Studiji sa stipendijom od 600 eura ostali poluprazni: 'Treba ih prilagoditi'

Od ukupno 228 mjesta, popunjeno je njih 112, iliti 49 posto. Pokazuje tako naša analiza upisa nastavničkih STEM studija na ljetnom roku, za koju studenti dobivaju 600 eura mjesečne stipendije.

Naime, javno dostupni podatci Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) govore kako se na nastavničkim STEM studijima, izračunali smo, ljetos nudilo 228 mjesta. Dakle, 228 maturanata moglo je put ovih studija na dvije institucije, Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu i Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Splitu. Na kraju je pravo upisa ostvarilo 112 kandidata. Generalno su tako nastavnički STEM studiji ostali poluprazni. Ako se fakulteti na to odluče, još pokoje mjesto možda mogu popuniti na jesenskom roku.

Na nastavničkom studiju matematike i fizike kvota 32, upalo dvoje

Iznesimo detaljne podatke. Na PMF-u u Zagrebu tek dvoje studenata ostvarilo je pravo upisa na zajedničkom nastavničkom studiju matematike i fizike (kvota: 32). Troje na studiju fizike i informatike (kvota: 22), četvero na studiju fizike i kemije (kvota:22). Na ovom potonjem studiju lani je nula kandidata ostvarilo pravo upisa na ljetnom roku pa je ovo zapravo porast.

Nadalje, na nastavničkom studiju matematike zagrebačkog PMF-a pravo upisa ostvarilo je 43 kandidata (kvota: 72). Najbolja slika je na studiju biologije i kemije - ovdje je kvota od 37 skroz popunjena. Na studiju geografije i povijesti pravo upisa ostvarilo je desetero maturanata (kvota: 12).

Pogledajmo podatke i za PMF u Splitu. Na tamošnjem nastavničkom studiju matematike i informatike kvota je bila 20, a upalo je sedmero kandidata. Šest kandidata pak je ostvarilo pravo upisa na nastavničkom studiju matematike i fizike, dok je kvota bila 11.

Popunjenost STEM nastavničkih studija | foto i obrada: srednja.hr, izvor podataka: AZVO

Dekan: 'Bilježimo problem s brojem studenata upisanih na sve studije matematike'

Dakako, ovi podatci odnose se na upis u prijediplomske ili integrirane studije, ono što upisuju maturanti.  Nastavničke STEM studije nude još neka sveučilišta, ali samo na diplomskoj razini. Među njima je i Fakultet primijenjene matematike i informatike Osijek (Mathos). Dekan Kristian Sabo ističe kako je prema posljednjim preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Matematika deficitarna u čak 36 od 37 lokalnih tržišta rada, više od ijednog drugog studija u zemlji.

- Riječ je, dakle, o vrhu popisa kadrovskih nedostataka, a ne o rubnom problemu. Dodao bih da usprkos tome mi posljednjih godina bilježimo problem s brojem studenata upisanih na sve studije Matematike, pa upravo zato trenutno intenzivno radimo na promjenama studija koje bi studentima donijele jasne i prepoznatljive izlazne karijere, od onih u gospodarstvu do nastavničkog zanimanja, ističe Sabo.

Dekan Mathosa, Kristian Sabo | foto: Mathos

'Za istog darovitog maturanta tako se natječu i škola i tržište'

Među razlozima zašto danas maturanti izbjegavaju nastavničke studije, Sabo nabraja da se nastavničko zvanje doživljava kao slabije plaćeno i manje cijenjeno u odnosu na uloženi trud studija. Osobito u STEM području, nastavlja dekan, gdje diplomanti mogu imati izdašne alternative u gospodarstvu.

- Za istog darovitog maturanta tako se natječu i škola i tržište, a tržište često nudi bolje financijske uvjete. Uz to su STEM studiji objektivno zahtjevni, pa ako na kraju ne stoji privlačan i siguran ishod, dio sposobnih maturanata bira lakši ili unosniji put, objašnjava Sabo.

'Smatram da nastavnički studij treba jasno prilagoditi stvarnom radu u osnovnoj i srednjoj školi'

Sabu pitamo koji su prvi koraci da nastavnički smjerovi budu privlačniji. Za matematiku kaže da prvi korak nije marketinški, već strukturni. Problem se ne rješava usputnim, djelomičnim mjerama, nego cjelovitim i dugoročno održivim pristupom, tvrdi.

- Smatram da nastavnički studij treba jasno prilagoditi stvarnom radu u osnovnoj i srednjoj školi, i to u zajedničkom dogovoru četiriju matematičkih kuća u Hrvatskoj: Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, Fakulteta za matematiku u Rijeci i Fakulteta primijenjene matematike i informatike u Osijeku. Po meni svoj doprinos mogu dati i fakulteti koji se bave odgojnim i obrazovnim znanostima, no obrazovanje nastavnika mora ostati na matematičkim ustanovama koje imaju dovoljne kapacitete u matematici, jer kvalitetan studij sam po sebi podiže ugled zvanja. Sve to treba pripremiti na vrijeme, prije povećanja satnice matematike u osnovnoj školi od 2027./2028. Uz to treba nastaviti sa stipendiranjem studenata i osigurati bolji materijalni položaj nastavnika matematike, zaključuje Sabo, a dodajmo kako je reformom cjelodnevne osnovne škole predviđeno povećanje satnice Matematike.

Podsjetimo, slabu zainteresiranost za nastavničke studije u našem podcastu ranije je komentirala i dekanica PMF-a u Zagrebu Ivančica Ternjej. Navela je kako joj se čini da mlade ljude ne privlači nastavnički poziv.

- E sad, zašto? Iz vjerojatno puno razloga. Jedan od razloga je sigurno i materijalni status koji se najčešće spominje, ali mislim da tu ima i drugih aspekata. Mislim da općenito profesorski poziv nije cijenjen u društvu. Tu, naravno, ne može samo fakultet, ne može samo sveučilište, nego mora malo i država probati nekim poticajnim programima ili nekim drugim akcijama zapravo podići tu svijest da su učitelji zapravo važan dio društva, smatra dekanica, kazala je Ternjej u svibnju.