Učenici Vito i Ivan prijatelji su od rođenja. Upravo su razvili sustav koji bi mogao spasiti tisuće života
Vito Kosovec i Ivan Tisanić ne idu u istu školu, no dvojica zagrebačkih srednjoškolaca poznaju se praktički od rođenja. Kad je Viti pala na pamet ideja o sustavu za ranu detekciju požara, koji bi mogao spasiti tisuće ljudskih života, tisuće hektara šuma i životinjski svijet u njima, kao i uštedjeti milijune eura, prenio ju je Ivanu. Zajednički su je usavršili i očito impresionirali žiri Ideje godine 2025., poslovnog natjecanja za srednjoškolce, na kojem su odnijeli pobjedu.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Milijunske ljudske žrtve, ogromne štete na prirodi, poglavito šumama, kao i veliki financijski gubici – sve to posljedice su požara s kojima se suočavaju brojne države svijeta, a ne zaobilaze ni Hrvatsku. Borbama s neukrotivim požarima svjedočili smo i proteklog ljeta, a službe za njih u većini slučajeva doznaju tek po dojavi građana i nakon nekoliko sati. No, što kada bismo požare mogli detektirati već u minutama nakon što krenu?
Dvojac iz Zagreba imao je najbolju poslovnu ideju na Ideji godine 2025.
Potencijal za rješavanje tog problema leži u izumu dvojice učenika iz Zagreba. Vito Kosovec iz I. gimnazije i Ivan Tisanić iz XIII. gimnazije osmislili su sustav za rano otkrivanje požara, kako su ga nazvali SOV-A (Sustav otkrivanja vatre A-model). Riječ je o mreži modula koji bi se nalazili u šumama i koji bi pomoću senzora omogućili ranu detekciju požara. Tim projektom osigurali su si prvo mjesto na Ideji godine 2025., poslovnom natjecanju za učenike u organizaciji portala srednja.hr.
Unutar modula je GPS sustav za lociranje, kondenzator koji napaja modul bez toksičnih kemikalija te ima CO2 senzor koji omogućuje detekciju požara. Izvana su solarne ploče koje produljuju životni rok modula do 10 godina, a implementirana je i tehnologija koja omogućuje brzu komunikaciju među modulima. Moduli bi do lokacija stizali dronovima, a za razliku od konkurencije koje imaju srodne sustave, njihov je jeftiniji, ima brže vrijeme detekcije i nije ograničen reljefom kao što je to slučaj s kamerama ili satelitima čiju mogućnost detekcije požara ograničava naoblaka. Ovaj projekt već su predstavili na jednom natjecanju na kojem se tražilo rješenje za trošenje resursa zbog kasnih dojava o buktinjama. I na njemu su pobijedili, govori nam Vito.
– Ideju koju sam smislio za to natjecanje prenio sam Ivanu. Rekao mi je da je ona dobra, a čim on to kaže to je zaista tako. Krenuli smo to razvijati i prototip dovršili kroz nekih mjesec dana. Napravili smo tehničku dokumentaciju, to predali i završili na prvom mjestu. Znao sam neko vrijeme za Ideju godine pa sam predložio Ivanu da se prijavimo. Napisali smo prijavu, doslovno smo je predali minutu prije isteka roka u ponoć, kaže nam Vito.
Žestoka konkurencija u finalu
Na Ideju godine se prijavilo 55 timova diljem Hrvatske. Po imenima deset timova finalista nisu znali što očekivati, a gledajući prezentacije preostalih devetero finalista Ideje godine stekli su dojam da je kvaliteta projekata na visokoj razini pa je natjecanje ostalo neizvjesno do samog kraja.
– Nisam baš očekivao prvo mjesto. Gledajući prezentacije sam shvatio da svi idu više prema softveru i aplikacijama pa sam pomislio da je to možda nešto što se ovdje traži. Shvatio sam da svi rade nešto drugačije pa sam tu pomislio da možda nećemo pobijediti, ali je na kraju ispalo dosta dobro, govori nam Ivan.
Dodaje da im je najizazovniji dio projekta bio razvoj softvera i smišljanje marketinškog plana širenja proizvoda, a istraživanje tržišta potrajalo je dodatnih mjesec dana. U svoj projekt namjeravaju integrirati i proizvode tvrtke Infobip, partnera natjecanja, naročito u dijelu dojavljivanja lokacije požara i obavještavanja građana o tome. Primjerice, za javljanje lokacije mogli bi koristiti Infobipove sisteme RCS-a pomoću kojih bi nadležnoj službi vrlo brzo i efikasno dojavili lokaciju požara i podatke o istom. U početnoj fazi nužno bi im bilo pronaći ulagača, a po tom pitanju, među ostalim, računaju na sredstva Europske unije, čije su im zemlje i ciljano tržište. EU, naime, ulaže značajna sredstva u očuvanje okoliša i smanjenje emisije CO2, što i je jedna od ključnih zadaća SOV-A sustava.
