Hoće li Fuchs posustati? Studenti prikupili 1.800 potpisa, stigao još jedan zahtjev

Nakon što je objavljeno da će u Zagrebu treću godinu zaredom rasti cijene studentskih domova - što se događa i u drugim gradovima - velik broj studenata pitao se hoće li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih povećati iznos državne socio-ekonomske stipendije. Ona iznosi 200 eura mjesečno i dodjeljuje se 12.150 studenata. No, Ministarstvo je za srednja.hr poručilo kako povećanje iznosa za sada nije u planu. Taj odgovor razljutio je studente pa su pokrenuli peticiju.

U peticiji pokrenutoj sredinom srpnja, koju je dosad potpisalo 1.841 osoba, studenti navode kako se već četiri akademske godine stipendija nije povećavala, iako su svi ostali troškovi studiranja i života značajno porasli. Traže usklađivanje stipendije s inflacijom i stvarnim studentskim troškovima jer će u protivnom studentima studiranje postati financijski neodrživo. Cilj peticije, podcrtavaju studenti, jest potaknuti Ministarstvo da poveća iznos stipendije i zaštiti dostupnost visokog obrazovanja studentima.

Splitski studentski predstavnici: 'Postojeći iznos potrebno je uskladiti s današnjim troškovima života'

Što kažu o peticiji, budući da cijene studentskih domova i tamo rastu, priupitali smo predstavnike studenata u Splitu. Podržavamo inicijativu za povećanje iznosa državne socio-ekonomske stipendije, odgovaraju iz Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu.

- Smatramo da je postojeći iznos potrebno uskladiti s današnjim troškovima života studenata. Troškovi stanovanja, prehrane, prijevoza, studijskih materijala i drugih osnovnih potreba značajno su porasli, zbog čega iznos stipendije koji je prije nekoliko godina imao određenu vrijednost danas više nema jednaku realnu kupovnu moć, navode.

Za Ministarstvo stigao još jedan zahtjev, studenti kažu da treba mijenjati pravilnik

No, izdvajaju kako nije dovoljno samo povećati iznos stipendije. Apeliraju - potrebno je unaprijediti i sam sustav dodjele socio-ekonomskih stipendija.

- Pravilnik bi trebalo dodatno prilagoditi tako da pomoć u najvećoj mogućoj mjeri dolazi do studenata kojima je ona zaista najpotrebnija, odnosno do studenata koji se nalaze u najtežim socio-ekonomskim okolnostima. Posebno smatramo važnim preispitati kriterije i pragove za ostvarivanje prava na stipendiju kako bi sustav bolje odgovarao stvarnim životnim troškovima i različitim okolnostima u kojima studenti žive, upozoravaju splitski studenti.

Podsjetimo, Ministarstvo je pravila za državnu stipendiju mijenjalo lani. Tada su podignuli prag prihoda po članu kućanstva, čime se širem krugu studenata omogućava pristup stipendiji. Tako je trenutačno pravilo da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne smije prelaziti 160 posto proračunske osnovice koja se utvrđuje svake godine odgovarajućim propisom. Osnovica za 2026. je 441,44 eura, što znači da taj prag iznosi 706,30 eura. Spomenimo i da za državnu stipendiju prema sadašnjim pravilima ne mogu konkurirati studenti koji su stekli manje od 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini.

Studenti pišu da je 200 eura nalik na džeparac, a ne stipendiju

Organizatori peticije krajem srpnja oglasili su se. Kazali su kako svaki dosadašnji potpis i svaki komentar potvrđuju da postoji široka podrška ovoj inicijativi te da je pitanje povećanja stipendije od velike važnosti studentima, ali i ostalim građanima koji su svojim potpisom podržali peticiju. Dodali su kako bi zahtjev imao što veću težinu prilikom obraćanja nadležnim institucijama, važno je nastaviti s prikupljanjem potpisa.

Studenti u komentarima peticije pisali su kako je nakon inflacije i poskupljenja domova 200 eura više nalik na džeparac nego na stipendiju. Drugi dodaju da se tih 200 eura potroši unutar dva tjedna i onda 'krene gladovanje do kraja mjeseca'. Domovi imaju sve više nedostataka jer se troše korištenjem, navode, zbog fakultetskih obveza ne možemo zarađivati u stalnim radnim odnosima, stanarine idu i do 800 eura.

- I sama ovisim o financijskoj potpori koju mi predstavlja državna stipendija i osjetila sam na vlastitoj koži koliko se njena vrijednost smanjila tekuće akademske godine u odnosu na prijašnje kada se moglo reći da se zbilja radilo o pozamašnom iznosu. Tad su se njime mogle financirati sve osnovne potrebe, a posljednjih mjeseci je bilo nemoguće pokriti i pola troškova stanovanja i života u Zagrebu državnom stipendijom, jedan je od komentara ispod peticije.