[EKSKLUZIVNA ANALIZA #2] Novi Akcijski plan je OK, ali neki bitni rokovi iz njega već su probijeni zbog nemara premijera i ministrice

Nepuna dva mjeseca nakon što je premijeru Plenkoviću i ministrici Divjak u Vladi predstavljen usuglašen prijedlog Akcijskog plana, Srednja.hr došla je u posjed istoga. Dorada i usuglašavanje uslijedilo je nakon naše priče s početka srpnja, kada smo ekskluzivnom analizom otkrili brojne manjkavosti prethodnog Nacrta Akcijskog plana u odnosu na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. Protekih tjedan dana izrađivali smo novu usporednu analizu za novi prijedlog Akcijskog plana koji ovaj put uvelike poštuje Strategiju; ciljevi i mjere u našoj novoj analizi uglavnom se ‘zelene’. No, problematičnost prijedloga AP-a ovaj put proizlazi iz predviđenih rokova provedbe mjera. Neki su rokovi već probijeni, a važne se predviđene mjere ne provode jer i dalje nemamo ‘osvježeno’ i modificirano Posebno stručno povjerenstvo, koje bi trebao imenovati premijer Plenković pri svome Uredu. Osim toga, sam prijedlog Akcijskog plana nakon skoro dva mjeseca nije usvojen u Vladi i još se uvijek nalazi u Ministarstvu Blaženke Divjak na očitovanju koje je u tijeku, kako nam kažu, zbog kompleksnosti posla. Na prijedlog AP-a, nakon MZO-a, trebali bi se očitovati i dionici iz sustava, a obavezno je pribaviti i mišljenje saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Prema svemu sudeći, čini se kako će cjelovita provedba Strategije i dalje biti na čekanju.

Nacrt prijedloga Akcijskog plana za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, predstavljen u Vladi RH u travnju, nakon naše je analize u srpnju poslan na doradu. Otkrili smo tada da je i više no manjkav u odnosu na dokument po kojem je trebao biti izrađen. Štoviše, u velikom je dijelu bio u suprotnosti sa Strategijom koju je usvojio Hrvatski sabor – izbačeno je 11 ciljeva iz Strategije, dodano je 12 novih, a dva su cilja modificirana. Na razini mjera, izbačeno ih je 129, dodane su 22, a 71 je mjera modificirana.

Nacrt plana u tom obliku na sastanku u Vladi 4. srpnja nije prihvaćen i Posebno stručno povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican dobilo je šansu za popravni ispit – 8. rujna bio je rok za novi, usuglašeni prijedlog Akcijskog plana. Nakon maratonske sjednice PSP-a dan prije, prijedlog Akcijskog plana predstavljen je premijeru Plenkoviću i ministrici Divjak u Vladi 7. rujna.

Procedura usvajanja Akcijskoga plana

Nakon što je usuglašeni prijedlog AP-a predstavljen premijeru i ministrici Divjak u Vladi 7. rujna, ministrica je najavila kako će Ministarstvo pomno proučiti prijedlog Akcijskog plana i na njega se očitovati. Ministarstvo smo sredinom listopada upitali je li očitovanje na Prijedlog Akcijskog plana završeno.

– S obzirom na kompleksnost posla, očitovanje na Nacrt prijedloga Akcijskog plana još nije završeno, rekli su nam iz MZO mjesec i pol nakon predstavljanja usuglašenog prijedloga Akcijskog plana u Vladi.

Zanimljivo, Posebno stručno povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican dobilo je rok od dva mjeseca za doradu i usuglašavanje prijedloga Akcijskog plana, a u vremenski skoro istom periodu, Ministarstvo se na njega nije uspjelo očitovati.

Nakon očitovanja Ministarstva, postoji mogućnost da će se prijedlog AP-a slati na očitovanje i zainteresiranim dionicima iz sustava. Prije samog prihvaćanja Akcijskog plana u Vladi, sukladno Zaključku Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora od 9. srpnja 2014. godine, Vlada RH dužna je AP uputiti na mišljenje i Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.

Niti nakon mjesec i pol dana, premijer nije imenovao ‘osvježeno’ Posebno stručno povjerenstvo

Tjedan dana nakon predstavljanja usuglašenog AP-a premijeru i ministrici, Plenković je na sjednici Vlade 14. rujna najavio modifikaciju svog Posebnog stručnog povjerenstva, ili, kako je tada kazao, ‘osvježenje’ PSP-a. Najavio je tada i novi natječaj za Ekspertnu radnu skupinu, s obzirom na pritisak medija koji su otkrili brojne nepravilnosti i netransparentnosti u natječaju kojim je za voditeljicu ERS-a izabrana Jasminka Buljan Culej.

