29-godišnja Gabriela Bošnjak među najmlađim EU kandidatima: 'Bitno da mladi imaju stvaran utjecaj na politiku'

Na 25 lista za nadolazeće izbore za Europski parlament, samo je 33 kandidata mlađih od 31 godine. Uoči glasanja 9. lipnja, poslali smo sedam pitanja najmlađim kandidatima svih saborskih stranaka te GenZ listi koja je navela da su joj u fokusu mladi ljudi. Njihove ćemo odgovore objavljivati kako pristižu i ako ih dobijemo. Gabriela Bošnjak (HSLS) ima 29 godina i nalazi se na petoj poziciji na izbornoj listi čiji je nositelj Valter Flego (IDS). Rekla nam je kako put prema boljoj Hrvatskoj ide kroz Europu te su nezaposlenost, priuštivo stanovanje i mentalno zdravlje glavni problemi mladih u Europi.

Na ovogodišnjim europskim izborima, IDS predvođen Valterom Flegom, skupio je najveću koaliciju među hrvatskim kandidatima. Ona uključuje stranke: Nezavisna platforma sjevera (NPS), Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS), Socijaldemokrati, Horvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Primorsko goranski savez (PGS), Narodna stranka-reformisti, Unija Kvarnera, Istarska stranka Umirovljenika- Partito Istriano Dei Pensionati (ISU-PIP), Hrvatska Narodna stranka-liberalni demokrati (HNS), Lista za Rijeku (RI) i Demokrati.

Najmlađa kandidatkinja na njihovoj listi je 29-godišnja Gabrijela Bošnjak iz HSLS-a. Nalazi se na petoj poziciji na listi. Bošnjak je istaknula kako su joj ljudska prava i održivost dvije glavne teme kojima se misli baviti u Europskom parlamentu. Kod Erasmusa je istaknula da je ključno poboljšati ‘horizontalnu mobilnost’.

Za početak, kao najmlađi kandidat na Vašoj listi, možete li reći Vaše ime koliko imate godina, u kojoj ste stranci i zašto ste se odlučili ući u politiku i to baš europsku? kakav je osjećaj biti najmlađi kandidat na Vašoj listi i kako doživljavate ponašanje drugih kolega prema vama? Spominju li da ste najmlađi i na koji način?

Moje ime je Gabriela Bošnjak, imam 29 godina, članica sam HSLS-a od 2014. godine. U politiku sam odlučila ući još za vrijeme studiranja međunarodnih odnosa i diplomacije kada sam počela istraživati različite političke ideologije i njihov utjecaj na društvo. Preispitala sam svoje stavove i svjetonazor i sukladno tome odabrala stranku, učlanila se i ostalo je ‘povijest’. Kroz rad u HSLS-u, na različitim pozicijama uključujući i članicu Predsjedništva i predsjednicu Mladih hrvatskih liberala, svoj politički rad usmjerila sam se na pitanja koja su važna za našu zajednicu i za moju generaciju. Osim toga, imam radnog iskustva u nekoliko različitih sektora, radila sam na poslovima recepcionarke, asistentice za pomoć na cesti, administrativne asistentice u leasing kući pa sve do trenutne pozicije: izvršne direktorice vlastite tvrtke što mi daje široku perspektivu i razumijevanje kako politike utječu na svakodnevni život.

Put prema boljoj Hrvatskoj ide kroz Europu! Smatram da su europske politike krucijalne za napredak hrvatskog društva jer Hrvatska treba postati aktivniji sudionik u donošenju, a pogotovo kreiranju političkih odluka koje se donose na europskoj razini. Moje raznoliko profesionalno iskustvo koje obuhvaća upravljanje poduzećem u građevinskom sektoru naučilo me je disciplini i konstantnoj potrebi za digitalizacijom i modernizacijom poslovnih procesa te rasterećenjem od suvišnog administriranja, fiskalnih i parafiskalnih nameta te mnogih problema s kojima se svi susrećemo u svakodnevnom životu. Kao nova članica EU, uhvatili smo korak, ali imamo puno za naučiti i raditi svjesna činjenice da smo još uvijek tranzicijsko društvo.

