Oglasio se crveni obrazovni alarm: Više od pola naših srednjoškolaca želi otići iz Hrvatske i raditi u inozemstvu!

Hrvatski srednjoškolci svoju osobnu budućnost vide izrazito pozitivnom, relativno pozitivno gledaju na budućnost Europe, no njihov optimizam ovdje staje. Izrazito negativno gledaju na budućnost Hrvatske, a zanimljivo je da su najpesimističniji – najuspješniji učenici. Isti ti, najuspješniji učenici svoju budućnost 2037. godine vide izvan Hrvatske. Više od pola srednjoškolaca Hrvatsku ne smatra najpoželjnijim mjestom za život i rad. Ovo su samo neki od alarmantnih rezultata jednog od najvećih istraživanja u Republici Hrvatskoj na srednjoškolskoj populaciji, koje je obuhvatilo ukupno 13.301 sudionika. Provela ga je istraživačka skupina Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu predvođena Zrinkom Ristić Dedić i Borisom Jokićem.

U jednom od najvećih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji dosad u Hrvatskoj, sudjelovalo je ukupno 59 srednjih škola s 13.301 sudionikom, od Pazina, preko Ogulina i Bedekovčine, do Imotskog.

– Radi se o istraživanju koje artikulira glas mladih, a koji se zapravo rijetko kad čuje. Predstavlja njihovo viđenje prelaska iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje, vrijednosti obrazovanja u Hrvatskoj, kao i percepciju njihove vlastite budućnosti, ali i budućnosti Republike Hrvatske, rekao je danas na predstavljanju rezultata Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Alarmantni rezultati – najpoželjnije mjesto za život i rad srednjoškolci ne vide u Hrvatskoj

Kada procjenjuju budućnost, današnji hrvatski srednjoškolci izrazito su optimistični prema vlastitoj budućnosti (njih 86,5% pozitivnom procjenjuje vlastitu budućnost), relativno pozitivnu (48,8%) budućnost očekuju za Europu, no što se tiče optimizma prema budućnosti Republike Hrvatske, on drastično opada. Naime, samo 19,9% srednjoškolaca očekuje pozitivnu budućnost za Hrvatsku, odnosno gotovo polovica učenika smatra da će budućnost Hrvatske biti negativna ili vrlo negativna.

Posebno je zanimljiv nalaz istraživanja prema kojem su, u percepciji budućnosti Hrvatske, pesimističniji oni učenici koji ostvaruju bolji školski uspjeh.

52,5% srednjoškolaca svoju budućnost za 20 godina vidi u Hrvatskoj, a 47,5% izvan nje. No, relativno najveći broj učenika svoju budućnost za 20 godina vidi u nekoj od zemalja Europske unije (35,3%). Opet se ističe podatak kako u 20 posto najuspješnijih učenika, njih više od pola (52,3%) svoju budućnost vidi izvan Republike Hrvatske.

Maturanti prirodoslovno-matematičkih gimnazija, onih koji dolaze iz STEM područja na koje se stavlja velik naglasak u obrazovnom sustavu i koje se smatra pokretačima budućeg razvoja, u najvećem broju (52,2%) svoju budućnost ne vide u Hrvatskoj.

Kada ih se pita koje im je najpoželjnije mjestgo za život i rad, srednjoškolci opet u najvećem broju gledaju preko granice.

Čak 53% njih ističu kako se njihovo najpoželjnije mjesto za život i rad nalazi izvan Republike Hrvatske.

Srednjoškolci su optimistični po pitanju svog obrazovnog i životnog puta. Smatraju kako će u roku završiti studij i u istom se trenutku osamostaliti, tj. početi živjeti samostalno (s 23 godine i 1 mjesecom). Misle da će se s nepune 23 godine zaposliti, a obitelj zasnovati s 28 godina.

Nastavak obrazovanja na faksu hrvatskim se srednjoškolcima podrazumijeva, čak i onima s vrlo niskim školskim uspjehom

Što se tiče nastavka obrazovanja nakon srednje škole, čak 81,3% srednjoškolaca želi studirati, što upućuje na to da je visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj postalo normativno očekivanje. Čak i učenici s vrlo niskim školskim uspjehom iskazuju želju za studiranjem. Gledajući samo maturante, i oni u najvećem postotku žele studirati, iako je taj postotak nešto manji kod učenika strukovnih škola u odnosu na gimnazijalce.

