Što bi ti baka rekla? Kratki vodič o samostalnom životu
Suvremeni problem prevelike količine otpada možda traži stara rješenja. Pročitaj bakine savjete za razvoj navika u samostalnom životu.
09:45 22 h 10.11.2026

http://solidaritaetfamilieshakirovski.blogsport.de
Zatvaranje granica, gradnja ograda od bodljikave žice, policija i vojska na barikadama, širenje ksenofobije i rasizma od strane pojedinih novinara, medija, političara, drugih javnih osoba i dijela opće javnosti za većinu nas su samo naslovi u novinama, ali za izbjeglice s Bliskog istoka to je surova stvarnost. Iz tog su razloga znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti sastavili ‘Otvoreno pismo- poziv znanstvenika i znanstvenica na toleracniju, solidarnost i humanost’ kojim pozivaju na toleranciju, solidarnost i humanost prema tim LJUDIMA.
U nadi da će ono, barem dijelom, među vama, našim čitateljima, pobuditi ‘najčovječniji’ osjećaj od svih, empatiju, prenosimo ga u cijelosti.
Svakodnevno svjedočimo medijskim izvještajima o stradanjima ljudi koji u izbjegličkim kolonama u našemu bliskom susjedstvu pokušavaju pronaći priliku za siguran i bolji život za sebe i svoju djecu. Osim osnovnog problema zadovoljavanja primarnih životnih potreba, na tom svom putu ugroženi su brojnim preprekama i otežavajućim okolnostima kojima se nastoji spriječiti njihov ulazak u (ili prolazak kroz) europske zemlje. Sve to zapravo dodatno pojačava patnju i stradanja tih ljudi koji su morali napustiti svoje domove u potrazi za sigurnošću. S obzirom na medijski diskurs u kojemu se uglavnom govori o migrantima, upozorili bismo da je riječ o prisilnim migrantima. Svi su oni bili natjerani bježati iz svojih domova zbog spleta okolnosti i razloga koji se tiču političke, ratne i vojne ugroženosti, borbe za goli život te ekonomske depriviranosti koja je uzrokovana tim faktorima, kao i sve razornijim posljedicama klimatskih promjena. Stoga oni de facto jesu izbjeglice, a ne “avanturisti”, “dezerteri”, “lažne izbjeglice”, “kriminalci” i “teroristi”, kako se ponekad može čuti u iskrivljenim prikazima medijâ i nekih političara.
Nažalost, sve se više, ne samo u hrvatskome nego i u ostalim europskim društvima, mogu čuti i pročitati izjave koje su usmjerene protiv migranata i izbjeglica, a kojima se dodatno potpiruje atmosfera straha, netolerancije, ksenofobije i isključivanja. Takvi prikazi i diskursi dodatno stvaraju prakse neprijateljstva, govora mržnje i diskriminacije prema izbjeglicama, njihovu dolasku te u krajnjoj posljedici mogu voditi i do otvorenog nasilja prema tim ljudima u nevolji, unutar zajednica kroz koje tranzitiraju ili u kojima bivaju smješteni. Kako u posljednje vrijeme možemo čuti o potencijalnome masovnom dolasku izbjeglica i na hrvatske granice, ovim pismom želimo raščlaniti neke od predrasuda i mitova koji se tiču izbjeglica i migranata te kao građani i kao članovi znanstvene zajednice pozivamo na toleranciju, solidarnost i humanost prema njima.
