Ante Petrović ima samo 19 godina, kandidat je na EU izborima: 'Ovo je prilika ljudima da nas shvate ozbiljno'

Na 25 lista za nadolazeće izbore za Europski parlament, samo je 33 kandidata mlađih od 31 godine. Uoči glasanja 9. lipnja, poslali smo sedam pitanja najmlađim kandidatima svih saborskih stranaka te GenZ listi koja je navela da su joj u fokusu mladi ljudi. Njihove ćemo odgovore objavljivati kako pristižu i ako ih dobijemo. Ante Petrović (19), četvrti je kandidat na nezavisnoj listi Nine Skočak. Rekao nam je kako se u Europskom parlamentu želi zalagati za jednakost, ljudska prava i slobode te biti glas mladih koji žele njegovati te iste vrijednosti.

Nezavisna lista Nina Skočak, formirala se za Europske izbore nakon prikupljenih 8.500 potpisa. Ovo im je prvi izlazak na Europske izbore, ali i izbore općenito. Prozvali su se GenZ listom, a njihov najmlađi kandidat je 19-godišnji Ante Petrović.

Petrović je naveo kako su problemi mladih u EU dosta široki pojam jer su različite EU zemlje različito razvijene. Međutim, ekološka pitanja ocjenjuje krucijalnim pitanjima za našu budućnost kao i pitanja privatnosti i dezinformacija u vrijeme brzorastuće digitalizacije.

Za početak, kao najmlađi kandidat na Vašoj listi, možete li reći Vaše ime koliko imate godina, u kojoj ste stranci i zašto ste se odlučili ući u politiku i to baš europsku? Kakav je osjećaj biti najmlađi kandidat na Vašoj listi i kako doživljavate ponašanje drugih kolega prema vama? Spominju li da ste najmlađi i na koji način?

Moje ime je Ante Petrović, imam 19 godina i student sam preddiplomskog studija politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na ovim europskim izborima najmlađi sam kandidat na Nezavisnoj listi Nine Skočak – GenZ listi. Odluku nije bilo teško donijeti s obzirom na moj prethodni aktivizam koji je započeo već kada sam imao 17 godina pa je ulazak u politiku, po meni, bio kad-tad na redu. Biti najmlađi na listi je posebna odgovornost, budući da osobno smatram da ljudi često imaju predrasude kada su u pitanju mladi, a pogotovo u politici. Nerijetko mogu naići na komentare poput ‘otkud tebi radni staž’ ili ‘kako misliš upravljati tako visokom pozicijom bez iskustva’ te prilikom toga zaboravljaju da upravo ja, koji jesam i sam mlad, mogu razumjeti pitanja koja mlade muče. Na primjer, pitanje priuštivog stanovanja, sve kasnije odseljavanje mladih od roditelja koje je u Hrvatskoj tek iza tridesete godine, problemi s regulacijom dezinformacija i umjetne inteligencije, s kojima sam upravo ja odrastao i koje razumijem, nose neko iskustvo koje drugi možda ipak nemaju.

Čini se da u Saboru baš nema mjesta za mlade (do 30 godina). Kako ocjenjujete situaciju u EU parlamentu? Je li on više otvoren mladim političarima?

U Saboru nažalost nema mjesta za mlade. U prošlom sazivu imali smo 0 mladih od 151 zastupnika, a u ovome ćemo, kako sada stvari stoje, imati samo jednoga. Situacija u Europskome parlamentu nije puno bolja; imamo 6 mladih od 705 zastupnika. Situacija je u oba slučaja poražavajuća, jer moramo uzeti u obzir da su 1/5 stanovnika Europske unije mladi ljudi. No, ovo je prilika ljudima da nas vide, čuju, shvate ozbiljno i kroz nas dobiju svoj glas u parlamentu.

Što biste istaknuli kao tri glavna problema mladih u EU i kako ih riješiti?

