile. No s obzirom da poštujem autoritet rektora postupiti ću kako je naređeno, veli Malnar te na naše pitanje je li sljedeći korak raspis novog natječaja ili nešto drugog, kaže da će odluku donijeti fakultetsko vijeće koje će razmatrati i mišljenje Povjerenstva oko izmjena Statuta.

Rektor: 'Ocjena zakonitosti u pravnim postupcima isključivo je pravno, a ne političko pitanje'

Rektor Sveučilišta u Rijeci Goran Hauser kaže kako osobno očekuje da će fakultet sam ukloniti nezakonitosti uočene u ovome postupku te provesti izbor dekana u narednom mandatnom razdoblju na zakonit i pravilan način. U konkretnom slučaju kao rektor djelovao je, veli, u funkciji osiguravanja zakonitosti rada sastavnice Sveučilišta u Rijeci, što je njegova zakonska i statutarna obveza, napominje.

- Autonomija sveučilišta ne dopušta niti sveučilištu ni sastavnici sveučilišta djelovati suprotno zakonu. Kada bi odluka rektora o uklanjanju nezakonitosti na bilo koji način ograničavala autonomiju sveučilišta, rektor i senat sveučilišta Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne bi bili ovlašteni niti obvezni donositi takve odluke. Ocjena zakonitosti u pravnim postupcima isključivo je pravno, a ne političko pitanje. Svaki dionik u društvu može postupiti ili sukladno zakonu ili protivno zakonu, a kako su pred zakonom svi jednaki irelevantno je tko ukazuje na povredu načela zakonitosti u konkretnome postupku, odgovara Hauser, između ostalog, na pitanje je li se politika umiješala u izbore.

Muzur: 'Tko poznaje moju suprugu, zna da je ona zadnja koja bi se u ovu bitku miješala'

Kandidat za dekana Muzur, nevjenčani suprug riječke gradonačelnice, veli nam da 'koliko god to nevjerojatno zvučalo, ne vjerujem da politika ima u ovom slučaju važan utjecaj'. Smatra da je riječ o pravu, a ne politici, te da to najbolje govori i da je Odbor za statutarna i pravna pitanja - po njemu stručno tijelo sastavljeno od ljudi od struke na koje nitko izvana ne može utjecati - došlo do zaključka kako nepuno radno vrijeme nije zapreka kandidaturi.

- Ovo je prvenstveno priča o osobnim interesima i neizmjernom, destruktivnom inatu. Tko poznaje moju suprugu, zna da je ona zadnja koja bi se u ovu bitku miješala, uostalom, ima dovoljno svojih ratova, a i da sam ja zadnji koji bih joj takvo što dozvolio, objašnjava Muzur.

Kaže da ni on ni drugi kandidati zasad u ovom slučaju ne mogu previše pomoći. Inicijativu je preuzelo pravo, napominje, što znači da se put do rješenja može poprilično oduljiti.

- Naravno, sve se može i vrlo brzo okončati, ukoliko mi se dozvoli kandidatura dok se čeka promjena Statuta. Da sam na 'drugoj strani', ja bih upravo tako učinio: dozvolio bih natjecanje, pa neka pobijedi onaj koji osigura najveću potporu u Fakultetskom vijeću, izdvaja Muzur.

U odgovoru na pitanje zašto nije regulirao svoj radni odnos na Fakultetu zdravstvenih studija ako je htio postati dekan, navodi da su mu prijatelji odvjetnici odmah rekli da to ne treba činiti te da mu je to potvrdio i bivši dekan Medicinskog fakulteta, bez navođenja imena. On mu je, navodi, 'pokazao mišljenje Ministarstva u kojemu se jasno kaže da se pod punim radnim vremenom smatra angažman na bilo kojoj sastavnici ili sastavnicama unutar istoga sveučilišta koje djeluju u istom području – biomedicine I zdravstva, uključujući nastavne baze'. 

Muzura smo pitali za pojašnjenje je li bivši dekan Medicinskog kojeg spominje, zapravo sadašnji rektor Hauser koji je stao na njegovu stranu. Naime, u posjedu smo dokumentacije koja ukazuje da se radi o mišljenju Ministarstva upućenom Hauseru u 2023. godini. Muzur na taj naš upit nije odgovorio. I rektora Hausera pitali smo je li prije dekanskih izbora Muzuru pokazivao mišljenje Ministarstva koje je ishodio. Nije nam odgovorio do zaključenja teksta.

