Ambasadorica kampanje eSkills Vedrana Miholić: Stanje s informatikom u školama je poražavajuće

Program informatike u osnovnim i srednjim školama jedno je od najvažnijih pitanja kurikularne reforme. Dok istaknuti profesori, brojne udruge i inicijative ističu važnost obvezne informatike za sve, Ministar Mornar prošloga je tjedna izjavio kako nema dovoljno novca da informatika postane obavezan predmet u osnovnim školama. O važnosti informatike u obrazovnom sustavu, ali i na tržištu rada porazgovarali s Vedranom Miholić, ambasadoricom kampanje eSkills for Jobs i supotpisnicom pisma budućem premijeru o obveznoj informatici u osnovnim školama.

Foto|osobna arhiva

Vedrana Miholić po zanimanju je inženjer matematike, a cijelu karijeru provela je u IT-u. Posljednjih pet godina radi kao voditelj prodaje u zagrebačkoj informatičkoj tvrtki CROZ koja vrlo uspješno posluje u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Bliskom Istoku…

Prije tri godine s grupicom suradnika osnovala je udrugu Programerko koja promovira programiranje kod najmlađih. Programerko nekoliko puta godišnje organizira zabavne radionice programiranja u Scratchu kojeg je razvio MIT. Već djeca vrtićke dobi u ovom alatu u nekoliko sati nauče sami kreirati svoju malu igricu i rješavati probleme.

Inicijativi eSkills for Jobs priključila se kako bi javnim nastupima pridonijela prihvaćanju važnosti digitalnih vještina kod djece i odraslih.

S Miholić smo porazgovarali o inicijativi eSkills, važnosti razvijanja informatičkih vještina i kurikularnoj reformi.

Što je eSkills for Jobs? Koji su ciljevi kampanje?

eSkills je inicijativa koja za cilj ima razviti spoznaju da već danas posjedovanje digitalnih vještina pruža velike prednosti u svim profesijama. Inicijativa je prisutna diljem EU, a kod nas ambasadori koji nose inicijativu su Saša Cvetojević, Iva Šulentić, Toni Milun i ja.

Što sve radite kako postigli ciljeve?

eSkills je primarno okrenut medijskoj promociji, i velik dio aktivnosti je okrenut digitalnim kanalima, društvenim mrežama i slično. Čovjek bi pomislio da populacija koja koristi društvene mreže posjeduje odlična digitalna znanja, međutim u svijetu rapidnog ubrzanja razvoja tehnologije, znanja koja nam trebaju bitno su šira i odnose se prije svega na vješne brzog učenja, otkrivanja , rješavanja problema i logičkog razmišljanja.

Zašto je poznavanje informatike i digitalnih tehnologija danas tako važno?

Već danas u Hrvatskoj nedostaje stotinjak programera na tržištu rada. To je samo jedan od primjera disbalansa između broja nezaposlenih i nedostatka specifičnih skillova potrebnih tržištu. IT sektor razvoj, ostvaruje rast, pogotovo izvoza stoga svi mladi koji se odluče usmjeriti prema tehnologiji ne mogu pogriješiti. Ono što je budućnost je da će svaki liječnik, kreativac ili bilo koje drugo zvanje morati imati dubok uvid u to što tehnologija zaista može ostvariti kako bi mogao dići svoju struku na viši nivo.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u našim školama po ovom pitanju?

Trenutno stanje je poražavajuće. Informatika koja se trenutno održava rigidna je i program je star. Profesori se trude da djeci daju prostora da barem provedu to vrijeme na računalu ugodno ali realno nema poticajnog i kreativnog sadržaja koji bi ih naučio učiti rješavati probleme a kamoli onog nakon kojeg bi bili puni samopouzdanja i svjesni da budućnost počiva na njima.
Nadamo se da će kurikularna promjena donijeti promjenu. Nadamo se da će programiranje i rješavanje problema uči u niže razrede osnovne škole.

Što bi se sve trebalo napraviti kako bi naša djeca kroz obrazovanje stekla konkurentna znanja? 

Zalažemo se dakle da se već od nižih razreda djeci omogući da slušaju zanimljiviju, poticajniju informatiku. Zalažemo se da dok ne dođe kurikularna reforma svi zajedno i industrija i udruge i nastavnici premostivo taj period i kroz niz izvanastavnog sadržaja djeci omogućimo pristup novim spoznajama.

Trebalo bi ići i korak dalje, primjerice vrlo često u općim gimnazijama nema niti mogućnosti odabrati informatiku kao izborni predmet što zbog nedostatka interesa što zbog nemogućnosti održavanja nastave. To je nažalost najbolji pokazatelj koliko je sustav imun na realnost u kojoj je tehnologija postala iznimno važna

U kojem bi smjeru po vama trebala ići kurikularna reforma?

Vjerujemo da ljudi koji su sudjelovali u kreiranju kurikuluma rade dobar posao i nadamo se uskoro vidjeti što su napraviti pa i finalno potvrditi da se sa istim slažemo. Ukratko nastava mora biti dinamičnija, okrenuta prema samostalnosti, kreativnosti, logičkom razmišljanju te dostupna što ranije.
No ponavljam ne možemo čekati niti godinu, a kamoli 5-6 da se ova promjena dogodi