Studenti stavljaju stranke na ispit: Odgovorite nam na ovih 12 pitanja

Hrvatski studentski zbor je danas uputio političkim strankama u Hrvatskoj 12 pitanja vezana uz studente i visoko obrazovanje. Ističu kako nema točnih rješenja, te da očekuju nedvosmislene odgovore koje će objaviti uz popratnu analizu.

Petar Labrović, Karlo Kolesar, Aleksandar Šušnjar foto: Marko Matijević

Jedan od glavni ciljeva ove inicijative je gurnuti u fokus obrazovanje pred parlamentarne izbore. Predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Aleksandar Šušnjar ističe da bez kvalitetnog obrazovanja i njene reforme neće doći do uzleta gospodarstva.

Želimo raspravu o obrazovanju između stranaka

– Nadamo se da će ova pitanja polučiti efekt na samo u odnosu na nas i odgovore koje ćemo dobiti, nego da će se stvoriti rasprava između političkih stranaka te da će u predizbornim programima obrazovanje biti adekvatno zastupljeno, rekao je Šušnjar.

Zbor je od stranaka tražio nedvosmislene odgovore do 15. listopada nakon čega uz popratnu analizu planiraju objaviti odgovore te ih učiniti dostupnim studentima i ostalim građanima. Ističu kako su pitanja neutralna prema političkim opcijama i ideologijama te da svi mogu pitanjima ravnopravno pristupiti.

Hrvatska premalo izdvaja za stipendije

– Studentski standard se odnosi na smještaj, prehranu i stipendije, a kroz svih 12 pitanja direktno ili indirektno smo se njega dotaknuli. Što se tiče smještaja neke stvari su krenule nabolje kroz obnovu domova u Zagrebu i Rijeci, ali smatramo kako nedostaje smještajnih kapaciteta te da se svaka politička stranka treba izjasniti kako se nositi s tim problemom. Pravilnik o prehrani nažalost nije dobar, studenti se s njime ne slažu i treba ga mijenjati, rekao je Petar Labrović koji obnaša funkciju predsjednika zagrebačkog Studentskog zbora i zamjenika predsjednika HSZ-a.

Prema istraživanju Eurostudenta Hrvatska je jedna od zemalja EU s najmanjim izdvajanjima za stipendije pa je stoga i 2. pitanje vezano uz direktne i indirektne potpore, istaknuo je Labrović.

– Kroz našu inicijativu dotaknuli smo se dvije teme koje smatramo da su iznimno bitne te da podrazumijevaju kralježnicu reforme obrazovnog sustava, a to su mjere zapošljavanja i usklađivanja tržišta rada s visokim obrazovanjem. Zanima nas na koji način se planira povećati zapošljavanje i koje su to mjere s obzirom na to da smo svjesni da koncept Bolonje nije u potpunosti zaživio u Hrvatskoj, izjavio je Karlo Kolesar predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH

12 pitanja koje je HSZ postavio

1. Planirate li uskladiti izdvajanja za obrazovanje iz državnog proračuna s prosjekom
zemalja Europske Unije? Ako da, na koji način bi u proračunu bila osigurana ova dodatna
sredstva?

2. Podržavate li zamjenjivanje indirektnih potpora studentima (subvencionirana prehrana,

smještaj, prijevoz…) s direktnim potporama (stipendijama)? Ako da, smatrate li da je za
direktne potpore potrebno osigurati manje, jednako ili više sredstava nego za indirektne
potpore?

3. Podržavate li povećanje broja javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj? Koliko javnih
sveučilišta smatrate da je potrebno Republici Hrvatskoj?

4. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povedanje zapošljivosti i konkurentnosti

obrazovnih programa hrvatskih obrazovnih institucija, kao i za usklađivanje i povezivanje
s tržištem rada? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

5. Imate li prijedloge konkretnih mjera za povećanje međunarodne mobilnosti hrvatskih
studenata? Ako da, molimo vas da navedete te mjere.

6. Smatrate li da treba izmijeniti zakone koji reguliraju studentsko organiziranje? Ako da, na
koji način?

7. Smatrate li da pravila koja reguliraju raspolaganje sredstvima od davanja za studentski
rad treba izmijeniti? Ako da, na koji način?

8. Smatrate li da bi uvođenje sistema vaučera u obrazovni sustav (obrazovanje
subvencionirano od države, ali sama ustanova koja provodi obrazovni proces može biti i
privatna) bio pozitivan korak?

9. Koje mjere predviđate za povedanje dostupnosti visokog obrazovanja učenicima i
studentima iz navedenih skupina smanjenih mogućnosti?

• 1. osobe s invaliditetom
• 2. osobe slabijih materijalnih uvjeta i/ili nižeg socioekonomskog statusa
• 3. osobe koje žive dalje od akademskih centara
• 4. članovi nacionalnih manjina
• 5. osobe kojima niti jedan roditelj nije visoko obrazovan

10. Smatrate li da obrazovni sustav Republike Hrvatske dovodi do zadovoljavajućih teoretskih i
prakticnih kompetencija učenika i studenata? Ako ne, koje konkretne mjere biste proveli kako bi
se stanje poboljšalo?

11. Smatrate li da u Republici Hrvatskoj dolazi do inflacije visokog obrazovanja, to jest, da je
omasovljenje visokog obrazovanja dovelo do toga da diplome danas vrijede manje nego u
prošlosti? Ako da, koje konkretne mjere biste proveli kako bi se stanje poboljšalo?

12. Smatrate li da su smještajni kapaciteti u sveučilišnim gradovima u Republici Hrvatskoj
zadovoljavajudi? Ako ne, na koji način biste poboljšali ovu situaciju?