Mjesec i pol nakon spomenute sjednice Vlade, nema traga ‘osvježenom’ PSP-u, a iz Vlade su nam sredinom listopada tek kazali kako ćemo o svemu biti na vrijeme obaviješteni. Nije poznato gdje je zapelo – naime, PSP se osniva pri Uredu predsjednika Vlade, a članove direktno imenuje premijer. Dakle, nije u pitanju nikakva natječajna procedura zbog koje bi se postupak eventualno mogao oduljiti, radi se tek o premijerovim imenovanjima.

Spomenimo i kako bez PSP-a nema niti natječaja za ERS, s obzirom da u provedbi natječaja sudjeluje PSP (MZO raspisuje natječaj), koji kreira kriterije za članove ERS-a i vrši njihov izbor. S obzirom da su PSP i ERS bitni za provedbu brojnih mjera iz Strategije, nije nelogično zaključiti da će provedba Strategije u tim dijelovima opet biti stavljena na čekanje.

Usporedna analiza Strategije i prijedloga Akcijskog plana (četvrti kvartal 2017. – četvrti kvartal 2019.)

Skoro dva mjeseca nakon predstavljanja prijedloga Akcijskog plana u Vladi, došli smo u posjed istog i s obzirom na obećanje da ćemo i njega usporediti sa Strategijom, proteklih smo tjedan dana – uspoređivali.

Novi prijedlog Akcijskog plana za provedbu Strategije odnosi se na provedbeno razdoblje od četvrtog kvartala 2017. godine do četvrtog kvartala 2019. godine. Osim provedbenog razdoblja, na prvi, površni pogled od prethodnoga se razlikuje po broju stranica. Osporeni plan brojao je ukupno 146 stranica, dok novi usuglašen prijedlog Akcijskoga plana broji ukupno 207 stranica. Dodatna 61 stranica u novom prijedlogu AP-a ne čudi, s obzirom na brojne isključene ciljeve i mjere iz osporene verzije Akcijskog plana, koje su u novoj verziji korigirane i AP je dopunjen prema Strategiji.

PSP je prijedlog Akcijskog plana izrađivao na način da su pojedini članovi tog tijela bili zaduženi za pojedine cjeline Strategije i to kako slijedi:

• Cjeloživotno učenje – Dijana Vican
• Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje – Vedran Mornar, Vilmica Kapac
• Visoko obrazovanje – Slobodan Uzelac, Pero Lučin
• Obrazovanje odraslih – Dijana Vican, Pero Lučin
• Znanost i tehnologija – Milena Žic Fuchs, Ivica Kostović, Drago Šubarić, Davor Romić
• Smjernice za provedbu Strategije – Dijana Vican, Milena Žic Fuchs, Slobodan Uzelac

Podsjetimo kako je član PSP-a Josip Milat dao ostavku na mjesto člana PSP-a 23. svibnja ove godine te nije sudjelovao u izradi ovog prijedloga Akcijskog plana. Za člana PSP-a Miroslava Radmana u uvodu prijedoga AP-a stoji kako nije bio u mogućnosti redovito sudjelovati u radu Posebnog stručnog povjerenstva.

Kao i prošli puta, Akcijski smo plan uspoređivali po navedenim cjelinama Strategije.

Cjeloživotno učenje

Prvi cilj iz ove cjeline modificiran je, tj. dodatno proširen u odnosu na ono kako je definiran u Strategiji. Osim toga, AP kao i u prethodnoj verziji dodaje 5 mjera koje u Strategiji ne postoje. Naime, sam tekst Strategije u ovoj cjelini definira da se uz navedene ciljeve Cjeloživotnog učenja NE navode pripadajuće mjere jer su one definirane u pojedinim cjelinama Strategije vezanim uz razine obrazovanja. Osim toga, u posljednoj cjelini Strategije (Smjernice za provedbu Strategije), cijeli jedan cilj posvećen je integraciji politika cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima osobnog, društvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja te s politikama zapošljavanja i socijalnom skrbi.

