Pretraga

Zagrebački faks s dvostrukim identitetom: ‘Želimo da na diplomama bude naznačen naš studij’

A- A+

Isusovac Niko Bilić dugi niz godina predaje na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove koji je po svom ustroju jedinstvena visokoškolska ustanova u našoj državi. Fakultet je osnovala Vatikanska Kongregacija, a sastavnica je i zagrebačkog Sveučilišta pod Hrvatskim studijima. Bilić nam je stoga odlučio približiti FFDI čiji su studenti dobili sva prava kao i ostali studenti na Sveučilištu u Zagrebu 2005. godine.

Filozofski fakultet Družbe Isusove samostalan je crkveni fakultet kojeg je 1989. osnovala Vatikanska Kongregacija, ali je od 2005. i sastavni dio zagrebačkog Sveučilišta. Te godine su studenti FFDI-a dobili sva prava kao i ostali studenti Sveučilišta u Zagrebu. Budući da se radi o jedinstvenom visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj, porazgovarali smo s tamošnjim profesorom Nikom Bilićem koji nam je otkrio nekoliko detalja o fakultetu koji je smješten na Jordanovcu.

Izdvojeni članak

Zbog velikog interesa FER-ovaca predmet biblijska teologija proširen na dva semestra

‘Želimo da studentima na diplomi bude naznačen naš fakultet’

– Ovaj faks zapravo ima dvostruki identitet. On je crkveni fakultet sa svim crkvenim pravima, ali je i građanski fakultet koji se nalazi u okvirima Hrvatskih studija. Posebnost je u tome što zahvaljujući sustavu imamo svoga dekana i jednog prodekana, a ljudi koji ovdje rade su većinom redovnici i nemaju klasičnu punu plaću za taj posao – oni to rade jer žele, izjavio je Niko Bilić. Našalio se kako su zapravo poželjni svakom sveučilištu jer su njihovi troškovi vrlo mali. Također je dodao kako se nada da će FFDI dolaskom novog rektora Damira Borasa dovršiti proces te biti punopravno uvršten kao jedinica zagrebačkog Sveučilišta.

Objasnio nam je kako su pod upravom voditelja Hrvatskih studija Josipa Talange, ali i kako sami imaju svog dekana i prodekana. – Sva napredovanja i zvanja, kao i studentska prava idu preko Hrvatskih studija, ali kao fakultet imamo svoju jedinicu te želimo da to sad bude vidljivo i u diplomama naših studenata. Jer na dosadašnjim diplomama nije vidljivo da su studenti završili FFDI. Jest sitnica, ali nam je to važno i želimo da se promijeni, istaknuo je Bilić koji na FFDI-u predaje  već 17 godina.

Izdvojeni članak

Voditelj Hrvatskih studija: U mandatu rektora Borasa dobit ćemo status fakulteta


Tko su Isusovci?

Družba Isusova je muška redovnička zajednica. Uz bogatu duhovnu, prosvjetnu i kulturnu tradiciju, djelatnost isusovaca je obuhvaćala i niz znanstvenih disciplina, što se i danas ostvaruje kroz suradnju s raznim znanstvenim institutima. Ovaj je red bio specijaliziran za katoličku obnovu, a uže područje mu je bila prosvjeta i izdavačka djelatnost. Jedno vrijeme red je bio ukinut (1773.) kada je ima 845 odgojno-prosvjetnih zavoda diljem svijeta. Skoro svaki važniji intelektualac iz 17. i 18. stoljeća pohađao je neki od isusovačkih zavoda (Descartes, Montesquieu, Honoré de Balzac, Voltaire, Galileo Galilei, Ruđer Bošković i drugi). – Isusovci su dakle poznati kao nositelji visokog školstva. Ovaj red od početka naglašava kako je duhovnost važna jer je čovjekova ideja da upravo to odlučuje o sudbini svijeta. Sveti Ignacije, kada je doživio obraćenje, sam je shvatio – da bi mogao naviještati radosnu vijest, moram prvo studirati. Ideja prenošenja radosne Kristove vijesti traži visoku obrazovanost i produbljivanje, izjavio je isusovac Niko Bilić.