Svrha ovog pisma jest upozoriti na rizike koji mogu nastati od iskrivljenih predodžbi u vezi s dolaskom izbjeglica u zemlju primitka. Iako istraživanja pokazuju da hrvatsko društvo ne iskazuje ekstremne oblike ksenofobije po tom pitanju, ipak se na forumima internetskih portala može naći mnoštvo komentara koji potiču na etničku i religijsku netoleranciju, pa čak i na otvoreno nasilje prema izbjeglicama. U trenutačnoj situaciji to može samo voditi do daljnjega radikaliziranja javnoga mnijenja. Stoga smatramo da je, između ostaloga, nužno i službeno očitovanje nadležnih državnih tijela koje bi informiralo građane o novonastaloj situaciji, o uzrocima dolaska, potrebama i pravima izbjeglica te pridonijelo atmosferi solidarnosti prema njima u hrvatskom društvu. Nažalost, u posljednje se vrijeme od pojedinih domaćih političara mogu čuti uskogrudni, ksenofobični i islamofobični stavovi prema pitanjima aktualne tzv. ‘izbjegličke krize’. Podsjećamo navedene aktere da je njihovo djelovanje ključno u formiranju javnoga mnijenja te da stoga imaju posebnu moralnu i političku odgovornost u odnosu prema ovim pitanjima.
Želimo upozoriti da pojedini vrlo tendenciozni i populistički medijski prikazi odašilju pogrešnu i lažnu sliku koja može poticati moralnu paniku među stanovništvom i voditi dehumanizaciji samih izbjeglica i njihovoj kriminalizaciji. Važno je da se više čuju glasovi koji pozivaju na razumnost, odgovornost, humanost i objektivnost. Stoga je potrebno više medijskih priča, izvještaja i reportaža u kojima su zastupljeni i glasovi onih koji rade izravno s izbjeglicama (humanitarne i vjerske organizacije, organizacije civilnog društva, lokalne vlasti i zajednice u kojima su smještena prihvatilišta za tražitelje azila) kao i glasovi samih izbjeglica, koji su već prije ostvarili pravo na zaštitu i svoju sigurnost pronašli u hrvatskome društvu. Podsjećamo kako su tijekom prošlogodišnjih stradanja uslijed katastrofalnih poplava same izbjeglice i tražitelji azila bili ti koji su nesebično svojim radom i volontiranjem pomagali zajedno s hrvatskim građanima u pakiranju i slanju humanitarne pomoći, pa čak i izravnim akcijama spašavanja postradaloga stanovništva.
U okolnostima ljudskoga stradanja djelatnici Crkve i drugih vjerskih organizacija koji rade s izbjeglicama odašilju vrlo pozitivne poruke koje pozivaju na solidarnost, toleranciju, pomoć i brigu za izbjeglice. Vrijedan je i primjer pozitivnoga odnosa lokalne vlasti i zajednice grada Kutine, u kojem je smješteno jedno od dva postojeća prihvatilišta za tražitelje azila u Hrvatskoj, koji potvrđuje prakse dobrog suživota s tražiteljima u tom gradu, razbijajući mitove kako je prisutnost tražitelja azila vodila većim stopama kriminala, porastu broja bolesti i slično. Kutina je primjer dobre prakse – tolerancije i humanosti, koju može slijediti i ostatak Hrvatske. Različiti akteri uključeni u sustav pomaganja izbjeglicama i rada s njima trebaju imati odgovornost informiranja javnosti, no i nadležna ministarstva trebaju se aktivnije uključiti u dodatno informiranje i senzibiliziranje javnosti u vezi s ovom problematikom.
Istraživanja su pokazala da su za promjenu stavova stanovništva bitni načini na koje državni kreatori javnoga mnijenja formiraju državne i javne politike prema izbjeglicama. Jednako bitan faktor jest i osobno iskustvo raseljenosti, kao i osobna upoznatost s tražiteljima azila i izbjeglicama. Stoga su bolja informiranost, kritičko promišljanje i upoznatost s izbjeglicama osobno ili njihovim sudbinama najbolja prevencija ksenofobnih stavova i ponašanja. Kao znanstvenici, istraživači, akademici, znanstveni djelatnici i studenti nastojimo razvijati i njegovati kritičko mišljenje utemeljeno na znanstvenim činjenicama i dokazima. U okolnostima ove izbjegličke krize, koja je ujedno zbog mjera dizanja zidova i slanja vojske na ljude i kriza humanosti te kriza proklamiranih europskih vrijednosti, jačaju ekstremistički stavovi te atmosfera straha, panike i opasnosti. Sva migrantska i izbjeglička tematika kao i postraseljenički i postimigracijski fenomeni moraju biti odstrašćeni od visokih tenzija i programatskih diskursa bilo koje vrste. U tome je politička i šira društvena odgovornost i nas znanstvenika, da se, utemeljeno na činjenicama, pokrene javna i stručna rasprava o ovoj problematici kojoj svjedočimo i koja će, po svemu sudeći, nastaviti biti permanentno stanje i obilježje našega društva i društava u našemu okruženju.