U provedbi dodanih mjera u ovoj cjelini, gledajući usporedno s prethodnim AP-om, dodani su novi dionici, poput HGK, centara za informiranje i savjetovanje o karijeri, strukovnih udruga i udruga poslodavaca, ustanova za obrazovanje odraslih…

Gledajući vremenski, provedba dodanih mjera u sklopu ciljeva predviđena je od 2017. godine, odnosno predviđeno je da se svi ciljevi cjeloživotnog učenja krenu provoditi od ove godine.

Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

U posljednjem  AP-u, ova je cjelina ‘pretrpjela’ najveće promjene, u pojedinim dijelovima do neprepoznatljivosti. Bila je razlomljena na dio A) Rani i predškolski odgoj i obrazovanje te na dio B) Osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Sada je to vraćeno onako kako je zapisano u Strategiji.

U prethodnoj verziji AP-a, 1 je cilj iz Strategije izbačen, čak je 9 novih dodano, a dva su u manjoj mjeri modificirana. Na razini mjera, izbačena je čak 91, dodano je 12 novih koje Strategija ne sadrži, 50 ih je modificirano, a 24 mjere iz Strategije u AP-u su bile prebačene na razinu aktivnosti.

U novoj verziji AP-a transparentno se i jasno navodi 1 prijedlog novog naziva cilja. 4 mjere dodane su mimo Strategije uz naznaku da su omaškom izostavljene iz Strategije, 2 mjere modificirane su u AP-u s obzirom na Strategiju, a za njih 17 predloženi su novi nazivi. Istaknimo kako se za 4 mjere dodane mimo Strategije navodi da se radi o novim mjerama, koje su omaškom izostavljene iz Strategije. Svim dodanim mjerama, na mjestima na koje su dodane, logički i jest mjesto u Strategiji. One su sljedeće:

• Mjera 2.4.6.a Prilagodba zakonskih i podzakonskih propisa za provedbu kurikularne reforme (iako u Smjernicama za provedbu Strategije postoji mjera (1.3) koja predviđa izradu analize potreba izmjena postojećih zakonskih i provedbenih akata u svrhu ostvarivanja Strategije)
• Mjera 2.4.9.a Ogledno uvođenje Nacionalnog kurikuluma i predmetnih/međupredmetnih/modularnih kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje – zaista u Strategiji nema mjere koja predviđa eksperimentalno uvođenje kurikuluma za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Eksperimentalno uvođenje kurikuluma u Strategiji je predviđeno i raspisano za sve razine predtercijarnog obrazovanja, no izostavljena je mjera koja to predviđa za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Kako stoji u prijedlogu AP-a, omaškom je izostavljena iz SOZT.
• Isto stoji i za dodanu mjeru 5.11. Uvođenje hibridnog vrednovanja u škole te za dodanu mjeru 3.4. Izrada prijedloga područne i predmetne/međupredmetne/modularne strukture Nacionalnih kurikuluma za obvezni devetogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje

Dvije mjere modificirane u AP-u u odnosu na Strategiju – kome smetaju psiholozi?

Mjera 6.1.1. u Strategiji predviđa osiguravanje kadrovskih, financijskih i prostornih uvjeta u vrtićima i srednjim školama za provođenje standardiziranih postupaka rane identifikacije teškoća kod djece. Kod kadrovskih uvjeta, navode se redom psiholozi, edukacijski rehabilitatori i logopedi te mobilni stručni timovi kao oni stručnjaci koji bi trebali sudjelovati u navedenim standardiziranim postupcima.

U AP-u, kao stručnjaci koji bi u tome trebali sudjelovati, navode se redom rehabilitatori, logopedi, liječnici specijalisti, mobilni stručni timovi, uz izostavljanje psihologa te dodavanje liječnika specijalista.

Psiholozi su na isti način izostavljeni u još jednoj modificiranoj mjeri. Strategija u mjeri 6.2.2. (u sklopu podcilja koji predviđa cjelovit sustav podrške učenicima u odgojno-obrazovnim ustanovama) predviđa organizaciju sustava individualnog savjetovanja učenika i roditelja sa školskim psihologom, razrednikom, učiteljima, nastavnicima i odgojiteljima.

U AP-u, savjetovanje učenika i roditelja predviđa se sa stručnim suradnikom, razrednikom, učiteljima, nastavnicima i odgojiteljima, uz ponovno eksplicitno izostavljanje psihologa.

Predložene izmjene naziva 17 mjera

Predložena je i jedna izmjena naziva mjere koja ne ide na ruku psiholozima.

