Andrej 'Zakon se mora provoditi' Plenković se odrekao mladih: Vlada nema Savjet za mlade od kada je on premijer

Članovima Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske mandat je istekao u srpnju ove godine. Nisu se sastali od travnja 2016. godine, a jedino što se dogodilo u mandatu premijera Andreja Plenkovića je Odluka i najava Vlade iz ožujka koja je puno obećavala, barem na papiru. Iako je kampanja HDZ-a bila snažno usmjerena prema mladima i boljoj budućnosti, oni od toga nemaju puno koristi, niti Vlada poštuje odluke koje sama donosi. S druge strane, 18-godišnjak Marko Starčić zaradio je prekršajnu prijavu jer je u Poreču vikao premijeru ‘HDZ lopovi, lopine’. Premijer Plenković je to komentirao s izjavom ‘Zakon se mora provoditi’, dok odluke svoje Vlade koje se tiču mladih ne provodi.

U srpnju ove godine istekao je sastav članovima Savjeta za mlade koji se u dvije godine sastao tek četiri puta. Turbulentna politička 2016. godina imala je odraz i na tijelo koje treba imati koordinativnu funkciju među ministarstvima kada je riječ o politikama mladih. Međutim, od 19. listopada 2016. kada je Andrej Plenković potvrđen u Saboru kao novi predsjednik Vlade, parole o boljoj budućnosti su pale u vodu, barem što se tiče Savjeta za mlade koji se od tada nije sastao.

Podsjetimo, slično se dogodilo u kampanji predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je imala Vijeće za mlade samo na papiru, dok to nije otkrio portal srednja.hr, nakon čega je oformljeno Vijeće za mlade.

Kronologija događaja sa Savjetom za mlade

srpanj 2015. – imenovani članovi Savjeta za mlade

rujan 2016. – Konstituirajuća sjednica na kojoj se izabrao predsjednik i usvojio Poslovnik

travanj 2016. – Zadnji sastanak (tek četvrti)

listopad 2016. – Novi premijer je Andrej Plenković

ožujak 2017. – Dopuna Odluke o osnivanju Savjeta za mlade na Vladi

srpanj 2017. – Istekao mandat članovima Savjeta za mlade

rujan 2017. – Savjet za mlade postoji samo u odlukama Vlade

Jedini doticaj sa Savjetom za mlade Vlada je imala u ožujku na 24. sjednici Vlade kada je donesena Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Savjeta za mlade.

-Budući da je došlo do izmjene naziva i ustrojstva pojedinih tijela državne uprave. Ministrica Nada Murganić dodala je da se Odlukom proširuje sastav Savjeta za mlade i uključuju predstavnici Ministarstva uprave i Ministarstva državne imovine. Sudjelovanje Ministarstva uprave značajno je za razvoj programa i politika za mlade u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te unaprjeđenje provedbe Zakona o savjetima mladih, dok je sudjelovanje Ministarstva državne imovine značajno za razmatranje mogućnosti osiguravanja odgovarajućih prostora za razvoj centara za mlade te osiguravanje odgovarajućih prostora za djelovanje udruga mladih i za mlade, piše u izvještaju sa 24. sjednice Vlade RH, kada je ujedno predstavljen prijedlog odluke o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

https://www.facebook.com/birajboljubuducnost/photos/a.1046523868799444.1073741829.1031975190254312/1099535830164914/?type=3&theater

Posljednji sastanak Savjeta za mlade bio je u travnju 2016. godine

Savjet je napravljen tako da dio članova imaju nevladine udruge koje se bave mladima, dok većinu čine predstavnici vlasti iz raznih ministarstava. Predsjednik Savjeta za mlade u mandatu od 2013. do 2015. i sadašnji član Savjeta za mlade Vijeća Europe Marko Boko vrlo problematičnim vidi odnos Vlade tijekom kampanje i nakon dobivenih izbora.

