Zagrebački rektor kritizirao Ministarstvo zbog reforme: ‘I taj iznos je daleko ispod potreba’
Zagrebački rektor Stjepan Lakušić istaknuo je na sjednici Senata u veljači kako iznos osnovne komponente koje im je Ministarstvo obrazovanja namijenilo u programskom financiranju nije dostatan. Izračunali su da bi ona trebala iznositi oko 385 milijuna za 2025. godinu ili 425 milijuna eura za 2026. godinu, a Ministarstvo nudi 314 milijuna eura. Na sjednici je rekao i da ih je Ministarstvo posljednje pozvalo na razgovore, ali da ih se sada često poziva na daljnje konzultacije s obzirom na broj i raznolikost svojih sastavnica.
Stjepan Lakušić | foto: srednja.hr
Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu sredinom veljače, čiji je zapisnik javno objavljen ovih dana, govorilo se i o programskim ugovorima. Tako je rektor Stjepan Lakušić otkrio da su nakon prvog preliminarnog sastanka s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih zatražili od svih sastavnica rekapitulaciju troškova oko osnovne proračunske komponente. Naime, ideja programskih ugovora je da Ministarstvo predlaže osnovnu komponentu, a samo Sveučilište pregovara oko razvojne i izvedbene komponente. Ta osnovna komponenta zapravo uključuje novac za plaće i materijalne troškove. Programski ugovori potpisuju se na razdoblje od četiri godine.
‘Sveučilište smatra da je i ovaj iznos daleko ispod realnih potreba’
– U tom sustavnom pregledu svega onoga što je vezano za troškove, a sukladno Uredbi, došlo je do velikoga odstupanja u odnosu na prvu inicijalnu ponudu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Njihov prvi izračun osnovne proračunske komponente za Sveučilište u Zagrebu iznosio je 260 milijuna i 196.000 eura i to na promatranoj 2023. godini. Međutim, Sveučilište je naglasilo da 2023. ne može biti meritorna godina jer su nastupile promjene u rashodima, plaćama te materijalnim pravima u 2024. godini. Nakon daljnjih konzultacija, u siječnju 2025. Ministarstvo je izašlo s novom, tzv. indikativnom procjenom od oko 314 milijuna 287.000 eura. Ipak, Sveučilište smatra da je i ovaj iznos daleko ispod realnih potreba. Na temelju izračuna sastavnica, uzimajući u obzir troškove plaća, materijalne troškove i obveze iz kolektivnoga ugovora za razdoblje 2025. – 2027., Sveučilište je prezentiralo procjenu kako bi osnovna proračunska komponenta u 2025. trebala biti oko 385 milijuna 700.000 eura, a 2026. već oko 425 milijuna eura ovisno o napredovanjima kada se govori o troškovima plaće te materijalnih prava zaposlenih, stoji u zapisniku sjednice.
Podsjetimo, i iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja upozorili su kako Ministarstvo prilikom određivanja osnovne komponente mora u obzir uzeti očekivano kretanje cijena i troškova kroz godine ili omogućiti mehanizam korekcija ovisno o kretanju stvarnih troškova. Lakušić je pojasnio da su analizirali materijalne troškove poslovanja, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje, nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti, troškove za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, znanstveno-stručno osposobljavanje, usavršavanje, studentski standard, izdavačku djelatnost…
‘Sveučilište u Zagrebu posljednje je pristupilo preliminarnim razgovorima s Ministarstvom, ali se sada događa obrnuta situacija’
– To su upravo komponente vezane za Uredbu u dijelu osnovne proračunske komponente. Rektor je naglasio važnost osnovne proračunske komponente jer se oko nje ne pregovara, što ne znači da se o njoj ne razgovara kako bi se ona unaprijedila i uskladila jer ona iznosi 85 posto financiranja na koje se naslanja 15 – 20 posto razvojne i izvedbene komponente. Ako je iznos osnovne proračunske komponente nedostatan, to će se odraziti i na razvojnu i izvedbenu komponentu, piše u zapisniku.