Biti najmlađi kandidat na listi nije neki poseban osjećaj. U ovoj koalicijskoj zajednici osjećam se potpuno ravnopravno i prihvaćeno. Da sam najmlađa spomenulo se u par navrata uz izraze podrške i veselja svježoj mladoj perspektivi koju donosim. Biti najmlađi kandidat donosi jedinstvenu priliku da učinim razliku i pridonosim s pozicije koja često nije dovoljno zastupljena u politici. U politiku sam ušla jer vjerujem da možemo oblikovati Europu koja će procvjetati u duhu slobode, transparentnosti i inkluzivnosti, i to je put kojim želim ići.

Čini se da u Saboru baš nema mjesta za mlade (do 30 godina). Kako ocjenjujete situaciju u EU parlamentu? Je li on više otvoren mladim političarima?

Žao mi je da u novoizabrani saziv Sabora nije ušla niti jedna osoba mlađa od 30 godina. Životno iskustvo je zaista važno, ali mladost daje neke drukčije poglede i perspektive. Zastupanje interesa mladih u politici je ključno pitanje za demokratsko zastupanje i politički angažman na svim razinama funkcioniranja države.

U Europskom parlamentu situacija je malo drukčija u odnosu na nacionalne parlamente, ali ne previše. Ipak, EU parlament često se smatra progresivnijim u pogledu uključivanja mladih i promicanja njihovih interesa, djelomično zbog njegove nadnacionalne prirode i brojnih programa koji potiču političko sudjelovanje mladih, poput Erasmus+ programa i Europskog korpusa solidarnosti.

Političko sudjelovanje mladih nije samo pitanje brojčane zastupljenosti. Bitno je i da mladi ljudi imaju stvaran utjecaj na političke procese i da se njihovi glasovi čuju u odlučivanju. Iako postoji prostor za poboljšanje, Europski parlament i generalno, europske institucije mogu poslužiti kao primjer kako uključiti više mladih u politiku i donošenje odluka.

Što biste istaknuli kao tri glavna problema mladih u EU i kako ih riješiti?

Tri glavna problema s kojima se mladi u Europskoj uniji često suočavaju uključuju:

– Nezaposlenost – mnogi mladi ljudi u EU teško pronalaze posao ili se suočavaju s nesigurnim radnim uvjetima i prekarnim radom što dovodi do neizvjesnosti i poteškoća u planiranju budućnosti. Rješavanje ovog problema zahtijeva multisektorski pristup koji uključuje jačanje veza između obrazovnih institucija i tržišta rada, promicanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poticanje poduzetništva i inovacija među mladima. Programi potpora za mlade mogu biti pojačani i bolje promovirani.

-Priuštivost stanovanja – dostupnost pristupačnog stanovanja je još jedan veliki izazov za mlade. Enormni troškovi najma i nekretnina često onemogućavaju mlade da postanu samostalni i žive neovisno. Potrebna su ulaganja u izgradnju pristupačnih stanova, subvencije za mlade obitelji i pojedince te inovativni modeli stanovanja kao što su zajedničko stanovanje.

– Mentalno zdravlje – povećava se svijest o važnosti mentalnog zdravlja, a mnogi mladi u EU suočavaju se s problemima poput stresa, anksioznosti i depresije. Potrebno je osigurati bolji pristup uslugama podrške, obrazovati o važnosti mentalnog zdravlja i promicati otvorenu komunikaciju o ovim problemima. Važno je integrirati programe za mentalno zdravlje u škole i sveučilišta. Rješavanje ovih problema zahtjeva koordinirane napore na razini EU, nacionalnih vlada, lokalnih zajednica, obrazovnih institucija i poslovnog sektora. To također podrazumijeva da mladi imaju stvaran utjecaj na politike koje direktno utječu na njihov život kroz uključivanje u procese donošenja odluka.

Kako ocjenjujete Erasmus program mobilnosti? Što mislite da oko njega treba promijeniti i na koji način, ako je to uopće potrebno?

Erasmus program smatram iznimno uspješnim u poticanju mobilnosti i interkulturalnog razumijevanja među studentima i akademskim osobljem unutar EU te mislim da bi program mogao biti proširen kako bi se uključilo više studenata iz socio-ekonomski depriviranih struktura. Također, podrška nakon razmjene, poput pomoći u karijeri i integraciji stečenih iskustava u daljnji profesionalni razvoj, mogla bi biti poboljšana. Ako postoje bilo kakve vrste barijera koje studenti susreću prilikom prijave ili sudjelovanja u Programu. Rad na njihovom uklanjanju bio bi veliki korak naprijed.

