Nina Skočak okuplja mlade site nejednakosti: 'Želimo da se menstrualno bolovanje legalizira'

Nina Skočak je za nadolazeće izbore za Europski parlament vodi Gen Z listu gdje najmlađi kandidat ima 19, a najstarija kandidatkinja 30 godina. Poznata influencerica na ovaj način želi da se u europskoj politici više čuje glas mladih. Naglasak u Gen Z programu, stavljen je na priuštive stanove za mlade. Skočak želi izjednačiti i cijene muških i ženskih proizvoda te uvesti spolno obrazovanje u školama na razini cijele Europske unije. Dok političari inače zanemaruju mlade, Skočak ističe da je program Gen Z liste ‘okrenut budućnosti’ te žele privući sve birače koji vide goruće probleme koji nas čekaju, neovisno o dobi birača.

Većina političkih stranaka, barem onih koji su u travnju upali u Sabor, imaju mladenački ogranak svojih organizacija. No, kada je vrijeme izbora, čini se da od mladih očekuju samo glasove te im ne daju ozbiljnije prilike na izbornim listama. Pri tome, brojni se mladi ne nalaze ni u obećanjima u izbornim kampanjama. No, situacija nije ništa bolja ni kad se pogledaju ni izborne liste čini se da je situacija bolja kad se pogleda 25 listi na kojima je pobrojano svih 300 političara koji se nadaju dobiti jednu od 12 fotelja koje su u Europskom parlamentu rezervirane za hrvatske predstavnike. Kao što smo ranije pisali, ovi izbori su važni jer Sabor uvrsti u hrvatsko zakonodavstvo 60 do 80 posto zakona koje izglasa Europski parlament.

Mladi od 19 do 30 godina: ‘Vjerujem da smo mi jedna od prvih ovakvih listi ikada na europskim izborima’

No, Gen Z lista na čelu s poznatom influencericom Ninom Skočak, na ovim izborima nastoji obrnuti igru. Izašli su izbornom listom gdje 12 kandidata naglašava upravo to da su mladi. Na ovoj listi, predvođena 26-godišnjom Skočak, najstarija kandidatkinja je 30-godišnja Paula Bolfan, trenutno studentica diplomskog studija Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Dok je Bolfan na petom mjestu ove liste, najmlađi kandidat nalazi se na četvrtom mjestu. To je 19-godišnji Ante Petrović, student preddiplomskog studija politologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

U razgovoru za srednja.hr, Skočak nam je rekla da je ideju za Gen Z listu dobila jer želi ‘prekinuti status quo’ te smatra da visoka politika treba svježi pogled. Politologinja i novinarka, Skočak se s Europskim parlamentom upoznala i kao stažistica u Bruxellesu.

– Gledajući kako političke stranke redovito zanemaruju mlade, posebno kada su u pitanju stvarne političke promjene i uključenost u donošenje odluka, osjetila sam da je vrijeme za akciju. Stalno nas motiviraju da izađemo na izbore i zaokružimo već viđena imena, no nitko nas ne želi uistinu saslušati i staviti za stol gdje se uistinu donose odluke. Ova lista je odgovor na potrebu da se glas mladih ne samo čuje, nego i da se po njemu postupa. U ovom slučaju nemam nikakve druge uzore. Vjerujem da smo mi jedna od prvih ovakvih listi ikada na europskim izborima, govori nam Skočak.

Mladi trebaju dostupne stanove: ‘Zajednički EU fond za financiranje izgradnje javnih stanova u državama članicama’

Upitana koja je EU država najprijateljskija prema mladima, naša sugovornica nam navodi da sve ovisi pričamo li o obrazovanju, nalaženju posla. Ali kada je riječ o politici, smatra da sve EU zemlje postupaju slično s mladima. Skočak je to argumentirala sastavom aktualnog EU saziva u kojemu od 705 zastupnika, samo njih šest je mlađih od 30 godina. Istaknula je i da je u Hrvatskom saboru situacija još gora. Sada imamo 30 zastupnika mlađih od 30 godina, a prije parlamentarnih izbora, ravno nula.