-Za jednu Vladu koja je na vlast došla između ostaloga koristeći se obećanjima i programima fokusiranima na mlade, pa čak u nekim dijelovima i suvisle dokumente s vizijom za razvoj politika za mlade, držim izrazito poražavajućom činjenicu da Savjet za mlade vlade RH trenutno nefunkcionalan i ni blizu političkog ni sadržajnog prioriteta. I to isključivo krivicom Vlade i resornog ministarstva. Riječ je o jako važnom savjetodavnom tijelu pri Vladi, unutar kojega su mladi (doduše u neravnopravnom odnosu prema predstavnicima TDU-a) mogli iznositi svoja mišljenja i boriti se za svoja prava u izravnoj komunikaciji s tijelima državne uprave. Forma Savjeta i način rada daleko su od savršenoga, no postojao je barem određeni kanal komunikacije, koji ova Vlada očito ne drži bitnim, kao ni ostatak javnih politika za mlade. Kako od organiziranja mladih, tako i prema obrazovanju, zapošljavanju, mobilnosti i sl. Mladi su bili iznimno spominjani tijekom izborne kampanje, no nakon dolaska na vlast ostali su zaboravljeni, što je doduše i ranije viđen scenarij. Smatram kako su ovakve tendencije izrazito loše za razvoj sektora mladih u RH i kada se sagleda šira slika odnosa Vlade i resornog ministarstva prema organizacijama mladih (onima koji nisu u povlaštenom političkom i klijentelističkom odnosu) ne vidim svijetlu budućnost, rekao je Marko Boko, predsjednik Savjeta za mlade u mandatu od 2013. do 2015. i sadašnji član Savjeta za mlade Vijeća Europe.

https://www.facebook.com/birajboljubuducnost/photos/a.1046523868799444.1073741829.1031975190254312/1061086650676499/?type=3

Posljednji predsjednik Savjeta za mlade Karlo Kralj, kojem je mandat istekao u srpnju, govori kako su imenovani u srpnju 2015. godine, te da su konstituirajuću sjednicu imali u rujnu 2015. godine, a da je posljednji i tek četvrti sastanak tijelo imalo u travnju 2016. godine.

-Dotad smo odradili četiri sjednice. Naime, nakon što je tadašnja Vlada pala, dva mjeseca kasnije, i nakon što su provedeni novi izbori, nikad više nije postojala mogućnost da se sastanemo. Kod uspostavljanja aktualne Vlade u listopadu 2016. došlo je do restrukturiranja nekoliko ministarstava. To je povuklo dvije implikacije. Prvo, da s novom strukturom Vlade treba uskladiti i Odluku o osnivanju Savjeta za mlade, na temelju koje je Savjet funkcionirao u ovom i prethodnom sazivu. Drugo, da po donošenju takve usklađene odluke treba imenovati članove/ice iz tih novostvorenih ministarstava. Naime, bez toga nam je nedostajao znatan broj članova i nismo se mogli sazvati. Usklađena odluka donesena je tek na sjednici Vlade u ožujku 2017. godine. Međutim, nakon toga, Vlada je sukladno novoj odluci trebala imenovati nove članove/ice i njihove zamjenike/ice, ali to se do danas nije dogodilo. U međuvremenu, u srpnju ove godine navršile su se dvije godine od našeg imenovanja i mandat nam je sukladno Odluci o osnivanju istekao. Nisu jasni razlozi zbog kojih se to prolongiranje događalo, uglavnom je opravdavano birokratskom sporošću. Kao predsjednik tijela sam u nekoliko navrata upućivao formalne i neformalne zahtjeve prema dužnosnicima i službenicima, ali to nažalost ni u jednom trenutku nije urodilo plodom. Također, nemam nikakvu informaciju kakvi su planovi aktualne Vlade po pitanju rada ovog tijela i žele li u perspektivi imenovati sljedeći saziv, rekao nam je posljednji predsjednik Savjeta za mlade Karlo Kralj.

Vlada tvrdi da nije odustala od Savjeta za mlade, a nisu ništa napravili od ožujka

Naravno, zanimalo nas je i od same Vlade čuti zašto nema Savjeta za mlade unatoč Odluci iz ožujka, zašto nisu imenovani novi članovi i je li Vlada možda odustala od Savjeta. Vrlo brzo smo dobili kratki odgovor koji je bio potpisan od resornog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

– Nipošto se nije odustalo od Savjeta za mlade, u tijeku je imenovanje novog saziva kojem prethodi i izmjena Kriterija za članove, a odnosi se na usklađivanje Kriterija s Odlukom o izmjenama i dopuni Odluke o osnivanju Savjeta za mlade (Narodne novine 19/17).

