Ukinut rok: Vlada predložila četvrtu odgodu licenciranja ravnatelja

Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Osim izmjena vezanih za učenike s posebnim potrebama, ukida se i rok za licenciranje ravnatelja. Iz Ministarstva obrazovanja i znanosti nas obavještavaju da se od licenciranja nije odustalo, a novi će rok vratiti kada se ispune sve pretpostavke za konačnu standardizaciju ravnateljske funkcije.

Inicijativa za profesionalizaciju ravnatelja postoji još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Kako je to do sada izgledalo prikazali smo u detaljnoj kronologiji, koju ćemo nadopunjavati i u nadolazećim godinama, možda i desetljećima.

Prema zaključcima sjednice, u saborsku raspravu poslan je prijedlog nove izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju za osnovne i srednje škole. Nakon što Sabor prihvati prijedlog, rok za licenciranje ravnatelja izbrisat će se iz ‘Zakona’.

Ministarstvo ističe da se nije odustalo od licenciranja ravnatelja

– Od licenciranja ravnatelja nije se odustalo te će odredba članka 126.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koja propisuje da ravnatelj mora imati licenciju za rad u zakon biti vraćena, biti vraćena kada se ispune sve pretpostavke za provedbu licenciranja ravnatelja.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja će u predstojećem razdoblju intenzivno pristupiti stvaranju tih uvjeta, odgovorili su nam iz Ministarstva.

Zakonski rokovi do sada su odgađani već tri, a nova će odluka ovo važno pitanje prolongirati po četvrti puta, jer se u prethodnom razdoblju napravilo premalo. Prijedlog Ekspertne radne skupina za izradu nacrta izmjena bio je da se pomakne do 2021. godine.

– Ključno je pitanje hoće li se licenciranje zaista dogoditi. Ako se radi o potpunom ukidanju licenciranja, onda smatramo da to nije dobro. Ako se žele izbjeći novi nerealni rokovi, onda je to dobro, jer još uvijek nije sve spremno, rekla nam je predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec, članica Ekspertne radne skupine za izradu nacrta Izmjena Zakona, ali i Ekspertne radne skupine za izradu standarda zanimanja i kvalifikacije te modela licenciranja ravnatelja.

Ta je Ekspertna radna skupina imenovana u svibnju 2015. Posao su završili u prosincu prošle godine, nakon što su predali svoj prijedlog modela licenciranja ravnatelja. Kako provesti licenciranje predložili su i sa Sveučilišta u Zadru.

Osim brojnih propisa, važno je ravnateljima i osloboditi vrijeme za usavršavanje

Kroz europski projekt izradili su model za licenciranje pa Ministarstvo znanosti i obrazovanja sada mora odlučiti s kojim će se ići u realizaciju.

– Prethodni je ministar usmeno najavio da ćemo se sastati s kolegama sa zadarskog Sveučilišta kako bismo usuglasili prijedlog, ali do sada po tom pitanju još ništa nije poduzeto. Osim toga, za konačno licenciranje potrebno je donijeti još niz dokumenata i propisa. Treba urediti Zakon i pravilnik o licenciranju, usvojiti standarde kvalifikacija i zanimanja koje smo predložili, odrediti povjerenstva koja će sve to provoditi te njihov poslovnik rada, objasnila je Suzana Hitrec što se još mora napraviti.

Predsjednica ‘Udruge’ i ravnateljica Upravne škole Zagreb dodaje da je važno i osloboditi vrijeme za eventualno osposobljavanje ili usavršavanje svima koji su ravnatelji ili to žele postati

Dok među ravnateljima već godinama postoji konsenzus da se licenciranje treba što prije napraviti kako bi se podigla kvaliteta u vođenju hrvatskih škola, među prosvjetarima postoji i suprotno mišljenje. Dio smatra da školski ravnatelj mora ostati funkcija.

‘Ravnateljima treba ograničiti broj mandata’

– Ravnateljima treba ograničiti broj mandata najviše na dva kako bi se pružila prilika i drugima, ponajprije učiteljima iz škole, za obnašanje ravnateljske dužnosti. Također, ograničavanjem mandata spriječili bismo iznimno raširenu negativnu pojavu postojanja dugovječnih, a u nekim slučajevima, i cjeloživotnih ravnatelja (30 i više godina), rekao nam je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.

Stipić predlaže i da se uvede odredba prema kojoj bi ravnatelj provodio manji dio svoga radnog vremena u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, kako bi se ravnateljska funkcija dodatno približila problemima djece i profesora.

– Iza prijedloga o licenciranju ravnatelja kriju se različiti partikularni interesi. Od Učiteljskih fakulteta, agencija i NCVVO-a,  koji tu vide mogućnost stjecanja dodatne moći ali i dodatne zarade, do ravnateljskih udruga koje licenciranjem žele zamrznuti postojeće stanje, odnosno spriječiti i ono malo postojeće mobilnosti. Da je licenciranje više problem nego rješenje upućuju nas i primjeri iz nekih zemalja, npr. Slovenija, gdje se ozbiljno razmatra mogućnost ukidanja licenci za ravnatelje, dodaje predsjednik Sindikata Preporod te ističe kako su oni protiv licenciranja ravnatelja, ali i osobito protiv licenciranja nastavnika pa pozdravljaju novo prolongiranje.