Matka – 25. obljetnica časopisa za popularizaciju matematike među najmlađima

U prošlu srijedu održan je dvostruki događaj Hrvatskog matematičkog društva povodom 25. obljetnice i stotog broja časopisa ‘Matka’ te izdavanja knjige ‘Čudesni svijet Matke’. Ovaj časopis za osnovne i srednje škole donosi zanimljive zadatke i zagonetke iz matematike, informatike, ali i potiče primjenu istih u svakodnevnom životu. Izlazi već četvrt stoljeća, mada su mu u počecima prognozirali tek nekoliko brojeva. O časopisu i novoizdanoj knjizi, između ostalih, govorio je i prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, predsjednik Hrvatskog matematičkog društva te nekadašnji ministar znanosti i tehnologije.

Foto: srednja.hr

U srijedu 24. svibnja priređena je dvostruka manifestacija Hrvatskog matematičkog društva. Naime, obilježavala se 25. obljetnica izlaženja ‘Matke’, časopisa iz matematike za osnovne i srednje škole, kao i predstavljanje knjige ‘Čudesni svijet Matke’, zbirke matematičkih zagonetki za velike i male profesora Petra Mladinića. Osim prof. Mladinića, koji je autor zbirke, događaju su prisustvovali predsjednik HMD-a prof. Hrvoje Kraljević, Renata Svedrec kao glavna urednica časopisa Matka, voditeljica Nastavne sekcije HMD-a Tanja Soucie kao i glavna urednica Matkine biblioteke profesorica Željka Milin Šipuš.

Matka ne predstavlja tipičnu matematiku, već ju popularizira te pokušava učiniti zanimljivom i primjenjivom u svakodnevnim situacijama. Tako se, u posljednjih dvadesetak godina u tom časopisu moglo naći svašta: od priča s Garfieldom i računanja datuma Uskrsa do matematike i odjeće. Po svemu sudeći, raznolikost sadržaja pokazuje iznimnu želju suradnika da u časopisu povežu matematiku s drugim područjima ljudskog djelovanja. Osim zabavnijih tema, u Matki se moglo pronaći i članaka informatičke prirode o primjeni računala, a prema riječima urednice Renate Svedrec, posebnost je i u velikom broju studentskih i učeničkih radova.

U početku su Matki prognozirali tek nekoliko brojeva, a danas je tiskan stoti

Na početku samog događanja, u matematičkom tonu, započeo je zadatkom. Kao i obično, privukao je najmlađe koji su trebali pronaći četiri skrivena QR koda u dvorani, slikati ih, otkriti za što služe, a potom odgovor napisati na papir i staviti u nagradnu kutiju. Odmah su, također, najavljene i dvije nagradne igre koje su se organizirale tijekom događaja.

Nakon toga prisutnima se obratio prof. Hrvoje Kraljević, predsjednik Hrvatskog matematičkog društva, većini poznat kao nekadašnji ministar znanosti i tehnologije.

– Iako se u početku mislilo da neće uspjeti, sada je 25. obljetnica izlaženja i stoti broj Matke. Ovaj je časopis posebno bitan za vremena kada svi spominju STEM, a mi ga radimo, pozdravne su riječi profesora Kraljevića.

Prisutnima se obratila i Tanja Soucie, voditeljica Nastavne sekcije HMD-a koja je naglasila kako je iznimno lijepo raditi s entuzijastičnim kolegama nastavnicima.

– Zadovoljstvo mi je što sam imala priliku raditi u sekciji gdje je toliko puno entuzijastičnih nastavnika, iako nažalost, često nismo cijenjeni, poručila je Soucie.

Glavna urednica Renata Svedrec dotaknula se sadržaja koji se objavljivao u časopisu posljednjih 25 godina, a istaknula je i veliku posebnost Matke – stripovi s matematičkim zadatcima i zagonetkama koji se nalaze na naslovnici i zadnjoj stranici. U tom je kontekstu glavni ilustrator časopisa Ninoslav Kunc objasnio zašto su jedini časopis iz matematičkog područja koji je svoje korice maštovito oslikao.