Četiri petine maturanata planira nakon srednje škole odmah studirati, desetina ih se planira odmah zaposliti, a nešto manje njih pauzirati jednu godinu. Učenici iskazuju nisku razinu osjećaja informiranosti o prijelazu iz srednje škole u visoko obrazovanje, a problematično je što se prolaskom u više razrede srednje taj osjećaj informiranosti ne povećava.

Informirajući se o prelasku u visoko obrazovanje, maturanti najčešće komuniciraju s bliskim osobama, a u tu svrhu često koriste i medije. No vrlo slabo ih informiraju izvori unutar sustava (škole i centri za informiranje i savjetovanje o karijeri), a istraživači upozoravaju da bi se oko tog podatka trebala zabrinuti cjelokupna obrazovna politika.

Gledajući znanje srednjoškolaca o ispitima državne mature i sustavu upisa u visoko obrazovanje, ono se povećava prolaskom kroz razrede srednje škole. U gimnazijalaca je to znanje nešto veće od učenika strukovnih škola, kao što i učenice znaju više od učenika o osnovnim elementima sustava ispita državne mature i upisa u visoko obrazovanje.

Učenici smatraju da su njihovi učitelji i nastavnici nedovoljno cijenjeni u hrvatskom društvu

Sudionici istraživanja nemaju osnovna znanja o razlici između stručnih i sveučilišnih studijskih programa te razlici između redovnog i izvanrednog studiranja pa se postavlja pitanje na koji način donose odluku o upisu u visoko obrazovanje.

Znanstvenici su ispitivali i stav prema vrijednosti obrazovanja u RH, a većina srednjoškolaca smatra kako je pronalazak dobrog posla povezan sa stjecanjem visokoškolske kvalifikacije. Da se obrazovanje u Hrvatskoj cijeni, smatra 51,3% učenika srednjih škola, a njih 63,9% smatra da su njihovi učitelji i nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj.

Posebno začuđuju rezultati istraživanja prema kojima dvije trećine srednjoškolaca smatra da su za upis na fakultet u Hrvatskoj važnije druge stvari, poput snalažljivosti ili osobnih veza, a ne sposobnost učenja.

Jokić: ‘Nužan je radikalan zaokret, sve političke strukture trebale bi obratiti pažnju na glas mladih’

Znanstvenici IDIZ-a poručuju kako glasovi mladih ljudi ukazuju i zahtijevaju nužnost radikalnog zaokreta u Republici Hrvatskoj.

– To se prije svega odnosi na pokušaj poboljšanja okruženja u kojem ti mladi ljudi žive, u njihovoj percepciji društvenog konteksta nema nikakvih regionalnih razlika. Kada ispitujete mlade ljude u Imotskom, Vukovaru, Bedekovčini ili u Rovinju, odgovori su isti. Kada ispitujete učenike prirodoslovno-matematičkih gimnazija, strojare ili medicinske tehničare, odgovor je isti. Mislim da bi ovo trebalo biti veliko upozorenje svim političkim strukturama koje upravljaju procesima u ovom društvu, da bi trebale uvažiti ovo i da bi trebale obratiti pažnju na viđenje i glas mladih ljudi, rekao je Boris Jokić i dodao da bi toliki postotak mladih koji želi otići iz Hrvatske trebao alarmirati sve one koji donose političke odluke i potaknuti ih da promijene način na koji se odnose prema mladima i način na koji adresiraju probleme mladih ljudi.

Rezultati istraživanja predstavljeni su danas u 10 sati u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, koja se nalazi na 5. katu zgrade Ministarstva obrazovanja. U isto vrijeme, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak pet je katova niže s bugarskim kolegom potpisivala Program suradnje između MZO-a i Ministarstva obrazovanja i znanosti Republike Bugarske u područjima znanosti i obrazovanja za razdoblje 2018.-2021. Tko zna, možda će i Bugarska biti jedna od obećanih zemalja hrvatskim srednjoškolcima koji će svijetliju budućnost tražiti izvan granica Republike Hrvatske u narednim godinama.