Stoga kao znanstvenici pozivamo na umjerenu i odmjerenu retoriku svih uključenih u raspravu o ovoj temi, na objektivan i netendenciozan način, bez širenja straha i panike, već kroz jačanje tolerancije i solidarnosti. Pozivamo također na proaktivan i pozitivan stav svih aktera koji rade s izbjeglim ljudima u nevolji i prezentiranje pozitivnih primjera u praksi te na kritičko promišljanje, empatiju, razumijevanje i podršku šire javnosti. Smatramo da Hrvatska ima moralni imperativ djelovati asertivno prema izbjeglicama koje danas pokušavaju pronaći zaštitu, ne samo zbog europskog i međunarodnog prava koje je preuzela, nego i s obzirom na naše donedavno iskustvo prognaništva i izbjeglištva kada su naši građani jednako dobivali zaštitu i nailazili na otvorena vrata u drugim europskim i izvaneuropskim zemljama. Također, potrebno je ojačati sustav pružanja izbjegličke zaštite (sustav azila) u Republici Hrvatskoj jer još uvijek postoje brojni propusti i nedorečenosti, posebice u smislu omogućivanja funkcionalnih preduvjeta za integraciju i samostalan život od trenutka kada im je odobrena zaštita ili kada putem sustava kvota bude omogućen njihov prihvat, za što smatramo da Hrvatska ima dovoljno kapaciteta, iskustva i volje.
I na kraju, usprkos brojnim socioekonomskim problemima u Hrvatskoj koji za posljedicu imaju iseljavanje hrvatskih građana ne smijemo zaboraviti ni na potrebe izbjeglica koje sada dolaze i traže našu pomoć jer ta dva fenomena nisu u uzročno-posljedičnoj vezi. Poučeni iskustvima humanosti i nesebičnosti kakve su iskazane izbjeglicama devedesetih godina 20. stoljeća, kao i primjerima zajedništva, pomaganja i solidarnosti u raznim kriznim situacijama poput prošlogodišnjih poplava, pružimo pomoć i podršku osobama koje svoju priliku za novi život traže prelazeći preko hrvatskoga teritorija ili ostajući na njemu. Potrebe izbjeglica jesu velike, posebice u aspektu pružanja psihosocijalne pomoći i podrške. Osim pružanja stručnih i institucionaliziranih oblika pomoći i građani mogu učiniti puno i najobičnijom ljudskom gestom podrške izbjeglicama. Izazovi koji slijede pred nama su brojni, ali čvrsto vjerujemo rješivi te pozivamo građane i članove znanstvene zajednice na veći angažman oko upoznavanja izbjeglica i izbjegličke problematike.
Što bi ti baka rekla? Kratki vodič o samostalnom životu
Suvremeni problem prevelike količine otpada možda traži stara rješenja. Pročitaj bakine savjete za razvoj navika u samostalnom životu.
09:45 22 h 10.11.2026
Poznati su dobitnici Zlatne krede: Ljudi koji obrazovanje čine toplijim mjestom
Najveća dobra djela često su ona najtiša. Upoznajte četvero ljudi koji su osvojili nagradu Zlatna kreda zbog svoje dobrote.
