Zakon kaže da dekani smiju raditi samo na faksu. Ministarstvo tumači da postoji iznimka
Tražili smo mišljenje Ministarstva obrazovanja mogu li dekani medicinskih fakulteta ujedno biti zaposlenici i predstojnici klinika na KBC-ovima. Naime, Zakon o visokom obrazovanju kaže da dekani ne bi smjeli zasnivati ugovor o radu s drugim pravnim osobama. Odgovaraju kako su nastavnici u području biomedicine i zdravstva zapravo iznimka i tumače da mogu raditi na KBC-ovima ako su njihove klinike nastavne baze fakulteta.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih | foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, donesen u 2022. godini, kaže kako mandat dekana ili rektora prestaje zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom ili nastavnom bazom izvan sveučilišta. Dakle, dekani i rektori zapravo bi trebali raditi samo na fakultetu, a ne uz to paralelno na još nekom drugom radnom mjestu. To je i logično, budući da Zakon kaže kako rektori i dekani na javnim sveučilištima i javnim fakultetima zasnivaju radni odnos u punom radnom vremenu. Glede dekana, oni uz taj posao uglavnom još sudjeluju u nastavi, prema Kolektivnom ugovoru u 20 posto punog nastavnog opterećenja.
‘Nastavnici u području biomedicine i zdravstva mogu obnašati dužnost dekana i ako su istovremeno zaposleni na nastavnoj bazi odnosno klinici tog fakulteta’
Dakle, Zakon tako kaže da bi dekani i rektori trebali isključivo biti zaposleni na fakultetu, odnosno sveučilištu. No, primijetili smo da trojica dekana medicinskih fakulteta u Hrvatskoj istovremeno rade u kliničkim bolničkim centrima te tamo obnašaju dužnosti predstojnika. Pitali smo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je li to legalno, budući da Zakon kaže kako dekani ne bi smjeli potpisivati ugovore o radu s drugim pravnim osobama, što KBC-ovi jesu. Potvrđuju kako dekani zasnivaju radni odnos u punom radnom vremenu, ali tvrde da postoje iznimke.
– Iznimno, u skladu s odredbama članka 21. stavka 3. i članka 5. točka 4. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te odredbama članka 120. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nastavnik zaposlen na znanstveno-nastavnom radnom mjestu u znanstvenom području biomedicine i zdravstva koji zadovoljava uvjete odnosno kriterije za izbor čelnika odnosno dekana javnog fakulteta u području biomedicine i zdravstva može tu dužnost obnašati i ako je istovremeno zaposlen na javnom fakultetu koji djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu, umjetničku i stručnu djelatnost obavlja u znanstvenom području biomedicine i zdravstva i na nastavnoj bazi odnosno klinici tog istog javnog fakulteta u nepunom radnom vremenu, pri čemu ta dva radna odnosa kumuliraju u puno radno vrijeme u smislu odredbi Zakona o radu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, objašnjavaju.
Dakle, ako je klinika KBC-a ujedno nastavna baza fakulteta, tada je dopušteno da dekan istovremeno bude i tamo zaposlen. To i jest slučaj s poviše spomenutim dekanima.
‘Caka’ je u tome što KBC-ovi imaju klinike gdje se izvodi nastava
Razjasnimo i što kažu članci koje nam je citiralo Ministarstvo. Članak 21. Zakona o visokom kaže kako dekan javnog fakulteta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu, dok članak 5. istog zakona govori o podrednoj primjeni propisa, odnosno da na pitanja ustroja i upravljanja ustanovama u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti koja nisu drukčije uređena tim Zakonom primjenjuje se zakon kojim se uređuju ustanove. Spominju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti čiji članak 120. govori da klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj naziv klinika dobivaju i specijalnosti u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije odnosno sestrinstva. Zato po tumačenju Ministarstva dekani mogu raditi i u klinikama gdje se izvodi nastava.
Konkretno, dekan zagrebačke medicine Slavko Orešković ujedno je predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. Dekan osječke medicine Domagoj Drenjančević pročelnik je Zavoda za kliničku mikrobiologiju i bolničke infekcije KBC-a Osijek, dok je dekan riječke medicine Goran Hauser – koji uskoro postaje rektorom – predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka. Dekanica splitske medicine Renata Pecotić nije predstojnica ijedne katedre KBC-a Split, sudeći po javnim podatcima i životopisu tamo ne radi, jedino djeluje u Referentnom centru Ministarstva zdravstva za medicinu spavanja koji je zajednički projekt Medicinskog fakulteta u Splitu i KBC-a Split.