Lakušić je kazao i da će na svakoj sljedećoj sjednici Senata biti riječi o programskim ugovorima ‘ kako bi se skrenula pozornost na njenu važnost i da kako bi se kvalitetno priredili programski ugovori, naravno ako dođe do njihove realizacije te kako bi se kvalitetno, smireno, staloženo promislilo o svakom koraku s ciljem transparentnoga djelovanja’. Iz toga se može iščitati kako je zagrebačko sveučilište ipak svjesno da će potpisivanje programskih ugovora biti težak posao. Kada smo nedavno pisali o programskim ugovorima, Ministarstvo obrazovanja nije odgovorilo na naša pitanja, ali je jasno da teće europski rok jer su programski ugovori financirani iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) čija je provedba predviđena do srpnja 2026. godine.
Na samoj sjednici Lakušić je pojasnio i da je došlo do nesporazuma s Ministarstvom oko očitovanja o osnovnoj proračunskoj komponenti jer njihova dokumentacija nije jasno naznačivala jesu li razvojna i izvedbena komponenta jednostavno postotak osnovne komponente ili su potpuno neovisne. Tvrdi da im Ministarstvo inicijalno nije željelo poslati pisanu potvrdu pa su otkazali sastanak s njima, no na kraju su dan prije sastanka zaprimili bilješku u kojoj je napisano da indikativni iznos iz NPOO-a za financiranje institucijskih i istraživačkih projekata nije uvjetovan osnovnom proračunskom komponentom.
– Dodao je da je Sveučilište u Zagrebu posljednje pristupilo preliminarnim razgovorima s Ministarstvom, ali da se sada događa obrnuta situacija u kojoj se baš Sveučilište u Zagrebu često poziva na daljnje konzultacije, s obzirom na broj i raznolikost svojih sastavnica. Rekao je kako su druga sveučilišta, primjerice Sveučilište u Splitu, već zatražila konzultacije sa Sveučilištem u Zagrebu o njegovu postupku i načelu rada te je rektor izrazio zadovoljstvo što će se usuglašeni modeli moći predstaviti i na Rektorskom zboru. Rektor je istaknuo da na svakoj sjednici Senata planira podnositi izvješće o aktualnom stanju pregovora u vezi s programskim ugovorima. Naglasio je važnost transparentnosti i stalnoga informiranja, napose uzevši u obzir velik broj sastavnica, stoji u zapisniku.
Dekan FSB-a upozorio kako je fakultetima koji su u obnovi od potresa teško predvidjeti buduće troškove
U raspravu se uključio dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Mirko Planinić koji je upozorio da je za Sveučilište ključno usmjeriti se na na razvojnu i izvedbenu komponentu, a ne samo na osnovnu proračunsku komponentu. Javio se i Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta te izrazio bojazan da Ministarstvo gleda samo na obvezu potrošnje sredstava iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, umjesto da se provode cjelovita reforme programskoga financiranja.
Dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić istaknuo je kako je potpisivanje programskoga ugovora dugoročno dobro rješenje jer se time obje strane štite od političkih i drugih volatilnosti, ali da proces ne smije biti nepromišljen. Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Vedran Bilas kratko je rezimirao da se radi o velikoj prilici kojoj treba pristupiti ozbiljno i ujedinjeno. Dekan Akademije likovnih umjetnosti Alen Novoselec zahvalio je Kopriću koji je spomenuo dugogodišnji problem financiranja i položaja umjetničkih područja. Novoselec je napomenuo da se akademije uglavnom trude ne opterećivati raspravu stalnim žalbama, ali da im je teško funkcionirati s kronično neriješenim financijskim pitanjima. Zahvalio je rektoru na dosadašnjem razumijevanju.
– Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Zdenko Tonković podsjetio je da je na prethodnom sastanku dekana istaknuo problem sastavnica koje su u obnovi, primjerice zbog potresa, što im onemogućuje kvalitetno referentno razdoblje troškova. Smatra da bi nakon prve godine financiranja trebalo provesti reviziju realnih troškova, kako bi se izbjeglo ‘pogađanje’ i umjesto toga prešlo na podatke koji bi se mogli dokazati i argumentirati. Dodao je da, primjerice, energetski troškovi nakon obnove mogu biti bitno veći ili manji, što se mora reflektirati u financijskim pokazateljima, zaključio je Tonković.
