Fakulteti zavapili - kršite nam autonomiju, ovo je protuustavno. Ministarstvo im odbrusilo

Radna mjesta nastavnika, suradnika i stručnih radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja ostaju pod zagarantiranom autonomijom sveučilišta. No, izgleda da će odsada sveučilišta i fakulteti za ustroj nenastavnih radnih mjesta morati tražiti suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Dekani i rektori donosit će ustroj radnih mjesta, za nenastavno osoblje trebat će odobrenje Ministarstva

Naime, izmjenama Zakona o visokom obrazovanju Ministarstvo uvodi tu novinu te pri njoj ostaje i nakon provedenog javnog savjetovanja. Ako se tekst zakona usvoji u ovakvom obliku u Hrvatskom saboru, rektori i dekani javnih sveučilišta morat će ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva na dio općeg akta kojim se uređuje ustroj nenastavnih radnih mjesta, poput administrativnih radnih mjesta. To su, primjerice, tajnici, računovođe, referenti, voditelji raznih ureda, spremačice, djelatnici referade i slično. Za ustroj takvih radnih mjesta rektori i dekani morat će slati dio akta Ministarstvu na odobrenje. 

Ovim izmjenama navedeno je da opći akt o ustroju radnih mjesta fakulteta donosi dekan, a sveučilišta rektor. Do sada je to uglavnom bilo spušteno na pravila u statutima pa su često fakultetska vijeća ili senati donosila opći akt o ustroju radnih mjesta. Napomenimo i kako sadašnji Zakon kaže da na statut i opći akt o unutarnjem ustroju javnog znanstvenog instituta prethodnu suglasnost daje Ministarstvo. Isto, za unutarnji ustroj Ministarstvo kao osnivač daje suglasnost i na javnim veleučilištima.

Komentari: Udar na autonomiju, u suprotnosti s Ustavom, umanjivanje samostalnosti rektora

Ovakve izmjene u komentarima javnog savjetovanja okarakterizirane su kao udar na autonomiju. S Pravnog fakulteta u Zagrebu napisali su da se grubo vrijeđa autonomija visokih učilišta i stvara nepotrebna nepovoljna razlika između nastavnih i nenastavnih radnih mjesta. Ne dovode u pitanje da Ministarstvo osigurava plaće i druga materijalna prava nenastavnog osoblja, ali pojašnjavaju kako to jednako čine i za nastavno osoblje. Ističu da se ni jedna promjena u postupcima zapošljavanja i napredovanja ne može provesti bez suglasnosti Ministarstva na ovaj ili onaj način, pa su zatražili odustajanje od tih izmjena. I samo Sveučilište u Zagrebu, odnosno Rektorat, nizalo je kritike.

- Riječ je o gruboj povredi autonomije sveučilišta i sastavnica. Predložena izmjena Zakona u suprotnosti je s člankom 68. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske - Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Ustroj sveučilišta čine i administrativna radna mjesta na kojima se obavljaju stručni poslovi koji omogućavaju učinkovito obavljanje i razvoj znanosti i nastave kao osnovnih djelatnosti Sveučilišta. Prvenstveno se tu misli na poslove vezane uz istraživanje, projekte, osiguranje kvalitete, međunarodne mobilnosti, razvoj studijskih programa i potpore studentima. Ako sveučilište izgubi mogućnost autonomnog uređenja navedenih radnih mjesta značajno će se ugroziti autonomija njegovog djelovanja koja je zajamčena člankom 68. stavkom 1. Ustava, napisali su sa Sveučilišta u Zagrebu, dok je i glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu Niko Radović ustvrdio da se radi o povredi Ustavom zajamčenog prava na autonomiju sveučilišta.

Nadalje, sa Sveučilišta u Zagrebu nastavili su da nije opravdano da Ministarstvo daje suglasnost na dio općeg akta kojim se uređuje unutarnji ustroj radnih mjesta koja su važna za zakoniti rad sveučilišta, dok odgovornost za zakonitost rada sveučilišta i dalje u cijelosti snosi rektor. Isto, da se ovime umanjuje zakonom propisana samostalnost rektora u organiziranju rada i poslovanja sveučilišta. 

- Predložena izmjena zakona ograničava razvoj sveučilišta u skladu s programom rada izabranog rektora. Određivanjem strukture i razine ureda i radnih mjesta rektor prilagođava administrativnu potporu ispunjavanju svog plana i programa. Samostalnim određivanjem unutarnjeg ustroja svih radnih mjesta rektor osigurava da ključna radna mjesta za razvoj sveučilišta prema njegovom programu budu konkurenta na tržištu i privuku kvalitetne stručnjake iz određenog područja koji mogu značajno pridonijeti ostvarivanju ciljeva iz njegovog programa rada, napisali su sa Sveučilišta u Zagrebu gdje je ovog proljeća rektor Stjepan Lakušić izabran na još četiri godine mandata.

Ministarstvo: Autonomija sveučilišta nije apsolutna, sprječava se povećanje rashoda bez objektivne potrebe

Ministarstvo obrazovanja oštro je i podugo odgovorilo na primjedbe. Navode da im je prijedlog u skladu s ustavnopravnim shvaćanjem dosega sveučilišne autonomije. Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj je praksi, nastavljaju, zauzeo stajalište da autonomija sveučilišta nije apsolutna te da ne obuhvaća financijsku autonomiju u smislu prava da sveučilišta samostalno uređuju pitanja koja neposredno utječu na rashode državnog proračuna bez odgovarajuće zakonske kontrole.