Oko cijelog pitanja zatražili smo komentar od trenutačnog predsjednika Mreže mladih Hrvatske Josipa Miličevića, od kuda su dolazila posljednja dva predsjednika Savjeta za mlade.

– Nepostojanje Savjeta za mlade očiti je pokazatelj koliko donositelji političkih odluka (ne)brinu o mladima u ovoj državi. Odnosno, mladi su bitni u predizbornim kampanjama i načelno u izjavama, ali politike i mjere koje se donose ne pokazuju to. Nerijetko idu na štetu mladih bilo učenika, studenata ili radnika, kroz napadanje studentskog rada i omogućavanje iskorištavanja studenata, mjera kao što su SOR gdje radnice i radnici rade puno radno vrijeme za 2.620 kn ili ne provođenje kurikularne reforme. Upravo bi Savjet trebao biti poveznica između mladih i donositelja odluka, ali ono ne funkcionira već gotovo godinu i pol dana tako da mladi ostaju ignorirani, a njihov glas se ne čuje, rekao nam je predsjednik Mreže mladih Hrvatske (MMH) Josip Miličević.

Postoje Savjeti mladih na lokalnoj i regionalnoj razini

Inače, jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju svoje Savjete mladih u odnosu na Savjet za mlade koji radi pri Vladi Republike Hrvatske, a Miličević nam je objasnio razliku.

-Funkcioniranje je podosta različito jer ovisi o tome koliko aktivne Savjete želi lokalna vlast i koliko su voljni poslušati prijedloge Savjeta. Primjeri idu od iznimno aktivnih Savjeta do mjesta gdje se Savjet uopće ne uspijeva sastaviti zbog manjka interesa mladih (gdje je opet pitanje političke volje, odnosno gdje se i kako raspisuje poziv te koliko je stalo do toga da se Savjet sastavi). Zanimljivo je na primjer da trenutno ni Grad Zagreb nema Savjet mladih. Potencijalni problem koji se tu pojavljuje jest to što jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju potpunu autonomiju u odlukama oko Savjeta (naravno dok su u skladu sa Zakonom) te nikakvu obvezu prihvaćanja mišljenja i prijedloga Savjeta mladih zbog čega lako može doći do manjka motivacije kod mladih, kaže predsjednik MMH Josip Miličević.

O problematici mladih u periodu velikog iseljavanja iz zemlje i loših demografskih pokazatelja moglo bi se puno pričati, ali i raditi. Upravo zato je bitan Savjet za mlade pri Vladu jer bi njegov kvalitetan rad mogao doprinijeti teškom položaju Savjeta mladih pri jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Predsjednik MMH Miličević predlaže i nekoliko stvari koje bi mogle popraviti stanje sa Savjetom mladih.

– Najveći problem Savjeta mladih je taj koji sam spomenuo, a to je da JLRS samostalno donose odluke o osnivanju Savjeta mladih i provode natječaje, u mnogim mjestima to tijelo služi za pomladak političkih stranaka koji tamo sjede samo da bi ispunili životopis. Postoji nekoliko stvari koje bi mogle popraviti stanje: prvo je informiranje mladih o Zakonu o savjetima mladih kako bi mladi dobili informacije čemu služi to tijelo, tko se i kako može prijaviti i slično. Osim informiranja potrebno je i poboljšati edukaciju za članove SM. Zatim, vrlo bitna, ali teška stvar, je u smjeru motiviranja JLRS da osnuju Savjete mladih, s obzirom na to da je sustav kažnjavanja nemoguć nekoliko puta su se na konferencijama koje je Mreža provodila javljale ideje oko nekog sustava nagrađivanja i općenito pružiti podršku u osnivanju SM. Završno, kao i s većinom drugih stvari u Hrvatskoj potrebno je osigurati bolje praćenje provedbe Zakona o savjetima mladih, zaključuje Milićević.