Mjera 6.3.1. u Strategiji predviđa zapošljavanje potrebnog broja stručnih suradnika tako da u svakom vrtiću, osnovnoj školi i učeničkom domu postoji stručni tim koji se obavezno sastoji od najmanje dva stručna suradnika, od kojih je jedan obavezno psiholog, a drugi stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator, logoped, socijalni pedagog) ili pedagog.

AP-a predlaže novi naziv ove mjere i to na način da predviđa stručni tim u školama koji se obavezno sastoji od najmanje dva stručna suradnika, od kojih je jedan obavezno psiholog ili pedagog, a drugi stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator, logoped, socijalni pedagog), što se razlikuje od isključivo obaveznog psihologa kao člana stručnog tima.

Osim navedene, za još 16 mjera jasno su predloženi njihovi novi nazivi. Od toga se najčešće pobliže preciziraju mjere koje se u Strategiji implicitno odnose na osmogodišnji/devetogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

Problematična eksperimentalna faza – u svom nazivu

Zanimljivo, predlaže se i izmjena naziva mjera koje predviđaju eksperimentalno uvođenje ili primjenu kurikuluma ili hibridnog modela vrednovanja. Izmjena se sastoji u samo jednoj riječi – umjesto riječi eksperimentalno primijeniti/uvesti, predlaže se riječ ogledno. Tako za eksperimentalno uvođenje ili provođenje mjera iz Strategije trenutačno u opticaju imamo tri varijante – onu iz Strategije koja to naziva eksperimentalnom fazom, predloženu izmjenu koja to naziva oglednom fazom, a ministrica Divjak eksperimentalno uvođenje kurikuluma u škole naziva pilot-projektom.

U odnosu na prošli, neusvojeni prijedlog Akcijskog plana, novi ne izostavlja sve ono što je prošlim bilo izbrisano, ponajviše u dijelu koji se odnosi na Cjelovitu kurikularnu reformu. Uključeno je eksperimentalno (ogledno?) uvođenje kurikuluma na svim razinama, kao i izrada modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju. ‘Vraćene’ su i sve mjere koje definiraju razvitak i uvođenje cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti ishoda učenja, a vraćeno je i vanjsko vrednovanje ishoda učenja.

‘Vraćeni’ neizostavni dijelovi Cjelovite kurikularne reforme

S obzirom da su u prošloj verziji bili izostavljeni i cjelovit sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o usvojenosti ishoda učenja, kao i njihovo vanjsko vrednovanje, koji čine neizostavan dio Cjelovite kurikularne reforme, s pravom smo se prije skoro četiri mjeseca zapitali odustaje li se od kurikularnog pristupa.

U novom prijedlogu Akcijskog plana nalaze se i sve mjere iz Strategije koje predviđaju rad s učenicima s teškoćama i darovitim učenicima, kao i sve mjere za osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine.

Dok je prethodni prijedlog Akcijskog plana u najvećoj mjeri izmijenio upravo ovaj dio Strategije, u nekim dijelovima do neprepoznatljivosti, nova inačica sve je navedeno natrag uključila.

Probijanje rokova

AP za dosta mjera predviđa vrijeme provedbe s početkom već u ovom, posljednjem tromjesečju 2017. godine, a neki rokovi predviđeni u Akcijskom planu već su probijeni. Primjerice, AP je za rujan 2017. predvidio raspisivanje i provođenje (novog) natječaja za Ekspertnu radnu skupinu za provedbu kurikularne reforme, a predviđeno je da bi novi ERS trebao biti ustrojen u listopadu. Spomenimo i kako nadležnost za provođenje natječaja za ERS zajednički imaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije koje, kao što smo istaknuli, još nije ‘osvježeno’.

Na taj način, u ovom su trenutku problematične sve mjere u kojima se PSP/ERS pojavljuju kao nadležna tijela ili provoditelji mjera. Tako je, primjerice, za listopad predviđeno dovršenje postupka javne rasprave o Okviru nacionalnog kurikuluma (ONK), za čiju je provedbu između ostalih zadužen ERS. Uz to, predviđena je i recenzija ONK-a i to za studeni 2017., za što je prema prijedlogu Akcijskog plana nadležno PSP. Za izradu konačnog prijedloga ONK-a, predviđenu za prosinac 2017., u provedbi je prema AP-u zadužen nepostojeći ERS.

