Saznajte što bi se dogodilo vašem gradu da ga 'pogodi' atomska bomba

Prije točno 70 godina, 6. kolovoza 1945., na zapovijed predsjednika Harrya S. Trumana, američko je ratno zrakoplovstvo na japanski grad Hirošimu bacilo atomsku bombu. Prvi je to puta u povijesti ratovanja da je upotrebljeno nuklearno oružje. U direktnom je udaru poginulo više od 100 tisuća ljudi, a još deseci tisuća naknadno od posljedica bombardiranja, koje se osjete i danas.

screenshot/pri.org

Hirošima je tada imala između 250 i 300 stanovnika i bila je glavni stožer za obranu južnog dijela Japana. Ovaj je grad, osim zbog svoje vojne važnosti, za metu bio izabran i radi činjenice da ga saveznici tijekom rata nisu bombardirali konvencionalnim oružjem pa je kao takav bio pogodan za procjenu štete koju će napraviti atomska bomba.

Od direktnog udara poginulo najmanje 100 tisuća ljudi

Tog jutra, 6. kolovoza 1945., u 8 sati američki zrakoplov Enola Gay bacio je atomsku bombu na Hirošimu. Naredbu je izdao tadašnji predsjednik SAD-a Harry S. Truman s namjerom da što prije okonča rat, budući da su Njemačka i Italija već kapitulirale, a Japan ostao jedini aktivni član Trojnog pakta. Iako je bilo i zagovornika da se bomba baci na nenaseljeno područje, Truman se ipak odlučio za veliki grad.

Procjenjuje se da je od eksplozije i udarnog vala poginulo najmanje 100 tisuća ljudi. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz 1968., 250 tisuća stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali, ili još umiru, od posljedica bombardiranja tako da nitko sa sigurnošću ne zna koliko je točno žrtava.

Znanstvenik s Manhattan projekta: ‘Da su ovo nacisti napravili, mi bi ih objesili!’

Iako je korištenje nuklearnog oružja definitivnu ubrzalo kraj rata, Japan je kapitulirao devet dana kasnije, kontroverze oko ovog napada traju i danas. Pristaše ga pravdaju činjenicom da je kapitulacijom Japana spašeno stotine tisuća ljudi iz njihovih logora diljem Azije, ali i tisuće američkih vojnika koji bi poginuli u eventualnoj invaziji.

S druge strane, protivnici bombardiranja tvrde da se moć bombe mogla dokazati i na isključivo vojnim ciljevima ili, kako smo već spomenuli, nenaseljenim mjestima. Najviše zamjeraju na broju mrtvih, od kojih je velika većina, naravno, civila. Također, tvrde da, ako je i postojao razlog da bombardiranje Hirošime, on sigurno ne vrijedi za bombardiranje Nagasakija tri dana kasnije.

– Da su nacisti kojim slučajem prvi došli do atomske bombe i bacili je na grad, mi bismo to proglasili ratnim zločinom, optužili ih u Nuernbergu i objesili, izjavio je jednom prilikom Leo Szilard, znanstvenik koji je sudjelovao u stvaranju bombe u tzv. projektu Manhattan.

Provjerite što bi se dogodilo vašem gradu

Srećom, bombardiranja Hirošime i Nagasakija prvi su i zadnji put da je nuklearno oružje korišteno u ratu. Ali, ne i općenito. Naime, ukupno je eksplodiralo više od 2 tisuće takvih bombi od ’45.-te naovamo. Nuklearne testove, koliko je poznato, izvodili su SAD, SSSR, Indija, Francuska, UK, Kina, Indija i Pakistan (vidi video na kraju teksta).

Na ovoj poveznici provjerite što bi bilo s vašim gradom da je na njega bačena bomba jačine one hirošimske.