Po završetku FFDI-a najviše zaposlenih u državnim institucijama

Na Filozofskom fakultetu družbe Isusove studenti mogu upisati filozofski i religiološki smjer. Kako Bilić otkriva, filozofski je traženiji jer po završetku možete raditi u školi kao profesori logike, filozofije, psihologije ili etike.

– Najviše naših ljudi obavlja javne poslove, odnosno zaposle se u državnim institucijama, a puno ih ima i u medijima. To možda ima veze i s glasovitošću isusovačkog reda jer mi nismo zainteresirani da samo damo nekom profesionalno znanje, nego i naučimo ih suočiti se s nekim životnim problemima kao i pitanjem spoznaje. Na tom tragu nalazi se ovaj fakultet koji pokušava dati ljudima ono što je njima najpotrebnije za sadašnji život, objašnjava naš sugovornik.

Nastavio je kako je FFDI poseban po svom bliskom odnosu, jer kvote nisu prevelike pa studenti imaju mogućnost stupiti u izravan kontakt s profesorima. Dodao je i kako na religijskim znanostima dugi niz godina njeguju mogućnost i mentorskoga studija.

– Čovjek koji ne može redovito pohađati predavanja, može biti redoviti student, ali je u dogovoru s profesorom. U tom slučaju mogu redovito polagati ispite, ne moraju dolaziti na predavanja, a luksuz je to što imaju izravno svog mentora ili tutora, ističe isusovac Niko.

Zagrebačko sveučilište je ono što su isusovci započeli

Dok u današnje vrijeme studenti traže besplatno obrazovanje te je bar na papiru svima jednako dostupno, povijest je izgledala malo drugačije. Upravo je družba Isusova omogućila da i manje imućni mogu stjecati naobrazbu. – Isusovci su u svjetskoj povijesti napravili preokret. Omogućili su studentima da zahvaljujući bogatim ljudima imaju adekvatan smještaj i dobre uvjete za obrazovanje. Pripadnici ovog reda su rekli – mi ćemo podučavati i nećemo tražiti novac za to. Nastavak je današnje visoko obrazovanje koje je dio državnog sustava, odnosno država plaća učitelje, izjavio je Bilić dodajući kako je na koncu i zagrebačko Sveučilište rezultat onoga što su isusovci započeli.

Izdvojeni članak

Priča 25-godišnjeg đakona: Način života koji vode karmelićani

S obzirom da je njegov red postavio temelje za visoko obrazovanje, upitali smo Bilića i što misli o današnjem obliku Bolonje koji se provodi na hrvatskim fakultetima. 

– Velika razlika Bolonje i prijašnjeg sustava je u toj ideji koja oduvijek postoji – da nastava ne bude frontalna, da ne bude samo profesor koji docira i student koji pasivno sluša i upijati. Teži se interaktivnoj nastavi i tome da sam student tijekom godine bude aktivan, govori nam Bilić.

Dodao je kako je veliki udar na profesore što se od njih traži da sve unaprijed bude definirano i kreirano pa se na taj način ubija njihova kreativnost. Kao dobru stranu Bolonje naveo je to što se želi skratiti vrijeme studiranja te omogućiti svima koji upišu da fakultet i završe.

– Biti vječni student ili nedovršeni student znači da ćeš se ili propiti ili se nećeš snalaziti u životu jer više nećeš krenuti raditi nekakav posao kao da si ga počeo raditi odmah nakon srednje škole. To je bio jedan očajan problem za kojeg mislim da je riješen. No ljudi obično nešto kritiziraju. Ipak, mislim da je student uvijek student  i dakako da će dobro proučiti i vidjeti kako da on sad za sebe izvuče ono što svaki čovjek traži – što manje rada, a što više rezultata, za kraj je istaknuo Bilić referirajući se na negodovanja određenog dijela studenata oko oblika Bolonje kakav je zastupljen na našim fakultetima.

Zagrebački faks s dvostrukim identitetom: ‘Želimo da na diplomama bude naznačen naš studij’
Share via
Copy link
Powered by Social Snap