Čović i Barišić dobili priznanja za osnivanje Hrvatskih studija, ali ne i rektor koji ih je stvarno osnovao

Na današnji dan, prije točno 25 godina osnovani su Hrvatski studiji. Obljetnica se obilježila posebnim programom u preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prilikom ceremonije, između ostalog, dodijelile su se nagrade i priznanja umirovljenim profesorima, studentima, ali i – osnivačima. Barem tako stoji u hodogramu današnje manifestacije. Među osnivačima koji su dobili priznanje nalaze zagrebački prorektor Ante Čović, bivši ministri Pavo Barišić i Branko Jeren te akademik Mislav Ježić. Ježić, Čović i Barišić zaista jesu bili dio osnivačkog vodstva, odnosno činili su prvi Kolegij HS-a tijekom njihovog osnivanja. No, Studije je zapravo osnovalo Sveučilište u Zagrebu i to na prijedlog tadašnjeg rektora Marijana Šunjića, s kojim smo u travnju objavili opsežan intervju. Zanimljiva je činjenica da Šunjić, de facto osnivač Hrvatskih studija, danas nije dobio priznanje, a kako nam kaže, nisu ga ni kontaktirali u vezi današnje proslave.

Pavo Barišić, Ante Čović i Mislav Ježić | Foto: Screenshot HRT-a

Hrvatski studiji danas slave četvrt stoljeća postojanja. Četvrt  stoljeća previranja, sukoba, pokušaja gašenja, ali opstanka. U posljednjih godinu dana, artikuliranog nezadovoljstva nastavnika i studenata. Ceremonija obilježavanja 25. obljetnice danas nije održana na Kampusu gdje je sjedište HS-a, već u preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a kako doznajemo, odabrani su samo određeni gosti. Nekima od njih podijeljena su i priznanja.

Čović i Barišić konačno dobili priznanja za financijske malverzacije na Hrvatskim studijima

[INTERVJU] Bivši rektor Šunjić: Smijenio sam Čovića i Barišića jer su pokušali privatizirati Hrvatske studije

Pročelnik Hrvatskih studija Mario Grčević danas je dodijelio posebna priznanja i, kako stoji u hodogramu, ‘osnivačima Hrvatskih studija’. Među njima se nalaze zagrebački prorektor Ante Čović, bivši ministri Pavo Barišić i Branko Jeren te akademik Mislav Ježić. Osim Jerena, koji je u vrijeme osnivanja Studija bio ministar znanosti, ostali navedeni ‘osnivači’ zapravo su bili članovi prvog Kolegija, a Čović i Barišić voditelj te zamjenik voditelja.

Hrvatske studije osnovalo je Sveučilište u Zagrebu i to na prijedlog tadašnjeg rektora Marijana Šunjića. Šunjić je 1995. smijenio Čovića i Barišića te imenovao novi Kolegij HS-a zbog, kako nam je rekao u opsežnom intervjuu, problema financijske prirode i pokušaja dvoje navedenih da ‘privatiziraju Hrvatske studije’. Šunjiću, de facto osnivaču Studija, danas nije dodijeljeno priznanje, a potvrdio nam je da ga nisu ni kontaktirali.

– Naravno, organizatori me nisu pozvali jer bi to dezavuiralo njihove pokušaje da svoje patrone proglase ‘osnivačima’ Hrvatskih studija. Kako sam Vam već ranije rekao, oni to nisu bili, a nisu ni mogli biti s obzirom na njihov tadašnji akademski status, koji je ‘procvjetao’ tek u sljedećem razdoblju, više stjecajem neakademskih nego akademskih prilika i zasluga, rekao nam je profesor Šunjić.

Poslao nam je i presliku odluke iz 1992. kojom imenuje prvi Kolegij HS-a, tada dvosemesetralnog komparativnog studija hrvatske filozofije i društva, iz kojeg je vidljivo da su Čović i Barišić bili voditelj, odnosno zamjenik voditelja, a ne ‘osnivači’ kako ih u hodogramu Hrvatskih studija nazivaju. Taj dokument možete vidjeti na dnu teksta.

U početku su marljivo radili, a poslije uništavali Hrvatske studije jer više nisu bili njihova privatna ‘prćija’

Originalnu koncepciju nastanka HS-a, kaže nam Šunjić, spomenuti su akteri, kao i brojni drugi sa Sveučilišta, poštovali i na njoj marljivo radili. No, u jednom trenutku dolazi do pokušaja njihovog preuzimanja i privatiziranja Hrvatskih studija, a i nekih problema financijske prirode. Zbog svega toga, Šunjić ih je 1995. godine smijenio te imenovao novi Kolegij.

Sveučilište Borasa i Čovića na korak do uspjeha: Za manje od 3 mjeseca Hrvatski studiji više neće postojati

Činjenicu da će ti isti ljudi danas dobiti priznanje za osnivanje Studija, Šunjić smatra apsurdom s obzirom na njihove tendencije uništavanja i mutnih poslova vezanih upravo za tu instituciju.

– Tim je apsurdnije što se događalo kasnije, to jest njihovi kasniji pokušaji uništenja Hrvatskih studija u kojima su se istaknuli baš ovi novopomazani ‘osnivači’, nakon što su shvatili da Hrvatski studiji više neće biti njihova prćija i privatna institucija, da ne kažem ‘kasica-prasica’. O tom sramotnom poslu bi se mogla (i trebala) napisati čitava knjiga. Hrvatski studiji su preživjeli, sve do današnjih dana kada su izgleda doista pred gubitkom svoje prvotne plemenite i važne uloge u hrvatskom društvu i akademskoj zajednici, kazao nam je Šunjić dodavši kako bi sve to bilo komično da nije žalosno, i tako tipično za naše društvo i akademsku zajednicu.

Zanimljivo je i da još nekim ljudima s liste ispod nisu dodijeljena priznanja. Razgovarali smo tako s Jurom Zovkom, članom prvog Kolegija HS-a i prvim pročelnikom studija filozofije. Potvrdio nam je da nije dobio nikakav poziv na ceremoniju obilježavanja 25. obljetnice osnutka Hrvatskih studija.

Odgovori