Iako je odnos hrvatskih i drugih europskih političara prema mladima sličan, Nina je skrenula pažnju na jednu stvar gdje se Zagreb i Bruxelles drastično razlikuju: cijene stanova. Sama Skočak živi u Bruxellesu i već je ranije objašnjavala svojim pratiteljima na društvenim mrežama na koji se način ispostavilo da je jeftinije živjeti u glavnom gradu Belgije umjesto Hrvatske.

– Kada sam sve stavila na papir više mi se isplatilo kupiti stan u Bruxellesu. Belgijci su opaki s oporezivanjem i kontrolom tržišta nekretnina i to se odražava na stabilnije cijene stanova. Danas u Hrvatskoj ne možete živjeti niti u najmu bez da izdvajate oko 40-50 posto plaće na stanarinu, što se po EU standardu smatra visokim stambenim stresom. U velikim europskim gradovima vi imate firme/pojedince koji su vlasnici nekoliko desetaka tisuća stanova te oni sami po sebi imaju moć kontrole tržišta. EU se mora uhvatiti u koštac sa stambenom krizom. Mi želimo dostupne stanove. To se može učiniti regulacijom privatnih stambenih investicija, a pogotovo izgradnjom zajedničkog EU fonda za financiranje izgradnje javnih stanova u državama članicama, pojasnila je Skočak.

Big tech treba bolju regulaciju: ‘Milijarderi više ne smiju trgovati našim podacima’

Upravo je stambena politika i gore spomenuti prijedlog dostupnih stanova za mladih jedan od glavnih fokusa na kojemu Gen Z lista temelji svoj program. Uz to, Skočak i njeni suradnici se zalažu i za EU mehanizme preko kojih bi došlo do konzultacije s mladima čije bi se odluke onda morale staviti na dnevni red europskih institucija.

– Do sada su slični oblici ovoga postojali, no donesene rezolucije su se uvijek izgubile u procesu i prije nego dođu na dnevni red. Uz to, jedna od prvih stvari bi bila zalaganje za bolju regulaciju big tech kompanija te popunu transparentnost algoritama i mogućnost da sami gospodarimo svojim podacima. Milijarderi više ne smiju trgovati našim podacima, istaknula je nositeljica Gen Z liste glavne fokuse njenog izbornog programa.

Ukinuti ‘pink tax’, uvesti menstrualno bolovanje

Ova mlada lista stavila je naglasak i na ženska prava, borbu protiv nasilja, ali i ekonomsku pomoć ženama te uvođenja spolnog obrazovanja. Tako Gen Z lista traži ukidanje tzv. ‘pink taxa’, odnosno viših cijena proizvoda koje su marketinški ciljani prema ženama, a u usporedbi sa sličnim proizvodima koji su namijenjeni muškarcima. Također, Skočak se zalaže za uvođenje menstrualnog bolovanja. Ipak, upitana kolike bi kazne trebale biti za poslodavce koji ne bi prihvatili menstrualno bolovanje, kroz smijeh je rekla da sankcije ‘određuje sudska vlast svake države’.

– Uklanjanje pink taxa je važno jer promiče ekonomsku ravnopravnost i sprječava rodno bazirano financijsko opterećenje. Želimo osigurati da proizvodi od običnih crnih čarapa pa do igračaka za djecu, nisu skuplji samo zato što su marketinški predstavljeni kao ženski. Što se tiče spolnog obrazovanja, naš cilj je uvesti sveobuhvatne programe koji pokrivaju teme poput spolne i reproduktivne zdravstvene zaštite, prava i sigurnosti. Ovo obrazovanje treba biti dostupno u školama širom EU kako bi mladi ljudi dobili potrebna znanja i vještine za informirane odluke o svom tijelu i odnosima. Menstrualno bolovanje je još jedan važan aspekt naše politike. Želimo da se menstrualno bolovanje legalizira kako u javnom tako i u privatnom sektoru, omogućavajući ženama koje imaju teške menstrualne bolove barem jedan dan plaćenog bolovanja uz liječničku potvrdu. Takav sustav funkcionira u Španjolskoj i vjerovali ili ne, nisu propali zbog toga, argumentirala je naša sugovornica zahtjeve Gen Z liste.