- Autonomija prvenstveno štiti slobodu znanstvenog istraživanja, izvođenja nastave, izbora nastavnika te unutarnje akademsko odlučivanje, dok pitanja financiranja, plaća, koeficijenata i organizacije administrativnih službi mogu biti predmet zakonskog uređenja i državnog nadzora. Administrativna radna mjesta ne predstavljaju dio akademske autonomije u njezinu izvornom ustavnom značenju. Za razliku od znanstveno-nastavnih, nastavnih i znanstvenih radnih mjesta koja neposredno služe ostvarivanju temeljne misije sveučilišta, administrativna radna mjesta obavljaju potporne poslove zajedničke svim javnim ustanovama. Njihov ustroj, broj, razina i koeficijenti prvenstveno predstavljaju pitanje upravljanja javnim resursima, a ne ostvarivanja akademskih sloboda, pojašnjavaju iz Ministarstva obrazovanja.

Naveli su razliku u tome što su nastavna i znanstvena radna mjesta određena pripadajućim koeficijentom i zakonskim napredovanjima te da Ministarstvo programskim ugovorima utvrđuje broj tih novih radnih mjesta. No, da su koeficijenti administracije ovisni o rasporedu ustroja. U tom procesu Ministarstvo nije formalni sudionik, kao što je to za veleučilišta gdje su im osnivač, napisali su. Stoga navode da se ovime izjednačuje položaj svih visokih učilišta u pogledu financijske odgovornosti.

- Nadalje, država kao osnivač javnih sveučilišta i osiguravatelj najvećeg dijela sredstava za njihove plaće ima legitimno pravo uspostaviti mehanizme kojima osigurava racionalno, transparentno i ujednačeno korištenje javnih sredstava. Bez prethodne suglasnosti Ministarstva postojala bi mogućnost značajnih razlika u organizaciji administrativnih službi, osnivanju novih ustrojstvenih jedinica i određivanju radnih mjesta s višim koeficijentima, što bi moglo dovesti do neujednačenog opterećenja državnog proračuna i različitih standarda među javnim sveučilištima. Obveza pribavljanja suglasnosti također pridonosi jednakom postupanju prema svim javnim visokim učilištima. Ministarstvo može provjeriti jesu li predložena radna mjesta stvarno potrebna za obavljanje zakonom propisanih poslova, odgovaraju li opsegu djelatnosti ustanove i jesu li usklađena s propisima koji uređuju sustav plaća i organizaciju javnih službi. Time se sprječava neopravdano administrativno širenje, preklapanje nadležnosti i povećanje rashoda bez objektivne potrebe. Takvo zakonsko rješenje stoga predstavlja razmjerno ograničenje koje ostvaruje legitimni cilj zaštite javnih financija, osiguravanja zakonitosti, transparentnosti i jednakog postupanja prema svim javnim sveučilištima, pri čemu ne zadire u bit sveučilišne autonomije niti u temeljne akademske slobode koje Ustav i Zakon jamče, razjasnili su iz Ministarstva obrazovanja na primjedbe sveučilišta i fakulteta.

Fakulteti zatražili da vijeća i senat donose ustroj umjesto dekana i rektora, Ministarstvo odbilo

U javnom savjetovanju povuklo se i pitanje tko treba donositi unutarnji ustroj radnih mjesta. S Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu naveli su da bi ovlast donošenja ustroja radnih mjesta trebala pripadati fakultetskom vijeću kao glavnom upravljačkom vijeću, dok bi dekan trebao osiguravati provedbu tog akta. Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu smatra da davanje ustroja isključivo u ruke dekana povećava rizik koncentracije odlučivanja na razini jedne osobe te potencijalno smanjuje ulogu fakultetskog vijeća i akademske zajednice. Objašnjavaju da je dosad bila dobra praksa na razini zagrebačka sveučilišta da se statutima propisuje ovlast fakultetskih vijeća za donošenje ustroja. I Pravni fakultet napisao je da bi senati i fakultetska vijeća trebala, kao i dosad, biti uključeni u donošenje ustroj radnih mjesta.

- Takvo uređenje omogućuje konzumiranje nadzornih ovlasti navedenih tijela u izrazito važnom segmentu poslovanja visokih učilišta i ne bi se smjelo prepustiti isključivo u ovlast čelnika, stajalo je u komentaru Pravnog fakulteta.

No, i te je komentare Ministarstvo obrazovanja odbilo. Objašnjavaju, činjenica da je rektor odgovoran za zakonitost rada ne znači da zakonodavac ne može propisati prethodnu kontrolu određenih akata kojima se stvaraju financijske obveze za državni proračun. Isto, dodaju, ovlast rektora da organizira rad i poslovanje sveučilišta nije apsolutna niti isključuje mogućnost da zakon propiše određene uvjete ili postupke za ostvarivanje te ovlasti. Zato smatraju da suglasnost Ministarstva ne predstavlja preuzimanje upravljačke funkcije nad sveučilištem, već instrument zakonitosti i financijskog nadzora. Komentirali su i dio za dekane:

- Dekan, kao čelnik tijela, u skladu sa člankom 20. stavkom 2. točkom 3. donosi opće akte koji nisu u nadležnosti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća. Naveden akt donosi se u skladu s tim ovlastima obzirom čelnik tijela u skladu sa člankom 20. stavkom 2. točkom 1. organizira rad i poslovanje fakulteta odnosno umjetničke akademije te je izravno upoznat s potrebama organizacije rada, odgovorili su iz Ministarstva obrazovanja.