[Rektorova 2016] Studentice otkrile da će se iseljavanje visokoobrazovanih drastično povećati

Studentice FOI-a istražile su kolika je namjera za odlaskom s obzirom na znanstvena područja. Prema rezultatima istraživanja koje su proveli na više od 1.300 svojih kolega sa Sveučilišta u Zagrebu, ukupno najveći interes za odlaskom iz zemlje imaju budući doktori, stomatolozi i farmaceuti, a najmanji studenti biotehničkih znanosti.

Prema analizi studentica Fakulteta organizacije i informatike Barbare Šlibar i Dragane Mlikote, ‘odljev mozgova’ u budućnosti će se dodatno povećati, a jedini način da se ta katastrofa za hrvatsko društvo spriječi je stvaranje boljih uvjeta na tržištu rada, ali i izgradnja kvalitetnijeg obrazovanja te pozitivnijeg okruženja za pametne mlade ljude.

Dodatno će se povećati i odlazak liječnika

U svom radu ‘Veličina i odrednice potencijalnog ‘odljeva mozgova’ studenata Sveučilišta u Zagrebu’ istražile su kolika je motivacija studenata za emigraciju s obzirom na područje studiranja, percepciju socioekonomskog statusa, godinu studija i spol. Ispitale su i koja zemlja je najpopularnija među današnjim studentima i budućim visokoobrazovanim članovima našeg društva.

Prema njihovom istraživanju provedenom na 1.323 studenta Sveučilišta u Zagrebu, većina ispitanika nakon diplome želi otići iz domovine. Najintenzivniju namjeru imaju studenti s akademija i dizajna, ali najveći broj studenata koji su izrazili želju za odlaskom dolazi iz biomedicinskog područja.

– I prethodna istraživanja provedena u Litvi, Italiji i afričkim zemljama su posebno indicirali problem odljeva mozgova kod liječnika. Stoga se naši rezultati podudaraju s im rezultatima, ali i s percepcijom u našim medijima da liječnici napuštaju Hrvatsku. Štoviše, prema našim rezultatima čini se, ne samo da će liječnici i dalje odlaziti iz zemlje, nego da će se odljev liječnika povećati, objašnjavaju Barbara i Dragana, studentice završne godine diplomskog studija na FOI-u.

Studentice ističu kako ih je razočarala činjenica da se vjerojatnost odlaska u inozemstvo znatno povećala unazad desetak godina u svim područjima.

Drastično se mijenja namjera odlaska visokoobrazovanih

U periodu između 2004. i 2014. namjera odlaska visokoškolovanih ljudi se drastično promijenila. Naime, Iva Šverko u istraživanju iz 2004. navodi kako najveći postotak ispitanika (49,2 posto) izražava malu vjerojatnost odlaska, dok je ovim istraživanjem studentica, za koje su dobile i Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, utvrđeno kako većina ispitanika ima namjeru visokog intenziteta za napuštanjem domovine.

Čak 37 posto studenata Sveučilišta u Zagrebu reklo je kako će nakon diplome posao vrlo vjerojatno potražiti preko granice. Neodlučnih je 33, dok njih 30 posto smatra da je mala vjerojatnost kako će se odseliti iz domovine.

Istraživanje je obuhvatilo svih sedam znanstvenih područja Sveučilišta u Zagrebu, kao i sva 33 fakulteta, a upravo ispitanih 1.323 ispitanih studenata čini potencijalni ‘odljev mozgova’. U njihovu edukaciju država ulaže već desetak godina, ali uvjeti u samom obrazovanju te tržištu rada nisu zadovoljavajući pa većina razmišlja da mjesto pod suncem potraži preko granice.

– Kao i ostale zemlje u razvoju, Republika Hrvatska treba razviti kvalitetan obrazovni sustav i na taj način djelovati na ‘odljev mozgova’. Kreiranje politike za zaustavljanje iseljavanja visokoobrazovanih treba ići u smjeru otvaranja novih radnih mjesta, ali i poboljšanja kvalitete života te stvaranja okruženja pozitivne ekonomske klime, objašnjavaju studentice FOI-a te dodaju kako se bez poboljšanja obrazovnog sustava neće zaustaviti odljev mozgova u Hrvatskoj.

Odlazak visokoobrazovanih ima poguban učinak

Odlazak visokoobrazovanih ima poguban učinak na društvo u kojem se javlja, a u Hrvatskoj se već godinama ne uspijeva riješiti taj problem, dok je ulazak u EU dodatno olakšao emigraciju u zemlje s boljim uvjetima rada i kvalitetnijim mogućnostima usavršavanja. Mladi odlaze zbog sada već beskonačne gospodarske krize, sve manjeg ulaganja u obrazovni sustav te zbog osjećaja besperspektivnosti kojim su okružene.

Hrvatska je u top tri po nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji, a procjenjuje se da iz naše domovine planira otići svaki treći visokoobrazovani stanovnik.

– Rezultati našeg istraživanja potencijalno su korisni na institucionalnoj i nacionalnoj razini. Projekcija dobivenih rezultata na nacionalnu razinu svakako bi trebala biti zanimljiva ministarstvima koja se bave obrazovanjem i zapošljavanjem jer upravo oni razvijaju politike s ciljem reagiranja na ‘odljev mozgova’, rekle su nam studentice Barbara Šlibar i Dragana Mlikota, koje će i same uskoro diplomirati te odlučiti hoće li ostati ili ipak otići.