Pljuska Akademije legendarnom profesoru: 'Uvijek se nađu ljudi koji smatraju da svijet počinje od njih'

Nenad Puhovski, jedan od najpoznatijih hrvatskih redatelja i osnivač ZagrebDox festivala, na Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) proveo je gotovo pola stoljeća. Ondje je počeo predavati još sedamdesetih godina, i to na Odsjeku glume. S predavanjem je nastavio i nakon službenog umirovljenja 2020. godine, kao profesor emeritus. Međutim, nakon izbivanja zbog liječenja i operacije, na Akademiji su odlučili da će pedesetogodišnjoj priči doći kraj.

- Operacija je sada iza mene i oporavak ide dobro. Uskoro idem u toplice i, kako se to kaže, trebao bih se vratiti 'kao nov'. U međuvremenu sam pokušao pronaći rješenje kako bismo ipak realizirali kolegij u smanjenom obujmu, predlažući intenzivni seminar na kraju semestra. Taj prijedlog nije prihvaćen. Umjesto toga, Akademija je odlučila da mi se 'zahvali na suradnji', što u praksi znači da više neću predavati, napisao je Puhovski u statusu na Facebooku.

Povrijedilo ga je što su mu za odluku rekli putem telefona

U razgovoru za portal srednja.hr Puhovski je rekao da ga je uvrijedilo to što su mu odluku priopćili u telefonskom pozivu, usred bolesti, i to nakon što je osvojio Veliku zlatnu arenu u Puli, najviše filmsko priznanje u Hrvatskoj, za film Mirotvorac, kojemu je bio producent. Istaknuo je da Akademija ima legitimno pravo surađivati s kime i kako želi, ali jasno je da ga je njezin potez pogodio.

- Neću skrivati da mi to nije lako. Ne zbog brojke od preko 200 (stalnih i vanjskih) akademskih nastavnika, među kojima ima i onih s duljim stažem od mog, nego zato što je ADU bio izuzetno važan dio mog života – institucija u koju sam uložio svo svoje znanje i iskustvo, u kojoj nisam samo radio, već sam je, dobrim dijelom, i gradio. Nekako vjerujem da me pamćenje još uvijek prilično dobro služi i da sa studentima mogu podijeliti svoje doista veliko iskustvo – kao kinoamater, filmski kritičar, student filma, autor, producent, direktor festivala i, prije svega, zaljubljenik u film. No uvijek se nađu ljudi koji smatraju da svijet počinje od njih i da im ljudi poput mene ne samo da nisu potrebni nego im i smetaju, rekao je Puhovski u razgovoru za srednja.hr.

Mijenjao je, proširivao i nadograđivao Akademiju

Na Odsjek glume Puhovski je došao 1978. godine. Priča nam da je u to vrijeme imao uspješnu kazališnu karijeru. Režirao je zapažene predstave i neko vrijeme radio kao dramaturg u Teatru &TD, a zatim se na Akademiji zaposlio kao asistent. Međutim, kako su filmski odsjeci tek bili formirani i nedostajalo je nastavnika, prebacili su ga na Odsjek filmske režije, na kojem je ostao donedavno. Prisjetio se da je to bila sretna okolnost jer mu je u to vrijeme rad u kazalištu postao praktički nemoguć nakon što ga je predsjednik Franjo Tuđman javno optužio za 'dekroatizaciju hrvatske kulture'.

- Važno je napomenuti da je, unatoč nedostatku nastavnika, napredovanje nas najmlađih slijedilo, po mom mišljenju, prirodnu logiku: od asistenta, preko umjetničkog asistenta, do docenta, i to tek nakon godina profesionalnog i pedagoškog dokazivanja. Danas imam dojam da je taj proces ubrzan i da je hijerarhija donekle izvrnuta, što smatram štetnim, priča nam Puhovski.

Na Akademiji nije samo predavao, već ju je s kolegama i mijenjao, proširivao i nadograđivao. Osnovao je Televizijsku katedru, Odsjek dokumentarne režije, učlanio školu u CILECT (Međunarodni savez za film i televiziju) te pokrenuo kurikularne i prostorne promjene. Zbog svega toga kolege će sigurno još dugo pamtiti nasljeđe koje je ostavio fakultetu.

Prisjetio se Scorseseovog citata

U svojoj dugoj karijeri na Akademiji Puhovski je svjedočio smjeni nekoliko naraštaja studenata, no rekao je da bi komentiranje nekih velikih generacijskih promjena bilo klišej. Napominje kako se u međuvremenu i sam film znatno promijenio, od toga da se u vrijeme kad je on studirao mogao pogledati samo u kinu do toga da su najnoviji filmovi na streaming platformama dostupni gotovo odmah nakon prvog prikazivanja. Kako bi opisao promjene koje utječu na mlađe generacije, s nama je podijelio izjavu slavnog filmaša Martina Scorsesea o Marvelovim filmovima.

- Koliko god bili dobro napravljeni, s glumcima koji daju sve od sebe u zadanim okolnostima, oni su zapravo zabavni parkovi poput Disneylanda. Film bi trebao govoriti o složenosti ljudi i njihovim kontradiktornim, a ponekad i paradoksalnim prirodama, citirao je Puhovski Scorsesea.

'Nastavnik bi trebao biti svojevrsna sigurnosna mreža'

Što se tiče toga kako potaknuti studente da budu kreativni, kaže nam da je najvažnije osigurati prostor za iskren dijalog između nastavnika i studenta, uz međusobno poštovanje, ali bez podilaženja.

- Upravo je podilaženje, rekao bih čak više profesora prema studentima, danas previše prisutno. Nastavnik bi trebao biti svojevrsna sigurnosna mreža: potaknuti studenta na rizičan iskorak, ali biti tu da spriječi ozbiljan pad. Najgore je kada mladi ljudi igraju na sigurno, izjavio je Nenad Puhovski.

Pitali smo ga je li kreativnost kod filmaša katkad prepreka u karijeri jer može dovesti do tvrdoglavosti. Na to nam odgovara da to može biti slučaj, ali ne mora.

- Studenti su različiti, svatko je 'priča za sebe'. Ima ih koji 'procvjetaju' godinama nakon Akademije, neki se unatoč talentu 'izgube putem', a treći se zadovolje jednostavnijim ili suradničkim poslovima, komentirao je Puhovski.

Otkrio nam je da piše knjigu

Zaključno studentima režije i glume poručuje da film ne postoji radi sebe samoga, njegovih autora, festivala i crvenih tepiha, već zato da nam, zbliženima u mračnoj kinodvorani, pokaže kako sa svojim problemima na svijetu nismo sami i da nam pruži barem malo nade.

Pred Puhovskim je sada dovršavanje Factumovih filmova koji su u produkciji, a zatim ga čeka priprema sljedećeg ZagrebDox festivala. Otkriva nam da već neko vrijeme piše knjigu o ljudima koje je upoznao i iskustvima koja je prošao.

- Žao mi je jedino Akademije. Ljudi dolaze i odlaze, to je normalno. Ono što se puno teže stvara, a vrlo lako odbacuje, jest institucionalno pamćenje. O svemu ostalom bit će dovoljno vremena govoriti kada knjiga bude dovršena, zaključio je Puhovski.

Poslali smo upit Akademiji dramskih umjetnosti kako bi obrazložili prekidanje suradnje s profesorom Puhovskim, međutim do novinarskog roka i objave ovog članka nije nam stigao odgovor.