*Dopuna članka, 10. 7. 17:18: Nakon objave članka odgovorio je Muzur: 'Točnije, MIšljenje mi je pokazao sadašnji dekan Medicinskog fakulteta, Josip Španjol, a bilo je naslovljeno na nekadašnjeg dekana Gorana Hausera.'

Jovanović kaže kako je ovo pitanje pravne sigurnosti budućih izbora dekana u Hrvatskoj

Željko Jovanović, sadašnji prodekan za poslovne odnose i znanost na Fakultetu za zdravstvene studije te pretendent za novog dekana, podcrtava da ovo više nije pitanje izbora jednog dekana. Ovo je pitanja autonomije svih sastavnica Sveučilišta u Rijeci, poentira, i pravne sigurnosti budućih izbora dekana u Hrvatskoj. Veli da su članovi fakultetskog vijeća mjesecima bili izloženi odgodama, intervencijama i pritiscima osoba koje nisu dio fakulteta. Takvo ozračje, naglašava, nije primjereno akademskoj zajednici. Zbog svega je rektoru podnio zahtjev za preispitivanje njegove odluke, a Senatu Sveučilišta dostavio ga na znanje.

- Smatram da je odluka utemeljena na pogrešnoj primjeni Zakona o ustanovama i Zakona o općem upravnom postupku. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izričito propisuje da se uvjeti i postupak izbora dekana uređuju statutom fakulteta. Kada je zakonodavac to pitanje povjerio posebnom zakonu i statutarnoj autonomiji fakulteta, nema mjesta primjeni drugih propisa kojima se naknadno uvode uvjeti zakonitosti koje zakon ne poznaje. (...) Posebno zabrinjava činjenica da je cijeli izborni postupak zaustavljen zbog prigovora kandidata za kojeg je Povjerenstvo utvrdilo da ne ispunjava jedan od temeljnih statutarnih uvjeta za kandidaturu. Time su ograničena prava svih kandidata koji ispunjavaju propisane uvjete, a Fakultetskom vijeću onemogućeno je da izvrši svoju zakonsku ovlast i slobodno odluči o izboru dekana, odgovara Jovanović.

Smatra da sada treba omogućiti fakultetskom vijeću da slobodno odluči između kandidata koji ispunjavaju propisane statutarne uvjete. Dakle, između njega i još dvije kandidatkinje. Ako postoje dvojbe oko pojedinih odredbi Statuta, kaže, one se mogu i trebaju rješavati kroz postupak njegova tumačenja ili izmjene, ali ne tijekom već započetog izbornog postupka. Inače postoji ozbiljna opasnost da izborni postupak ostane blokiran 'sve dok se ne stvore okolnosti koje odgovaraju unaprijed željenom ishodu'. 

Bivšeg ministra pitamo pamti li kakav ovakav slučaj iz svog mandata. Veli da se ne sjeća slučaja u kojem bi rektor zaustavio postupak izbora dekana na sastavnici sveučilišta na način na koji je to učinjeno u ovom slučaju. Kaže i kako u Odluci o pokretanju postupka izbora dekana Medicinskog fakulteta iz 2020. godine, na temelju koje je izabran današnji rektor koji je ranije bio dekan te institucije, također nije bilo navedeno mandatno razdoblje, što je danas jedan od razloga zaustavljanja dekanskih izbora.

- Želim naglasiti da ovo ne promatram kao osobni sukob s bilo kim. Prof. dr. sc. Amir Muzur ugledan je znanstvenik i vrhunski intelektualac, vjerujem da je ovaj izborni postupak trebao biti natjecanje programa, vizija i argumenata. Da je pitanje ispunjavanja statutarnih uvjeta bilo pravodobno riješeno, jer je bilo vremena zato, uvjeren sam da do svih ovih prijepora ne bi ni došlo. Ne osporavam pravo rektora da nadzire zakonitost rada sastavnica Sveučilišta. Međutim, taj nadzor mora biti utemeljen na važećim propisima, provoditi se dosljedno prema svim sastavnicama i ne smije dovoditi u pitanje njihovu autonomiju ni pravnu sigurnost izbornih postupaka, zaključuje Jovanović.

'Najveća šteta je vrijednosna i ona se odražava na naše studente'

Sljedeća pretendentica za dekanicu, profesorica Sandra Bošković, smatra da autonomiju fakulteta treba dosljedno štititi. Vjeruje da cilj svih uključenih treba biti očuvanje autonomije kroz zakonit, transparentan i vjerodostojan izborni postupak. Misli kako je najvažnije da fakultet zadrži pravo samostalno odlučivati o svom vodstvu, ali na način koji neće ostavljati prostor za bilo kakve dvojbe u zakonitost postupka. 

