S HTV-a se očitovali o spornom pitanju u Potjeri i objasnili kakvu kontrolu prolaze pitanja prije kviza

Jučer smo vas izvijestili o pogrešno postavljenom pitanju u epizodi Potjeri, koja se emitirala u utorak. Tijekom igre na ploči natjecatelja Tonćija, postavljeno je pitanje ‘Koji se razred sisavaca zbog specifičnog životnog procesa prije nazivao ‘dvoživci’, što je vidljivo iz njihova latinskog imena?’ U ponuđenim odgovorima su bili ptice, gmazovi i vodozemci. 

No, s obzirom da su sisavci zaseban razred, dakle u biološkoj sistematici, skupina životinja jednakog ranga kao i ptice, vodozemci i gmazovi, nijedan od razreda ponuđenih u odgovorima, zasigurno nije razred sisavaca. Stoga smo HRT pitali je li u pitanju trebalo stajati ‘koji razred kralješnjaka?’ te smatraju li da je ova omaška mogla utjecala na ishod igre, budući da je spomenuti natjecatelj pogrešno odgovorio na ovo pitanje. S HTV-a su nam detaljno odgovorili, premda ne potvrđujući da se dogodila evidentna pogreška u pitanju.

– Nedvojbeno je da se u pitanju tražio jedan od pet razreda kralježnjaka (u ovom slučaju točan odgovor bili su vodozemci), stoga se ne radi o netočnom pitanju u kvizu. Budući da je nakon točno odgovorenog pitanja lovac objasnio etimologiju nastanka termina vodozemci i da natjecatelj pogrešni navod u pitanju nije  tematizirao, bilo bi tendenciozno tvrditi da ga je upravo on omeo u  razmišljanju o točnom odgovoru i da je utjecao na konačni ishod njegove igre na ploči potjere. Po reakciji našeg natjecatelja bilo je vidljivo da nije bio ni u kakvoj zabuni, već mu je iz objašnjena lovca bilo jasno da je odgovor na postavljeno pitanje bio u prisjećanju latinskog imena „vodozemaca“ (amphibia). Dakle, pitanje je moglo biti postavljeno i bez navođenja  „razreda“ i glasiti „Tko se zbog specifičnog životnog procesa prije nazivao dvoživcima, što je vidljivo iz njihova latinskog imena?“, objašnjavaju s HRT-a.

Uz ovo očitovanje, pitali smo HRT jesu li se prethodno događale pogreške u pitanjima i kakvi su bili epilozi tih situacija.

– Pitanja se višestruko provjeravaju pa tako u samo jednom setu snimanja od 8 emisija najmanje 1440 pitanja prođe nekoliko razina provjere, stoga HRT nastoji netočnosti i nepreciznosti svesti na najmanju moguću  mjeru te u tome u velikoj mjeri i uspijeva, zaključuju s javnog televizijskog emitera.