Sigurnost nije samo oružje i vojska: Izazovi koji destabiliziraju EU iznutra

Skočak je napomenula i da njen program ističe teme koje su relevantne, ali manje zastupljenosti. Međutim, pregledom programa Gen Z liste, nismo naišli na nijedno pitanje koje se tiče nacionalne, odnosno u kontekstu ovih izbora, europske sigurnosti. Upitana o tome, Nina nam je navela da Gen Z lista sigurnost kao širu temu. U njoj se, uz tradicionalnu nacionalnu sigurnost, tu ubraja i politička, ekonomska, ekološka i društvena sigurnost.

– Mi sigurnost ne vidimo samo kroz prizmu oružja i vojske, već puno šire od toga. Tako da se u svom radu u Europskom parlamentu želimo fokusirati na ove pristupe sigurnosti i zalagati humanocentričan pristup gdje u fokusu nije sigurnost država, već ljudi. To vidimo ostvarivim kroz jačanje društva koje je otporno na unutarnje i vanjske pritiske i gospodarstvom koje je u što većoj mjeri održivo, a energetska sigurnost osigurana većinski iz vlastitih izvora, unutar EU. Smatramo da je Ukrajini potrebno pružiti daljnju podršku i pomoć, no istovremeno, educiranje i poticanje veće mobilnosti te kreiranje dobrih integracijskih i inkluzivnih politika smatramo nužnima za stvaranje sigurnijeg europskog društva. Etnički sukobi te demonstracije radi nezadovoljstva pojedinih društvenih skupina u određenim državama članicama vidimo kao veći izazov po pitanju sigurnosti, koje treba adresirati prije no što eskaliraju i destabiliziraju EU iznutra, uvjerena je Skočak.

Jesu li svi mladi tako progresivni?: ‘Ljudi, pogotovo mladi, imaju puno više slojeva od tradicionalne političke raspodjele’

I dok je cjelokupna filozofija Gen Z politike fokus na mlade, ovih 12 kandidata najsvježija su imena u ovogodišnjoj utrci za Bruxelles i Strasbourg. No, čini li Gen Z sličnu pogrešku kao i drugi političari? Dok drugi političari u svojim programima kao da stavljaju mlade na zadnje mjesto, koliko bi starije generacije mogle prepoznati program Gen Z kao nekoga za koga se isplati glasati? Je li moguće napraviti politički program i plan koji bi istinski obuhvatio sve članove društva bez diskriminiranja ikoga pa tako ni mladih ni starih?

– Naš program je okrenut budućnosti. Samim time smatramo da privlačimo birače koji vide važnost toga da se napokon moramo ostaviti neslaganja iz prošlosti i krenuti se baviti onime što će stvarno biti gorući problemi budućnost, odgovorila nam je Skočak.

Također, kada starije generacije političara čak i spomenu mlade, čini se da mlade uvijek trpaju u isti koš, kao da ne shvaćaju da i među mladima ima raznolikih ljudi. Nema sumnje da je Gen Z lista svojim idejama, prioritetima i prijedlozima rješenja progresivno orijentirana skupina političkih birača. Ali, što je s mladima koji možda drže konzervativnija stajališta? Obraća li se Gen Z lista i njima? Upitana smatra li da među mladima ima više konzervativaca ili progresivaca, Skočak je navela kako smatra da ‘velik dio mladih ne zanimaju te tradicionalne političke podjele, već konkretne politike’.

– Danas tako ionako vidimo da tradicionalno lijeve stranke imaju vrlo desne politike i obrnuto te vjerujem u to da ljudi, a pogotovo mladi ljudi, imaju puno više slojeva od te tradicionalne političke raspodjele. Mi želimo privući sve birače koji se žele okrenuti politikama budućnosti, a ne prošlosti te koji napokon žele vidjeti i čuti nekoga i nešto novo i unijeti novu perspektivu u svijet politike, zaključila je Skočak.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.