Mreža mladih Hrvatske kritizira Mrsićeve mjere zapošljavanja

Mreža mladih Hrvatske i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju su krajem 2014. godine oštro reagirali na tadašnje najave izmjena Zakona o doprinosima. Promjena je ipak uvedena po hitnom postupku pa od početka prošle godine država oslobađa poslodavce od doprinosa na plaće mladih koje su zaposlili na neodređeno.

foto|www.srednja.hr

Trenutno tehnički ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, prema članku Novog lista, hvali nove mjere zapošljavanja te naglašava kako je Garancija za mlade polučila uspjeh pa se 60 posto mladih koji su prošli SOR zaposli u roku od godinu dana.

Osim toga, istaknuo je i da se u 2015. više od 30 tisuća mladih zaposlilo na neodređeno, zahvaljujući poreznoj olakšici koju ostvaruje poslodavac u periodu od pet godina.

Na njegovo tumačenje statističkih podataka reagirali su iz Mreže mladih Hrvatske (MMH), koji su krajem 2014. upozoravali da promjene Zakona o doprinosima mogu imati mnoge štetne posljedice na tržište rada i državni proračun, ali i da je za dugotrajno poticanje ugovora na neodređeno potrebno mijenjati Zakon o radu.

U godini bez nove mjere sedam posto manje zaposlenih na neodređeno

– Prošle godine je 30.705 mladih dobilo ugovor na neodređeno i vjerojatno je većina njih bila oslobođena plaćanja doprinosa. Ministar Mrsić kaže da se radi o 7 posto više ugovora na neodređeno vrijeme u odnosu na isti period prošle godine. Ako zanemarimo gospodarski rast i slične faktore dolazimo do zaključka da je 2015. na neodređeno zaposleno maksimalno 2.100 mladih osoba više nego u 2014, izračunali su iz MMH.

Iz ove nevladine organizacije, koja djeluje kao savez hrvatskih udruga mladih, upozoravaju kako je upitna isplativost pohvaljene mjere. Pitaju se je li opravdano da se država odriče čak 28.000 uplata u solidarne fondove od strane poslodavaca, kako bi na neodređeno zaposlila oko 2.000 mladih više nego li u godini ranije.

– Zakonom o radu je određeno da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Sasvim je jasno da ugovori na određeno nisu iznimna situacija nego pravilo, rekao je Marin Živković iz MMH.

Objašnjava kako je takva situacija nastala zbog lošeg Zakona o radu. ZOR je toliko neodređen da je ugovor na određeno postao neka vrsta probnoga ugovora i država sada mora plaćati poslodavcima kako bi zapravo provodili zakon. Mreži mladih Hrvatska čini se da je cijela situacija sada okrenuta naglavačke.

Hrvatska najlošija u zapošljavanju strukovnjaka

Iz MMH kritiziraju i provedbu mjere stručnog osposobljavanja te ističu da je Hrvatska najlošija u zapošljavanju mladih strukovnjak, koji su zapravo najugroženiji u populaciji osoba mlađih od 29 godina. U objavi iz prosinca objašnjavaju da SOR, kao i mjeru za zapošljavanje na neodređeno, koriste uglavnom mladi s fakultetskom diplomom te predlažu tri koraka s kojima se učenicima srednjih škola može olakšati izlazak na tržište rada.

Smatraju kako je važno urediti uvjete rada te isplatu primjerene naknade, s posebnim naglaskom na razvoj sustava stručne prakse kroz suradnju države, poslodavaca i sindikata. Zatim, smatraju da je potreban razvoj adekvatne infrastrukture za izvedbu prakse u suradnji obrazovnih ustanova i poslodavaca te uređenje pedagoško-socijalnog sustava osposobljavanja i podrške samim pružateljima stručne prakse.

Cilj ovih mjera je uskladiti potrebe tržišta i srednjoškolskog obrazovanja pa bi se možda moglo i izbjeći da se mladi po završetku školovanja godinu dana moraju osposobljavati za posao za koji su se obrazovali u srednjoj ili fakultetu.