Nisu imali mentora, sve su napravili sami
Ne događa se često da se na Ideju godine prijavi tim učenika iz različitih škola. Vito i Ivan žiriju su objasnili da su prijatelji praktički od rođenja i žive u istom kvartu, pa je taj potez zapravo logičan. Njih dvojica jedini su tim u finalu koji nije imao mentora.
– Projekt nismo razvijali s mentorom jer ih ni prošlo ni ovo natjecanje nije zahtijevalo. Nismo vidjeli potrebu da uključimo nekog. Imamo iskustva u radu s mentorima na drugim natjecanjima, ali često nisu ključni za uspjeh. U većini slučajeva učenici mogu sve napraviti sami, dobro je da pokušaju iako u školi možda nema nastavnika koji je zainteresiran da ih mentorira, kaže Ivan.
Peteročlani žiri Viti i Ivanu kroz komentare je izrazio svoje želje za daljnji razvoj projekta, a zagrebački srednjoškolci ističu da su im te informacije bile vrlo korisne jer prema tome mogu vidjeti što bi mogli tražiti njihovi budući kupci.
– Glavno pitanje bilo je kako bismo mogli dokazati da će nas Europska unija prihvatiti, o čemu ranije nismo puno razmišljali, a sada smo čuli da je jedna od ključnih stvari koju moramo napraviti zadovoljavanje svih regulativa. I to je bilo dosta korisno, odgovara nam Vito.
‘Učenike se ne potiče da odlaze na ovakav tip natjecanja’
Za Ideju godine Ivan je doznao čitajući portal srednja.hr i putem našeg Instagrama pa su istražili i kako su izgledala prijašnja izdanja i projekti, budući da je ovo 13. izdanje natjecanja. Planiraju se javiti i na još srodnih natjecanja.
– Mislim da škole ne motiviraju učenike da sudjeluju u razvoju ovakvih projekata. Što se tiče organiziranih natjecanja u znanju, često se naši vršnjaci na njih prijavljuju radi ostvarenja prava na stipendiju i slično, nema mnogo drugih benefita. Na žalost, ovakva natjecanja gradovi ne uvrštavaju na taj popis, nego samo školska, državna i županijska. Nema puno ovakvih natjecanja u kojima učenici trebaju uložiti ovakvu vrstu truda i učenike se ne potiče da odlaze na ovakav tip natjecanja, posebice one iz gimnazijskih programa. Mislim da bi se država trebala puno više fokusirati na to da financira i ovakva natjecanja i da obrazovni sustav više potiče učenike na sudjelovanje na ovakvim natjecanjima, smatra Ivan.
Vito nam zaključno kaže da bi volio da nastave raditi na razvoju projekta SOV-A i tijekom studija.
– Dobili smo sada preporuke i poticaj da to razvijamo i dalje i mislim da imamo neku budućnost s ovime. Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak na proglašenju pobjednika je rekla da bi bilo dobro promisliti o suradnji s Vatrogasnom zajednicom i to bi bilo super. Razmišljao sam o tome tijekom razvoja projekta i mislim da je ovo bila izvrsna prilika da nastavimo u tom smjeru, zaključuje Vito.
Pobjednički tim nagrađen je studijskim putovanjem u Europi, a eurozastupnica Glavak dodatno je pozvala i pobjednike, ali i timove na drugom i trećem mjestu, i na izlet u Europski parlament. Prezentaciju pobjednika Ideje godine 2024. možete pogledati u snimci finala na našem YouTube kanalu, od 54:18 minuta.
Ideja godine 2025 je poslovno natjecanje za srednjoškolce koje organizira srednja.hr. Zlatni partner projekta je EFFECTUS veleučilište. Srebrni partneri projekta su Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Hrvatska zajednica županija, Span, KONČAR i Infobip. Partner projekta je Privredna banka Zagreb. Pokrovitelj projekta je Zagrebački inovacijski centar – ZICER. Odgovore na često postavljana pitanja o Ideji godine pronađite ovdje. Sve novosti pratite na Facebook stranici Ideja godine ili nas pitajte putem maila [email protected]. Kako vam ne bi promaknula niti jedna vijest o natjecanju, pridružite se Facebook događaju Ideje godine.
