Više od polovine studenata u prošloj je godini radilo uz studij: Istražili smo i koliko su zaradili

Studentski život, posebice kada osoba studira izvan mjesta prebivališta, poprilično je skup. Plaćanje najma, školarina i podmirivanje životnih troškova i drugi izdaci u 2019. godini nagnali su više od polovine hrvatskih studenata da se zaposle u studij. Ukupno su u prošloj godini uprihodili čak 1.261.183.050,85 kuna.

foto: Ivan Božić|srednja.hr

Epidemija koronavirusa nedvojbeno će ostaviti ozbiljne ekonomske i gospodarske posljedice, a brojni građani u Hrvatskoj osjećaju ih već sada. Kako smo i nedavno pisali i sami studenti ostaju bez angažmana na studentskim poslovima. Kako platiti stanarinu, školarinu, podmiriti ostale životne troškove – sve su to pitanja koja se studentima ovih dana ‘vrte’ u glavi. Uz to, mnogi od njih već sada razmišljaju hoće li nakon epidemije  za njih biti mjesta na staroj radnoj poziciji, a veliko je pitanje i hoće li minimalna satnica ostati 25,39 kuna, ili će se vratiti na razinu od prije nekoliko godina, kada je bila za oko sedam kuna manja.

Lani radilo 94.786 studenata 

[Vodič za brucoše] Idu li studiranje i posao zajedno? Evo što kažu stariji studenti

Dok iščekujemo odgovore na sva ta pitanja, odlučili smo provjeriti koliko je uopće studenata radilo te koliko su zaradili u 2019. godini, prvoj godini provedbe novog Zakona o obavljanju studentskih poslova. Odgovore na ta pitanja dobili smo od predsjednika Zajednice studentskih centara RH, Nenada Milijaša. U zajednici studentskih centara ukupno je 14 ustanova.

– Na visokim učilištima u RH u akademskoj godini 2018./2019. ukupno je bilo upisano 181.424 studenata. U 2019. godini ukupno je 94.786 studenata ostvarilo naknadu za obavljanje studentskih poslova na temelju studentskih ugovora (52,25%), kaže nam Milijaš.

Kada je pak riječ o ukupnoj zaradi, studenti su u 2019. godini ukupno uprihodili 1.261.183.050,85 kuna. U prosjeku je, dakle, svaki student koji je bio zaposlen zaradio 13.305 kuna.

Situacija po pitanju zarade studenata u svakom od studentskih centara u Hrvatskoj prikazana je u tablici u nastavku. Najviše je studenata, 40.402, radilo posredstvom SC-a Zagreb, a neto iznos naknade studentima za objavljen posao u zagrebačkom je SC-u bio 611.946.977,14 kuna.

Izvor: Zajednica studentskih centara RH

U Splitu prosječna satnica 32,73 kn, u Zagrebu 25 kn

Ispravljena nepravda prema dijelu studenata: Izmijenjen Zakon o obavljanju studentskih poslova

Novim Zakonom o obavljanju studentskih poslova minimalna satnica za obavljanje studentskih poslova unificirana je na državnoj razini i izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160.

Prošle godine studentski minimalac iznosio je 23,44 kune. Kako bismo doznali kolika je bila prosječna satnica, u studentske centre četiri najveća sveučilišna grada – Zagreb, Split, Osijek i Rijeku poslali smo upit. Odgovore smo dobili iz zagrebačkog, splitskog i osječkog SC-a.

Prosječna satnica za studente koji su radili posredstvom SC-a Osijek bila je 26,23 kune. U Zagrebu je ona iznosila točno 25 kuna, dok su članovi student servisa SC-a u Splitu 2019. u prosjeku zarađivali 32,73 kuna po satu.

Poslovi koje studenti najčešće odabiru

A na visinu prosječne satnice svakako utječu vrste poslova koje studenti obavljaju. Pa smo spomenuta tri studentska centra pitali smo i na kojim su vrstama poslova studenti najčešće radili u 2019.

Pitali smo kolege koji su najčudniji studentski poslovi koji su radili, pojedini odgovori su uznemirujući

– Danas su studentima najčešće dostupni poslovi iz oblasti telekomunikacija, marketinga, raznih prezentacija, promocija i rada u trgovini, turizmu, ugostiteljstvu i rada u trgovačkim centrima. Za studente su se posebno zanimljivima pokazali različiti administrativni poslovi, zatim poslovi anketiranja na tržištu javnog mijenja, dostava pošte, rad u skladištu, tiskarstvu, novinarstvu, rad u jedinici prometne mladeži i već gore spomenuti poslovi utovara i istovara i čišćenja, ali ovi zadnji u sve manjoj mjeri. Osnovna djelatnost naručitelja posla, naših poslovnih partnera, najčešće je iz područja usluga, ugostiteljstva, trgovine i telekomunikacija. Po svojem opisu netipične vrste poslova i zapošljavanja prisutne su i sve se više pojavljuju i na tržištu studentskoga rada. Budući da nismo ustanova koja se bavi proučavanjem vrsta poslova, tržišta i socijalnih učinaka, teško nam je na to odgovoriti precizno, ali iskustvo i praćenje dosadašnje ponude upućuje na tu činjenicu. Razlozi su tomu opće stanje u gospodarstvu i nedostatak radne snage uslijed odlaska velikoga broja radno sposobnoga stanovništva iz Hrvatske, ali i sve više prisutan svjetski trend zapošljavanja na nepuno radno vrijeme, rekao nam je Tihomir Milinović, rukovoditelj Studentskog servisa SC-a u Osijeku.

Iz SC-a Zagreb odgovaraju pak kako su njihovim članovima najatraktivniji poslovi s najvišom satnicom i drugim uvjetima koji su pogodni za kombiniranje rada i studiranja.

– Studenti/ice se na poslove prijavljuju prema osobnim sklonostima, a prednost svakako daju bolje plaćenim poslovima, poslovima s fleksibilnim radnim vremenom, poslovima koji se obavljaju u popodnevnim i večernjim satima, vikendima. Najbolje su plaćeni fizički poslovi (35,00-50,00 kn), poslovi na kojima se traži određeni studij, posebna znanja i vještine, poslovi iz grupe informatičkih usluga (60,00 kn), prevođenja (50,00 kn), itd., odgovorili su nam iz Ureda sanacijskog upravitelja SC-a Zagreb, Mirka Bošnjaka.

Što se, pak, tiče SC-a Split, njihovi članovi najčešće su obavljali poslove vezane uz turizam.

– Kao i svake sezone velika je potražnja za radnom snagom koja je povezana uz turizam kao što su čišćenje brodova, čišćenje apartmana, ugostiteljski poslovi, turistički animatori, pratitelji na brodu, administrativni poslovi u turističkim agencijama, tijekom cijele godine imamo potreba za ispomoć u trgovini, fizičke poslove, programere, agente u pozivnim centrima, anketare, dostavljače, kaže nam ravnatelj SC-a Split, Ivan Žižić.

Odgovori