Faks Sindikat opleo po ministru Fuchsu: 'Tjera mlade iz znanosti i visokog obrazovanja'

Sindikat opleo po ministru Fuchsu: 'Tjera mlade iz znanosti i visokog obrazovanja'

Hrvoje Debeljak
Hrvoje Debeljak

01. rujan 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Sindikat opleo po ministru Fuchsu: 'Tjera mlade iz znanosti i visokog obrazovanja'

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs | foto: srednja.hr, Canva

Izmjene zakona predviđaju zaposlenje asistenata na fakultetskim projektima bez obveze upisivanja doktorata. Sindikat to ocjenjuje pogubnim za sustav.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs uzeo je na pik mlade znanstvenike te prekarnim radnim mjestima Ministarstvo tjera mlade iz znanosti i visokog obrazovanja, poručili su iz Nezavisna sindikata znanosti i visokog obrazovanja u priopćenju ovog utorka. Radi se o reakciji na izmjene Zakona o visokom obrazovanju koje bi Sabor u hitnom postupku trebao donijeti u rujnu.

- Jedna od najspornijih ideja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih jest uvođenje znanstvenog asistenta zaposlenog isključivo za vrijeme trajanja projekta. Njihova radna mjesta financirala bi se iz projekata, ugovori bi ovisili o njihovu trajanju, a bilo bi moguće i sklapanje više uzastopnih ugovora na određeno vrijeme. Međutim, apsurdno je da takvi znanstveni asistenti ne bi imali obvezu upisa doktorskog studija, čime se bitno mijenja svrha asistentskog radnog mjesta, a to je obrazovanje i priprema budućih znanstvenika i sveučilišnih nastavnika. Znanstveni asistent koji nema obvezu upisa doktorskog studija i stjecanja doktorata znanosti nije asistent, nego pomoćna radna snaga, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Velikog vijeća sindikata profesor Dragan Bagić i glavni tajnik Matija Kroflin.

'Postavlja se pitanje: radi li se ovdje o svjesnom napadu na budućnost hrvatske znanosti i sveučilišta'

Nastavljaju, za uvođenje ovakvog rješenja nema stvarne potrebe. Izdvajaju, Ministarstvo zapošljavanje znanstvenih asistenata za vrijeme trajanja projekta opravdava potrebom za fleksibilnijim radom na projektima. No, dodaju kako tu potrebu ustanove mogu zadovoljiti već postojećim stručnim radnim mjestima predviđenima resornim Zakonom i Uredbom o koeficijentima.

- Radno mjesto asistenta, na koje se moraju birati kandidati iz reda najboljih studenata, već je nekonkurentno i neatraktivno jer najboljim studentima generacije nudi ispodprosječnu plaću, nemogućnost brzog napredovanja i deset godina do prvog ugovora na neodređeno vrijeme. Predloženim izmjenama to se radno mjesto čini još neatraktivnijim! Postavlja se pitanje: radi li se ovdje o svjesnom napadu na budućnost hrvatske znanosti i sveučilišta? Sindikat se ovakvom rješenju jasno protivi te ćemo do donošenja Zakona nastaviti s aktivnostima protiv njegova usvajanja jer je riječ o jednom od najapsurdnijih i najlošijih zakonskih prijedloga u proteklih 35 godina! U te aktivnosti želimo uključiti i same mlade znanstvenike, kojih se predložene promjene najizravnije tiču, te pozivamo sve zainteresirane da se obrate Sindikatu, naveli su iz Nezavisna sindikata.

Ministarstvo odgovorilo na kritike, kažu da visoka učilišta mogu omogućiti upis doktorata

Dodajmo kako prema posljednjim podatcima za lipanj prosječna neto plaća asistenata (koeficijent 2,01) iznosila je 1.479 eura, dok je prosječna neto plaća viših asistenata (koeficijent 2,55) bila 1.879 eura, izvijestilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Zašto se plaća nekog nastavnika razlikuje od prosjeka, pročitajte ovdje.

Inače, Ministarstvo obrazovanja u javnom savjetovanju izmjena zakona komentiralo je ove kritike. Naime, izmjenama zakona predviđeno je razdvajanje asistenata koji se zapošljavaju na teret državnog proračuna i onih koji se zapošljavaju na teret projektnih sredstava. Bilo je prigovora jer ugovori vezani uz projekte kraju kraće nego period pisanja i kreiranja doktorskog rada pa se postavilo pitanje kako će asistenti na teret projektnih sredstava završiti doktorat. Iz Ministarstva su odgovorili kako asistent koji se zapošljava na projektu ne može imati jednako pravo i obvezu upisivanja doktorskog studija kao ‘uobičajeni’ asistent te navode da visoka učilišta mogu svojim internim aktima omogućiti upis doktorskog studija i asistentima koji se zapošljavaju na projektu.