Za provedbu mjere ustroja Mreže za podršku uvođenju kurikularnih dokumenata u sustav odgoja i obrazovanja zajednički su, prema AP-u, zaduženi MZO i ERS, pa bi tako zajednički u studenom trebali definirati kriterije za odabir škola koje će sudjelovati u eksperimentalnom uvođenju kurikularnih dokumenata, a potom bi zajednički u prosincu trebali odabrati škole koje će sudjelovati u eksperimentalnom uvođenju.

Osim toga, ERS bi, uz stručne radne skupine, od prosinca trebao izraditi plan i program osposobljavanja odgojno-obrazovnih radnika u školama koje će sudjelovati u eksperimentalnoj fazi.

Spomenimo i kako je za rujan, prema prijedlogu Akcijskog plana bilo predviđeno raspisivanje javnog poziva za izbor dodatnih članova stručnih radnih skupina, u nadležnosti MZO-a, no koliko je poznato, to se nije dogodilo. Za osposobljavanje dodatnih članova SRS-ova, prema AP-u zadužen bi bio – nepostojeći ERS.

Za prvo tromjesečje 2018. predviđena je i izrada smjernica za izradu udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava na temelju novih kurikuluma, što je u nadležnosti MZO-a, a za provedbu su uz MZO zaduženi i ERS i SRS-ovi, druge radne skupine te Jedinica za stručnu i administrativnu podršku (JSAP).

Za četvrto tromjesečje 2017., u kojem se nalazimo, predviđen je početak ostvarivanja mjere prilagodbe zakonskih i podzakonskih propisa za provedbu kurikularne reforme, odnosno, do kraja 2017. prema AP-u je potrebno utvrditi normativne prepreke za uvođenje kurikularnih dokumenata, što bi u provedbi zajednički trebali načiniti MZO, ERS, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te JSAP. Do trećeg tromjesečja 2018. zakonski i podzakonski propisi trebali bi biti prilagođeni kurikularnim dokumentima.

Detaljne planove i programe eksperimentalnog uvođenja Nacionalnih kurikuluma za rani i predškolski, osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, gimnazijsko te umjetničko obrazovanje do kraja ove godine trebali bi izraditi ERS, SRS-ovi i JSAP.

Ministarstvo bi u studenom, nakon provedenog natječaja, trebalo ustrojiti VOI, jedinicu za izradu cjelovitog sustava praćenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja kao dijela Cjelovite kurikularne reforme.

Niz je drugih mjera predviđeno za provedbeno razdoblje s krajem 2017. ili početkom 2018. godine.

Visoko obrazovanje

U prošloj verziji AP-a iz ove su cjeline Strategije izbačene tek dvije mjere, no one su u novoj verziji vraćene. U protekloj verziji 5 je mjera u manjoj količini izmijenjeno, a u novoj verziji njih je 9 modificirano. Sadržajno, ta modifikacija nije od velikog značaja – kod nekih je mjera Strategije predloženo spajanje dviju mjera u jednu, a kod većih, kompleksnijih mjera, dio njih u AP-u raspisivan je kao aktivnost. Za dvije se mjere transparetno predlaže izmjena naziva mjera, no ti nazivi ne odskaču u bitnome od onoga zacrtanog Strategijom.

Što se tiče vremena provedbe pojedinih mjera, s krajem ove ili tijekom sljedeće godine predviđeno je provođenje mjera analize studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i kompetencija koje se njima stječu s realnim potrebama društva, osmišljavanja i uvođenja mentorskog sustava na sva visoka učilišta, analize postojećih metoda vrednovanja ishoda učenja, pravne regulacije studija s djelomičnim opterećenjem, izrade kriterija za financiranje programskim ugovorima (implementacija 2019.), izrade i implementacije nacionalnog akcijskog plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, izrade plana izgradnje novih i obnove postojećih smještajnih kapaciteta u studentskim domovima…

Obrazovanje odraslih

U osporenoj verziji Akcijskog plana, ova je cjelina nakon Ranog predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, doživjela najveće promjene. Bila su izbačena dva cilja iz Strategije i dodana dva nova. U novom prijedlogu Akcijskog plana, svi su ciljevi istovjetni onima iz Strategije, 6 je mjera modificirano s obzirom na one u Strategiji, a za dvije je jasno predložen novi naziv mjere. Kod dvije mjere, dio je prebačen u aktivnosti provedbe mjere. U konačnici, sadašnji prijedlog Akcijskog plana, uz manje modifikacije, ipak u najvećem dijelu slijedi Strategiju.

