Biraju li maturanti studij srcem ili glavom? Istraživanje Sveučilišta dalo zanimljiv odgovor
Istraživanje provedeno među 577 brucoša pokazalo je da je čak 75 % maturanata faks odabralo iz ljubavi prema području studija.
08:05 2 d 09.03.2026
08. studeni 2017.

foto: pixabay
Još je prošle godine hrvatska europlarlamentarka Biljana Borzan, inače članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta pokrenula inicijativu koja je državama članicama ‘odriješila’ ruke kako bi ograničile marketing energetskih pića, točnije reklamne tvrdnje da poboljšavaju koncentraciju i performase. Parlament je to postigao vetom na prijedlog Europske komisije da se te marketinške tvrdnje stave na popis dopuštenih, piše tportal.hr. Upravo ovih dana, Borzan je pozvala je hrvatskog ministra zdravlja Milana Kujundžića da, po uzoru na neke druge zemlje EU, zabrani prodaju energetskih napitaka djeci u Hrvatskoj.
– Na državama članicama je da odluče hoće li zabranam štititi zdravlje djece. Litva i Latvija su to već napravile. S obzirom da više od četvrtine naše školske djece ima prekomjernu težinu i da smo po tome sedmi u Europi, vrijeme je da i Hrvatska djeluje. Vjerujem da nema političke stranke u Saboru koja bi bila protiv, vjerujem da nema roditelja koji bio protiv, poručila je Borzan, prenosi tportal.hr.
Zabrinjavajući su, kaže, podaci o konzumaciji energetskih napitaka među djecom i adolescentima, jer ih prema istraživanju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), pije 68 posto adolescenata i 18 posto djece.
– Oni su žrtve reklamiranja koje ih uvjeravaju da će od njih brže učiti i biti bolji u sportu, ali u stvarnosti posljedice su pretilost, dijabetes i karijes. Pozivam ministra zdravstva da zabrani marketing i prodaju ovih proizvoda djeci, a po mogućnosti svim maloljetnicima, kaže Borzan za tportal.hr.
Dodaje, nema ništa protiv toga da odrasli piju ta pića, s obzirom na suvremeni način života, no da bi djecu država ipak trebala biti zaštititi, jer je veza između djece i energetskih napitaka problematična na više razina.
– Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti. Drugo je konzumiranje kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta treba opsežnije istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima, kaže Borzan, prenosi tportal.hr.
Andrija je 17-godišnji gimnazijalac iz Zagreba i povremeno konzumira energetske napitke, pogotovo pred kraj školske godine kada gotovo svakodnevno ima usmena ili pismena ispitivanja.
– Energetska pića pijem zbog toga sto nisam bas ljubitelj kave, a energetsko piće mi pomaže da se razbudim. Uz to je i fino. Pijem ga ukoliko nisam izvršio svoje obaveze na vrijeme pa moram ostati duže budan ili ako se ujutro nisam baš naspavao, kaže nam Andrija.
Dodaje, pazi na količinu energetskih napitaka koja konzumira, kao i da takva pića ne konzumira svakodnevno, već u hitnijim situacijama.
– Smatram da zabrana prodaje mlađima od 18 ne bi trebala postojati jer ako se maloljetnicima može prodavati kava koja ima slične učinke, zašto se ne bi i smjelo i energetsko piće. Što se tiče ovoga da ima puno šećera, ima ga i Cola i čokolada pa bi se po toj logici i takvi i slični slatkiši trebali zabraniti. No, u drugu ruku, ako bi ta odredba postojala za energy pića i ako je baš nužna, smatram da bi se trebala primjenjivati na djecu mlađu od 14 godina, zaključuje zagrebački gimnazijalac.