– Ideja je bila suhoparni tekst razlomiti ilustracijama, preciznije stripom kako bismo djeci približili sadržaj koji časopis nudi. Zadovoljstvo mi je bilo raditi i na časopisu i na knjizi, te tako stvarati strip o matematičkim zagonetkama, pojasnio je Kunc koji je inače bio zadužen za stripove na koricama Matke te većinu sitnih ilustracija u samom časopisu, kao i u knjizi Čudesni svijet Matke.

Osim 100. broja časopisa, predstavljena je i sad već druga po redu izdana knjiga iz Matkine biblioteke naziva Čudesni svijet Matke. Radi se o zbirci stripova sa zagonetkama, a njezin autor je Petar Mladinić, koji je zajedno s ilustratorom Kuncom osmislio čitav koncept i sadržaj.

Sudionicima događaja obratila se i glavna urednica izdavaštva Matkine biblioteke prof. Željka Milin Šipuš, koja se posebno zahvalila svojem mentoru na pokretanju časopisa Matka.

– Iako se iskreno u potpunosti ne sjećam samih početaka Matke, sigurna sam da je to bila zasluga mojeg mentora, a usudila bih se reći i dragog prijatelja prof. Borisa Pavkovića te da je njegovim leđima sve to bilo izneseno, rekla je profesorica Milin Šipuš.

Boris Pavković – profesor koji je zaslužan za pokretanje časopisa Matka

Prvi broj Matke svjetlo dana ugledao je u rujnu 1992., prije davnih 25 godina. Pokretanje časopisa i prvo uredništvo uvelike se vežu uz jedno ime – ono dr. Borisa Pavkovića, matematičara i sveučilišnog profesora. On je, prema riječima kolega, zapravo iznio cijelu ideju i na njegovim je leđima sve nastalo. Glavni urednik bio je sve do 2006. godine, kada je preminuo.

U jubilarnom 100. broju Matke objavljen je i intervju s dr. Pavkovićem koji je iznio nekoliko svojih dojmova o važnosti takvog časopisa.

– Mislim da je dobro da se takav časopis pokrenuo. Djeca se dosta javljaju pismima i šalju rješenja, a meni je kao učeniku jako nedostajala matematička literatura. Sjećam se da sam još kao gimnazijalac kupio jednu staru zbirku zadataka. Odmah sam je pročitao i porješavao sve zadatke. Zato nastojim da u Matki bude što više zadataka. Ipak, glavno je da djeca čitaju, govorio je dr. Pavković.

Zanimljivo je da je prvih nekoliko izdanja Matke brojalo tek po četrdesetak stranica, a časopisu nisu prognozirali neku svijetlu budućnost. Međutim, dr. Pavković i suradnici bili su ustrajni u svojem naumu pa je Matka doživjela četvrt stoljeća izdavanja.

Njegovi kolege i suradnici kažu da je dr. Pavković osmislio izgled časopisa, zadao strukturu te okupio vrijedne ljude koji će na Matki i raditi. Iako je bilo izrazito teško matematički sadržaj učiniti zabavnim te ga približiti djeci, kažu da je on to sve uspijevao i prije samog pokretanja Matke što je predstavljalo zreli trenutak za objavu prvog broja.

– Matematikom se valja baviti odmalena. Želimo vas upoznati s idejama i strukturom matematike, s načinima razmišljanja i zaključivanja što ih susrećemo pri rješavanju problema, pisali su davno u prvom broju Matke.

Osim što je bio vrstan matematičar, govorio je više jezika među kojima su ruski, engleski, njemački, francuski i mađarski, a pisao je i matematičke pjesme. U stotom broju, povodom intervjua s dr. Pavkovićem, objavljena je i jedna njegova pjesma koja predstavlja uvjet tangencijalnosti trapeza, a čitateljima daje uvid u briljantan um dr. Pavkovića.

Al znam jednu strašnu kvaku –

Kad srednjica jednaka je kraku.

Tad su četiri strane kao četiri dobra druga,

Tangente su jednog te istoga kruga.