Zbog sage s izborima oglasio se profesor koji nadzire rektora: 'Sveučilište kao cjelina je autonomno'

Nisam bio obaviješten o primjeru koji navodite. Tako u svom odgovoru oko sage s dekanskim izborima na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci u subotu ujutro odgovara predsjednik Sveučilišnog vijeća u Rijeci, slovenski profesor emeritus Ivan Svetlik. To tijelo prema zakonu nadzire provedbu odluka rektora i Senata te brine o zakonitosti rada sveučilišta. Kako su naši sugovornici situaciju u Rijeci - gdje je rektor obustavio dekanske izbore - uspoređivali s kršenjem fakultetske autonomije te su posvjedočili o političkim pritiscima, Svetliku smo kratko opisali što se dogodilo i pitali hoće li zbog događanja sazvati sjednicu Sveučilišnog vijeća te raspraviti o njoj.

'Sveučilište kao cjelina je autonomno, a položaj fakulteta zavisi od statuta'

- O primjeru, koji pominjate, nisam bio obavješten. Stoga mi je teško davati meritorne presude. Uopće se smatra, da je sveučilište kao cjelina avtonomno, a položaj fakulteta zavisi od unutrašnjeg uređenja odnosno statuta. Treba proveriti u čijoj nadležnosti su pitanja izbora dekana fakulteta, odgovorio nam je predsjednik Svetlik, inače sociolog.

Svetlik je danas profesor emeritus, a nekadašnji rektor Sveučilišta u Ljubljani od 2013. do 2017. godine. Prije toga bio je ministar rada i socijalne politike u slovenskoj vladi od 2008. do 2012., kada je premijer bio Borut Pahor (Socialni demokrati - SD). Djelovao je i kao prorektor te dekan Fakulteta za društvene znanosti na Sveučilištu u Ljubljani.

Nastavno na njegov odgovor, pojasnimo kako Zakon o visokom obrazovanje i znanstvenoj djelatnosti kaže da se postupak i uvjeti izbora dekana fakulteta uređuju statutom fakulteta. Dakle, pitanja izbora dekana fakulteta u nadležnosti su samog fakulteta. Upravo je Statut Fakulteta zdravstvenih studija postao poprište tamošnjih dekanskih izbora. Naime, u njegovom jednom članku (o izboru dekana) navodi se da za dekana može biti izabran zaposlenik u neodređenom radnom odnosu, dok sljedeći članak (o postupku izbora dekana) propisuje kako odnos mora biti neodređeni u punom radnom vremenu. Jednog od kandidata, Amira Muzura  koji na tom fakultetu radi u 50 posto radnog vremena, Povjerenstvo za izbor dekana izbacilo je iz utrke upravo zbog uvjeta o punom radnom vremenu. Zbog svega se žalio rektoru koji je izbore u konačnici obustavio. Odnosno, u srpnju je donio odluku kojom fakultetsku odluku o raspisivanju izbora iz travnja proglašava nezakonitom.

U Sveučilišnom vijeću sjedi i bivša ministrica

Naši sugovornici svjedoče o političkim pritiscima te kršenju fakultetske autonomije zbog odluke rektora Gorana Hausera. Treba napomenuti kako je Muzur nevjenčani suprug riječke gradonačelnice Ive Rinčić, no tvrdi kako tko god nju poznaje, zna da je ona zadnja koja bi se miješala u ovu bitku. Rektor Goran Hauser član je HDZ te on navodi da je ocjena zakonitosti u pravnim postupcima isključivo pravno, a ne političko pitanje. Među kandidatima za novog dekana bili su i bivši ministar Željko Jovanović te profesorice Sandra Bošković i Gordana Starčević Klasan. 

U Sveučilišnom vijeću u Rijeci, dodajmo, sjede i: Blaženka Divjak (profesorica na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, bivša ministrica obrazovanja), Teuta Duletić (direktorica Lürssen Design Centra Kvarner i Maritime Center of Excellence), Ivan Đikić (znanstvenik, između ostalog voditelj laboratorija za molekularnu biologiju tumora na Ludwigovu institutu za istraživanje raka u Uppsali u Švedskoj), Željko Kaštelan (akademik, predstojnik Klinike za urologiju KBC Zagreb, pročelnik Katedre za urologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu), Danica Kragić Jensfelt (profesorica na Školi za računarstvo i komunikacije na Kraljevskom institutu za tehnologiju (KTH) u Stockholmu) i David Smith (ravnatelj Instituta Ruđer Bošković).

Prema zakonu rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. Polovinu članova sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a polovinu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Predsjednika sveučilišnog vijeća zajednički izabiru članovi sveučilišnog vijeća na temelju javnog poziva. Mandat im traje šest godina i može se jednom ponoviti. Sveučilišno vijeće, stoji u zakonu, brine se o zakonitosti rada javnog sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa.

- Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta, sveučilišno vijeće obvezno je upozoriti senat i rektora, predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti te odrediti rok za otklanjanje nepravilnosti. Ako tijela sveučilišta u roku ne otklone nepravilnost u radu, sveučilišno vijeće može obustaviti od izvršenja odluku senata i rektora ako je u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta te sazvati sjednicu senata radi raspravljanja tog pitanja, stoji u Zakonu o visokom obrazovanju.