Vremenski, od mjera koje bi se trebale početi provoditi u skorije vrijeme, ove ili sljedeće godine, ističemo uspostavu projekta za definiranje procesa i sustava za vrednovanje prethodno neformalno i informalno stečenih znanja i vještina u obrazovanju odraslih, osnivanje lokalnih i nacionalnih centara kompetentnosti i njihovih mreža, uključivanje starijih građana i osoba isključenih iz sustava obrazovanja da završe osnovno obrazovanje, definiranje jednostavnijih uvjeta i postupaka poticanja suradnje između ustanova za obrazovanje odraslih i gospodarstvenika te lokalne uprave, zakonsku regulaciju provođenja vanjskog vrednovanja obrazovanja odraslih, izradu unaprijeđenih kurikuluma i programa osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja odraslih…

Znanost i tehnologija

U prethodnom prijedlogu Akcijskog plana, ovaj je dio Strategije ostao skoro netaknut, blaže su bile izmijenjene tek tri mjere. Tri su mjere i u novom prijedlogu Akcijskog plana neznatno modificirane. Primjerice, dok Strategija propisuje definiranje istraživačke misije svakog javnog sveučilišta i svakog javnog instituta kao pretpostavku za istraživačku preobrazbu i oblikovanje istraživačkih sveučilišta te restrukturiranje instituta, Akcijski plan dodaje važnost uvažavanja misije sveučilišta određene aktom osnivanja u Hrvatskom saboru.

Za velik broj mjera iz ove cjeline predviđeno je da se provode kontinuirano, no ima i onih za koje je previđen početak provođenja od ove ili sljedeće godine. Primjerice, započinjanje strukturne promjene u sustavu visokog obrazovanja (akcijski plan restrukturiranja javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta), uspostava sustava evaluacije istraživača, istraživanja i istraživačkih institucija, uspostavljanje inovativnih shema sufinanciranja doktorskih studija i doktoranada, izgradnja napredne zajedničke e-infrastrukture hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora.

Smjernice za provedbu Strategije

U prethodnom Nacrtu prijedloga Akcijskog plana, ova je cjelina, sa svojih 7 ciljeva i 29 mjera u potpunosti izostavljena. Novi, usuglašeni prijedlog Akcijskog plana ovu je cjelinu u potpunosti, u skladu sa Strategijom, uvrstio i raspisao po aktivnostima.

Tako je već za listopad ove godine prema prijedlogu iz Akcijskog plana, bilo previđeno da Vlada RH usvoji i donese Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Kako nas još nekoliko dana dijeli od studenog, teško je vjerovati da će ova mjera biti ispunjena u roku. Osim toga, za četvrto tromjesečje 2017. predviđena je izrada analize potreba izmjena postojećih zakonskih i provedbenih akata u svrhu ostvarivanja ciljeva Strategije.

Kontinuirano bi se trebala provoditi mjera pravodobnog, redovitog, objektivnog i kvalitetnog informiranja javnosti o ciljevima i provedbi Strategije, kao i povremeno organiziranje javnih rasprava o ostvarivanju Strategije. Nadležnost ove mjere u potpunosti je na Posebnom stručnom povjerenstvu za provedbu Strategije, a provedba je na MZO-u.

Kao što smo već istaknuli, 7. cilj ove cjeline u potpunosti je posvećen integraciji politike cjeloživotnog učenja i obrazovanja.

Kako čitati dokument u kojem smo usporedili Strategiju i Prijedlog Akcijskog plana?

Pred vama je dokument od 63 stranice u kojem usporedno možete pratiti ciljeve i mjere iz Strategije i prijedloga Akcijskog plana. Kao i u prošloj analizi, u lijevoj koloni uvijek se nalaze ciljevi/mjere Strategije, a u desnoj koloni ciljevi/mjere kako su raspisani u AP-u.

Zbog lakšeg snalaženja, koristili smo 5 boja:

CRVENO u DESNOJ koloni: cilj/mjera dodan u AP mimo Strategije

ŽUTO u DESNOJ koloni: cilj/mjera iz Strategije modificiran u AP-u

ZELENO u DESNOJ koloni: cilj/mjera iz Strategije ostao isti u AP-u

*LJUBIČASTO su označeni dijelovi mjera prebačeni u aktivnosti

*BOLDANO su označeni prijedlozi novih naziva ciljeva/mjera

[scribd id=362846100 key=key-7Gbn6fDEcHkmD2oQwEQF mode=scroll]