Što biste istaknuli glavnim problemima s obrazovanjem u EU i kako ih riješiti? S obzirom na to da različite EU zemlje imaju različite obrazovne sustave, koji od njih ocjenjujete najboljim i kako im se Hrvatska može približiti? Smatrate li da bi se obrazovni sustavi EU članica trebali ujednačiti na razini čitave EU i na koji način?

Problemi obrazovanja u EU su raznoliki i kompleksni, uglavnom zbog razlika u obrazovnim sustavima pojedinih zemalja. Neke od glavnih izazova uključuju pristup kvalitetnom obrazovanju, integraciju digitalnih tehnologija i nejednakost između regija i društvenih skupina. Za rješavanje ovih problema mogu se razmotriti razmjene najboljih praksi, poticanje mobilnosti učenika i nastavnika te veća financijska ulaganja u obrazovanje. Što se tiče uspoređivanja sustava, teško je jednoznačno odrediti koji je ‘najbolji’ jer svaki sustav ima svoje prednosti i izazove te je prilagođen specifičnim kulturološkim i socijalnim potrebama. Hrvatska mora težiti izvrsnosti kroz kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete nastave i infrastrukture, kao i kroz suradnju s drugim zemljama EU.

Poboljšanje horizontalne mobilnosti je ključno. Studenti trebaju moći prilagoditi svoje obrazovanje tržištu rada bez potrebe za ponovnim polaganjem velikog broja ispita. Razumijevanje da izbor karijere u mladosti nije konačan te omogućavanje prilagodbe obrazovnog smjera bez započinjanja od nule može biti korisno za prilagodbu obrazovnih sustava potrebama i interesima studenata. Što se tiče ujednačavanja obrazovnih sustava moglo bi biti korisno uskladiti određene standarde i kvalifikacije, ali s poštovanjem lokalnih tradicija i potreba.

Na koje se teme i na koji način mislite osobno najviše fokusirati u svom mandatu (Ljudska prava, održivost, tehnologija, mobilnost ili drugo?)

Sve navedene! Naravno, naglasak ću staviti na osnaživanje političke participacije mladih. Ipak, osobno ću se najviše fokusirati na ljudska prava i održivost. Smatram da su ovo ključne teme koje zahtijevaju pažnju i djelovanje. Evo zašto:

1. Ljudska prava: Ljudska prava su temeljna zaštita svakog pojedinca. Kao zastupnik, zalagat ću se za poštivanje i promicanje ljudskih prava u svim aspektima društva. To uključuje borbu protiv diskriminacije, zaštitu manjina, pravo na slobodu izražavanja i pristup pravdi.

2. Održivost: Održivost je ključna za budućnost našeg planeta. Aktivno ću podržavati politike koje promiču održivu proizvodnju, zaštitu okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova. To uključuje podršku obnovljivim izvorima energije, zaštiti prirodnih resursa i očuvanju bioraznolikosti.

Osim toga, pratit ću i teme koje ste naveli kao što su nove tehnologije, mobilnost roba, usluga, ljudi i dobara i, naravno, razvoj zajednice.  Važno je za sve nas da se usredotočimo na sve aspekte koji doprinose boljoj budućnosti građana Europske unije, a posebno Hrvatske koju ću predstavljati.

Mladi s kojima smo razgovarali uopće nisu znali tko su naši europarlamentarci u dosadašnjem sazivu. Kako biste, kao mladi EU političar to popravili? Kako možemo pridobiti mlade da više prate europsku politiku?

Da povećamo interes mladih za EU politiku trebalo bi koristiti moderne medijske platforme za informiranje, uvesti edukativne programe o EU u škole, organizirati interaktivne događaje poput Q&A sesija, povećati transparentnost i odgovornost političara te uključiti mlade u proces odlučivanja, a možda i spustiti dobnu granicu za glasovanje. Angažman mladih političara koji mogu ravnopravno komunicirati s vršnjacima na razumljiv način će također pomoći u stvaranju povezanosti mladih i politike.

Više tekstova o najmlađim kandidatima na EU izborima čitajte na poveznicama:

Ante Petrović ima samo 19 godina, kandidat je na EU izborima: ‘Ovo je prilika ljudima da nas shvate ozbiljno’

Borna Lozo (30) najmlađi EU kandidat liste Možemo: ‘Učenici bi trebali po izlasku iz srednje razumjeti svijet’

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.