Nepoloženi ispiti mogu imati ozbiljne posljedice: 'Studenti medicine teško priznaju da im je teško'

Tragična smrt studenta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu potresla je proteklih dana susjednu Bosnu i Hercegovinu. Dogodila se svega nekoliko tjedana nakon vijesti da si je u Indiji 21 mlada osoba oduzela život, nakon što je zbog curenja pitanja poništen nacionalni prijemni ispit za medicinu (NEET), o čemu je izvijestio BBC početkom kolovoza.

'Nijedan ispit nije vrijedan jednog ljudskog života'

Nakon smrti sarajevskog studenta oglasio se i Studentski parlament Sveučilišta u Sarajevu. Kolegama je bilo poznato da je njihov vršnjak imao poteškoće s polaganjem ispita iz anatomije. Predstavnici studenata u Sarajevu poručili su da se akademska zajednica mora ozbiljno zapitati čini li dovoljno da prepozna studenta koji više ne vidi izlaz iz problema s kojima se suočava.

- Svi mi koji činimo Sveučilište trebamo preispitati procedure i načine na koje postupamo prema studentima koji se duži period suočavaju sa istom akademskom preprekom. Akademski standardi moraju postojati i moraju biti jednaki za sve. Ali jednako tako moraju postojati ljudskost, transparentnost, mogućnost razgovora, savjetovanja i podrške. Student ne smije godinama prolaziti kroz akademsku krizu osjećajući da je ostao sam pred problemom koji više ne može riješiti. Nijedan ispit nije vrijedan jednog ljudskog života. Nijedan pad, nepoložen predmet niti izgubljena godina nisu kraj puta, naveli su iz Studentskog parlamenta u Sarajevu.

Studentima su poručili da ako dođe do toga da su iscrpljeni, bilo zbog fakulteta ili privatnih problema, i počinju zbog toga sumnjati u sebe i vrijednost vlastitog života, ne ostaju sami s tim mislima. Osim svojim bližnjima, pomoć mogu potražiti i od studentskih predstavnika i odjela za psihološko savjetovanje.

- Istovremeno, Studentski parlament Sveučilišta u Sarajevu tražit će da se ova tragedija ne završi samo izrazima saučešća. Potrebno je razgovarati o tome šta kao Sveučilište možemo promijeniti, kako na vrijeme prepoznati studente koji prolaze kroz ozbiljne teškoće i kako osigurati da nijedan student našeg Sveučilišta više ne osjeti da nema kome da se obrati i da nema drugog izlaza, navode iz Studentskog parlamenta u Sarajevu.

Teško im pada priznati da im je teško

S pitanjima o mentalnom zdravlju studenata medicine zbog nepoloženih ispita obratili smo se i studentskim zborovima četiriju medicinskih fakulteta u Hrvatskoj – zagrebačkog, splitskog, riječkog i osječkog. Osim što smo željeli doznati koliko često im se javljaju studenti koji imaju mentalne poteškoće uzrokovane nemogućnošću polaganja ispita, pitali smo ih i kome se mogu obratiti zbog toga. Na pitanja nam je u roku odgovorila samo Antonia Mišić, predsjednica Studentskog zbora Medicinskog fakulteta u Osijeku.

- Nažalost, studenti se izrazito rijetko, gotovo nikada, obraćaju našem studentskom zboru zbog psihičkog opterećenja ili stresa kao takvog. S druge strane, znatno češće susrećemo se s upitima vezanim uz valjanost provedenih ispita, mogućnosti koje studentima stoje na raspolaganju nakon nepoloženog ispita, kao i drugim tehničkim poteškoćama administrativne prirode. Danas, u vremenu kada se mentalnom zdravlju pridaje sve veća važnost, i dalje se suočavamo s činjenicom da studentima – posebice studentima medicine – teško pada priznati da im je teško. Mnogi to doživljavaju kao svojevrstan pokazatelj vlastitog neuspjeha, što bismo mogli protumačiti kao jedan od razloga zbog kojih se rijetko odlučuju potražiti pomoć, objašnjava Mišić.

Prva i posljednja godina posebno ostavljaju trag

Uz to, studenti imaju i svoje privatne živote u kojima se mogu javiti razne poteškoće, dok je široj studentskoj populaciji zajednički stres u konkretnim periodima. Mišić otkriva i koja su to kada su u pitanju studenti medicine koje predstavlja.

- Najčešće se u tom kontekstu spominje prva godina studija, kada se studenti prvi put susreću s uistinu opsežnim i zahtjevnim gradivom kolegija anatomije. Riječ je o razdoblju u kojem se studenti tek pronalaze u novom sustavu učenja, a dodatan pritisak proizlazi i iz svijesti da polaganjem anatomije stječu znanje koje ih izravno približava onome što će jednog dana profesionalno postati. Osim toga, kao posebno stresno razdoblje izdvaja se i sam kraj studija – ne toliko zbog opsega gradiva, koliko zbog neizvjesnosti koja ga prati. Uz pitanje diplomskog rada, tada se otvara i šire pitanje 'što dalje', a upravo je to trenutak u kojem studenti u potpunosti postaju svjesni da nakon završetka fakulteta preuzimaju odgovornost za ljudske živote, kaže Mišić.

Izlaz postoji

Važno je znati da opcije za pružanje pomoći postoje. Kada je riječ o studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dostupno je psihološko savjetovanje kroz Odjel za psihološko savjetovanje studenata, gdje stručnjaci i volonteri besplatno pružaju podršku studentima.

- Smatramo da je to jako vrijedna mogućnost, osobito jer se studenti tijekom studiranja često susreću s brojnim već ranije spomenutim poteškoćama. Nažalost, prema našem iskustvu, veliki problem predstavlja činjenica da većina studenata uopće ne zna da ovakav oblik pomoći postoji niti kome se mogu obratiti kada im je pomoć potrebna. Smatramo da je ova mogućnost nedovoljno predstavljena studentima i da bi informacije o dostupnoj pomoći trebale biti puno vidljivije i dostupnije, kaže Mišić.

Međutim, iako podrška postoji, smatra da bi studente o tome trebalo bolje informirati. Nužno je, zaključuje, ukloniti predrasude koje i dalje postoje kada je riječ o problemima mentalnog zdravlja vezanima uz neuspjehe na studiju.

- Važno je stvoriti okruženje u kojem je zatražiti stručnu pomoć normalno i u kojem niti jedan student ne treba zbog toga osjećati nelagodu ili strah, jer briga o mentalnom zdravlju jednako je bitna kao i briga o fizičkom zdravlju, podcrtava Mišić.
 

Ako imate probleme s mentalnim zdravljem, osim što se možete javiti odjelima za psihološko savjetovanje na svojim sveučilištima, možete koristiti i sljedeće kontakte:

• Hrabri telefon za djecu: 116 111
• HZJZ – Služba za mentalno zdravlje: 01 7815 652 / 091 4683 067
• Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, KBC Zagreb: 01 2376 335

Ako postoji neposredna opasnost za život, treba odmah nazvati 112 ili otići u najbližu hitnu službu.