- S obzirom da je ovaj izbor dekana poništen očekujem da se što prije otklone sva otvorena pitanja kako bi Fakultet mogao pokrenuti novi izborni postupak bez novih prijepora. Smatram da odluke o budućnosti Fakulteta trebaju donositi njegova legitimna tijela, u okviru njihove autonomije i u skladu sa zakonom i propisima Sveučilišta. Važno je da ovaj proces završimo na način koji će vratiti povjerenje u institucije i omogućiti da se ponovno usmjerimo na ono što je najvažnije - razvoj Fakulteta, kvalitetu studija, znanstvenog rada i brigu o studentima navodi Bošković te dodaje da se planira ponovno kandidirati.

Profesorica Gordana Starčević - Klasan isto kaže da je spremna ponovo se kandidirati, ali naglašava da pritom ne želi biti kandidatkinja bilo kojeg tabora. Navodi da kada nadležna tijela provedu propisani postupak i donesu odluke u okviru svojih ovlasti, a izborni proces potom bude zaustavljen, sasvim je legitimno postaviti pitanje jesu li narušena načela autonomije, pravne sigurnosti i institucionalnog povjerenja.

- Posebno želim istaknuti da nastavkom ove institucionalne krize svi zajedno gubimo. Najveća šteta, međutim, nije samo organizacijska ili proceduralna, nego vrijednosna. Ona se odražava na naše studente, kojima svakodnevno govorimo o profesionalnosti, odgovornosti, etičnosti i važnosti povjerenja u institucije, ističe Starčević - Klasan.

Upravo studentske predstavnike na fakultetu pitali smo koliko ova situacija utječe na njih, jesu li kao predstavnici progovorili o problemu izbora dekana i misle li da slučaj ruši autonomiju fakulteta. Do zaključenja teksta nisu odgovorili. Također, upit smo poslali i predsjedniku Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Rijeci, profesoru Ivanu Svetliku. Naime, to tijelo, između ostalog, nadzire provedbu odluka senata i rektora te brine o zakonitosti rada javnog sveučilišta. Svetlika smo pitali planira li sazvati sjednicu Sveučilišnog vijeća te na njoj raspraviti o ovoj situaciji. Isto nije odgovorio. Ako njihovi odgovori stignu naknadno, pravovremeno ćemo o njima izvijestiti.

TIJEK DOGAĐAJA:

22. travnja - Odlukom dekanice Malnar, uz potvrdu fakultetskog vijeća, pokrenuti izbori za dekana. U odluci stoji da se kandidirati mogu nastavnici fakulteta na radnom mjestu docenta i naviše zaposleni na neodređeno u punom radnom vremenu.

11. svibnja - Povjerenstvo za izbor dekana odlučuje kako Muzur ne ispunjava formalno-pravne uvjete jer nije zaposlen u punom radnom vremenu na Fakultetu zdravstvenih studija (članak 19. Statuta).

-- Stiže poziv na sjednicu fakultetskog vijeća koja se trebala održati 14. svibnja te gdje je na dnevnom redu trebao biti izvještaj povjerenstva i predstavljanje kandidata. Sa sjednice su na koncu te točke dnevnog reda povučene zbog prigovora i reakcije rektora koje su uslijedile, uz obrazloženje kako time žele pokazati da fakultet postupa sukladno važećim propisima. --

11. svibnja (primljeno 13. svibnja) - Muzur šalje prigovor rektoru Hauseru u kojem tumači kako mu Statut – u trenutačnom radnom odnosu u kojem se nalazi - ne brani pravo prijave za dekana, već eventualno nastupanje na dužnost dekana te da stoga ima pravo biti kandidat. Stoga ga traži da upozori dekanicu na nepravilnosti.

13. svibnja - Rektor šalje dopis dekanici pozivajući se na nadzorne ovlasti sveučilišta prema fakultetu. Traži očitovanje zbog situacije, svu dokumentaciju izbornog procesa te traži da do davanja ocjene o osnovanosti navoda iznesenih u prigovoru obustavi sve radnje za izbor dekana.