15:16 1 d 09.11.2026
Što je zajedničko Malom princu, Beatlesima i Katarini Velikoj? Odgovor saznajte na Interliberu
Od 10. do 15. studenog održava se Interliber, a Školska knjiga sudjeluje u izložbenom prostoru paviljona 5. Evo koje naslove možete očekivati.
09:00 1 d 09.11.2026
Moja najdraža tradicija svake godine: Deset razloga zašto posjetiti Interliber
Od 10. do 15. studenoga Velesajam postaje središte svijeta knjiga. Donosimo 10 razloga zbog kojih Interliber vrijedi posjetiti.
09:20 1 d 09.11.2026
Održana konferencija portala srednja.hr Idemo u srednju!, dodijeljene nagrade Zlatna kreda
Portal srednja.hr proslavio je svoj 15. rođendan obrazovnom konferencijom pod nazivom ‘Idemo u srednju’.
16:59 4 d 06.11.2026
Donosimo ti zanimljiv vodič za jesenske dane: Svi sadržaji imaju nešto zajedničko
Ako ne znaš što sa slobodnim vremenom tijekom jesenskih dana, možda ti možemo pomoći. Napravili smo listu što vrijedi posjetiti.
17:35 4 d 06.11.2026
Poklon-bon za pripreme za maturu: Dovoljna je jedna prijava
Nemoj odgađati pripreme za državnu maturu do zadnjeg trena. MaXturine volonterke na Smotri Sveučilišta u Zagrebu čekaju te s poklon-bonom i nagradama.
14:54 5 d 05.11.2026
Studentski budžet: Koliko stvarno možete zaraditi uz faks?
Nakon izračuna mjesečnog budžeta, naš protagonist radi plan kako raspolagati svojim novcem. Koja je izračunica, saznajte u tekstu.
16:16 6 d 04.11.2026
Što se događa ove godine na Interliberu? Saznajte tko je glavni gost na sajmu
Pripremamo popise knjiga za ovogodišnji Interliber jer od 10. do 15. studenoga na Zagrebačkom velesajmu očekuje se više od 120.000 posjetitelja.
09:10 6 d 04.11.2026
Koliko puta nosiš iste traperice prije pranja? Studenti priznali, a jedno pitanje ih je sve zbunilo
Pitali smo studente o pranju rublja, a nagradno pitanje otkrilo je tko zna pravi redoslijed. Saznajte koju nagradu su osvojili.
13:31 8 d 02.11.2026
Svi koji su rođeni 2013. godine nikad nisu trebali raditi putovnicu: Znate li zašto?
Rođeni su iste godine kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Za one rođene nešto ranije, taj je događaj donio izvjesne promjene. Istražili smo koje.
12:10 11 d 30.10.2026
Na Interliberu ove godine i grafiti, BookTok i kvizovi: Evo što čeka srednjoškolce
Uz štandove s knjigama čekaju vas grafiti, kvizovi i susreti s piscima. Voditeljica Interlibera otkrila je sve o ovogodišnjem programu.
10:38 11 d 30.10.2026
Nakon dvije neuspjele dražbe, dio nekadašnje tvornice u središtu Bedekovčine nudi se za četvrtinu procjene.
06:15 2 h 11.11.2026
Milijunski posao na trasi autoceste A7: Dalekovod miču s vijadukta i prebacuju iznad budućeg tunela
Dva stara stupa uklanjaju se zbog buduće autoceste, a nova trasa prolazit će iznad tunela. Neće biti lako.
16:38 15 h 10.11.2026
Besplatni vlak za umirovljenike i starije od 65: U pola godine 16 posto više korisnika
Stariji najčešće putuju u gradsko-prigradskom prijevozu Zagreba gdje je izdano i 30 posto profila. Slijede Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.
16:27 15 h 10.11.2026
Pregled kod doktora čekate godinu dana? Evo kada imate pravo na putne troškove
Putne troškove dobivaju osigurane osobe upućene na pregled u 50 i više kilometara udaljenu ordinaciju. Doktor uz uputnicu mora izdati putni nalog.
16:25 15 h 10.11.2026