-- Dekanica, sukladno zahtjevu rektora, odgovara u roku od osam dana. U dopisu piše da će nastaviti s izborima jer nisu naišli na osnove za daljnji zastoj izbora, da je Statut odobrio sveučilišni senat te da rektor, sukladno Zakonu o visokom obrazovanju, ako smatra da su odredbe Statuta u suprotnosti sa Zakonom mora obustaviti opći akt od izvršenja te Visokom upravnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta. Pritom naglašava kako bi u tom slučaju trebalo obustaviti statute praktički svih sastavnica koje imaju iste ili slične odredbe ---

29. svibnja - pravorijek daje Odbor za statutarna i pravna pitanja Sveučilišta u Rijeci čiji je predsjednik dekan riječkog prava Dario Đerđa. Navode kako Statut ne propisuje pretpostavke za izbor dekana na jasan i nedvosmislen način te da izvješće Povjerenstva mora biti valjano obrazloženo sukladno Statutu.

9. lipnja - Rektor dekanici šalje kako treba ukloniti manjkavosti uočene u mišljenju Odbora za statutarna pitanja te u roku od 15 dana dostaviti plan aktivnosti za uklanjanje naznačenih manjkavosti.

23. lipnja - Povjerenstvo za izbor dekana na fakultetu donosi novo izvješće. Ponovno navode da Muzur ne zadovoljava uvjete te navode kako je Medicinski fakultet, gdje je zaposlen 50 posto radnog vremena, druga pravna osoba koja nije nastavna baza Fakulteta zdravstvenih studija.

24. lipnja - Dekanica dostavlja rektoru plan aktivnosti za uklanjanje naznačenih manjkavosti. Navodi kako će se osnovati posebno povjerenstvo koje će analizirati primjedbe Odbora za statutarna pitanje te razmotriti eventualnu doradu odredbi Statuta.

29. lipnja - Održano fakultetsko vijeće na kojem je potvrđeno novo izvješće povjerenstva i utvrđene su liste kandidata.

29. lipnja - Muzur preko odvjetničkog društva šalje rektoru dopis u kojim upozorava na nepravilnosti, između ostalog, jer se u odluci o raspisivanju dekanskih izbora ne spominje razdoblje dekanskog mandata. Navodi se kako dekanica nije postupila po nalogu rektora te se od rektora traži obustavu izvršenja odluka fakultetskog vijeća od 29. lipnja o izboru dekana i da se dekanici uputi novo upozorenje s primjerenim rokom za izmjenu i dopunu Statuta. Napominje rektoru neka razmotri, ne postupi li dekanica ni po novom upozorenju, primjenu daljnjih nadzornih ovlasti.

6. srpnja - Rektor donosi odluku u kojem utvrđuje da je odluka o pokretanju postupka za izbor dekana od 22. travnja nezakonita jer ne sadrži vrijeme na koje se izabire dekan, odnosno ne sadrži dekanski mandat. Isto, kaže kako je odluka objavljena na mrežnim stranicama fakulteta u roku suprotnom zakonu, kako dekanica nije poduzela sve potrebne radnje s ciljem uklanjanja nejasnoća i nedvosmislenosti te upozorava dekanicu da u roku od 15 dana od primitka odluke ukloni nezakonitosti u odluci tako da odluku stavi izvan snage te da se po otklanjanju nedostatka donese nova odgovarajuća odluka. Dekanica se upozorava kako u roku od 60 dana treba poduzeti sve potrebne radnje da se izmjeni, odnosno dopuni Statut na način da propiše pretpostavke za izbor dekana na jasan i nedvosmislen način.

7. srpnja - Odgađa se sjednica fakultetskog vijeća zakazana za 8. srpnja, na kojoj se trebalo odlučivati o točkama dnevnog reda o izboru dekana, do okončanja postupka temeljem odluke rektora jer bi 'provođenje izbora prije razrješenja spornih pravnih pitanja moglo dovesti do dodatne pravne nesigurnosti i ugroziti zakonitost postupka’.

7. srpnja - Kandidat za dekana Jovanović šalje rektoru dopis u kojim traži preispitivanje svoje odluke, zaštitu zakonitosti, autonomije fakulteta i prava kandidata u postupku izboru dekana.

ŠTO KAŽE MINISTARSTVO OBRAZOVANJA?

Fakultet zdravstvenih studija tražio je mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Otamo su im poručili kako nisu nadležni za tumačenje Statuta fakulteta te da su sami dužni utvrditi ispunjava li kandidat formalne uvjete. Načelno su rekli da se tek po zasnivanju radnog odnosa na mjesto dekana moraju regulirati eventualni drugi radni odnosi koje je odabrani kandidat zasnovao i to tako da postupi prema važećim propisima. No, prije nego što netko stupi na dužnost, prvo mora biti izabran. I na toj stepenici Ministarstvo se nije miješalo u tumačenje Statuta koje je fakultet sam donio, što je uobičajena praksa budući da su fakulteti i sveučilišta Ustavom zaštićeni autonomijom.