Mladi u EU su dosta širok pojam jer živimo u državama koje se međusobno dosta razlikuju. Iz toga bi mogao proizlaziti prvi problem, a to je nejednaka razvijenost država članica koje svojim građanima, a posebice mladima, ne mogu osigurati jednake šanse. Što se tiče nekih univerzalnih problema mladih u EU, stambena kriza pogađa gotovo sve države, o čemu sam govorio i na početku intervjua, u smislu sve kasnijeg seljenja od roditelja i previsokih cijena/najma nekretnina. Socio-ekonomska nesigurnost mladih proizlazi i iz nesigurnog položaja na tržištu rada – jako puno mladih u EU je nezaposleno (npr. Grčka, Italija) ili radi na ugovore na određeno (Hrvatska). To dosta utječe i na njihovo mentalno zdravlje, što je ogroman problem – mladi tako ne mogu planirati svoju budućnost, a upravo ona treba biti u fokusu. I za kraj, problem koji mlade sve više zanima i o kojem se sve više priča je utjecaj
klimatskih promjena i novih tehnologija (AI) na našu budućnost.

Kako ocjenjujete Erasmus program mobilnosti? Što mislite da oko njega treba promijeniti i na koji način, ako je to uopće potrebno?

Erasmus programi mobilnosti odlična su prilika za mlade da šire svoja iskustva, stječu nova poznanstva, uče nove jezike, upoznaju nove ljude i kulturu. No, mladi u Hrvatskoj, koji se uključuju u Erasmus programe mobilnosti i dalje su manjina, kada ih usporedimo s mladima iz, na primjer, Švedske ili Nizozemske. Razlog tomu je manjak informacija o tim projektima. Mladi većinom sami moraju saznavati za takve prilike te im nije u potpunosti jasan proces prijave i sudjelovanja. To Vam je dobar pokazatelj onoga što želim reći – pitanja koja mlade stvarno zanimaju gurnuta su u drugi plan, treba nam netko tko dijeli naše interese i brige kako bi ih mogao dovesti na dnevni red, a onda i implementirati. Potrebno je provoditi više radionica u školama i na fakultetima, te povećati broj on- line informiranja mladih o takvim prilikama (npr. na društvenim mrežama).

Što biste istaknuli glavnim problemima s obrazovanjem u EU i kako ih riješiti? S obzirom na to da različite EU zemlje imaju različite obrazovne sustave, koji od njih ocjenjujete najboljim i kako im se Hrvatska može približiti? Smatrate li da bi se obrazovni sustavi EU članica trebali ujednačiti na razini čitave EU i na koji način?

Vjerojatno bi bilo jako korisno kada bi EU mogla ujednačiti obrazovne politike, ali nažalost sektor obrazovanja je u izričitoj nadležnosti država članica. Nama je obrazovanje od izuzetne važnosti i jedan od primjera obrazovanja koji se meni sviđa je nizozemski model. Volio bih kada bi Hrvatska učila iz tog primjera. No, iako EU ne može uređivati kurikulume, ona financijski potiče razmjene mladih. Erasmus je jedna od najvažnijih politika za našu generaciju. Na tom tragu smo u svom programu naveli da ćemo se zalagati da se stipendije za Erasmus povećaju za one koji su slabijeg socio-ekonomskog statusa. Uz trenutnu inflaciju, ali i prije nje, iznos stipendije je isključivao one kojima roditelji ne mogu dodatno financijski pomagati. To smatramo nepravednim i odlučni smo u namjeri da Erasmus bude dostupan svima.

Na koje se teme i na koji način mislite osobno najviše fokusirati u svom mandatu (Ljudska prava, održivost, tehnologija, mobilnost ili drugo?)

Želim se fokusirati na teme koje su suvremenim ljudima bitne. One su već navedene u našemu programu, a to pokriva kompleksan spektar; od brzorastuće digitalizacije koja sa sobom nosi problem pitanja privatnosti, nekontroliranog prikupljanja podataka, dezinformacija, stambene politike koje sam već spominjao, koje treba unaprijediti u pogledu priuštivosti i osamostaljivanja mladih – da se to dovede na bolju razinu, a ne da Hrvatska bude jedna od posljednjih zemalja gdje mladi odlaze od roditelja tek s 34 godine, ekološka pitanja koja su krucijalna za našu budućnost na ovoj planeti. Zasigurno se zalažem za jednakost, ljudska prava i slobode, u koja iskreno vjerujem, i želim biti glas mladih koji se zalažu za isto.

Mladi s kojima smo razgovarali uopće nisu znali tko su naši europarlamentarci u dosadašnjem sazivu. Kako biste, kao mladi EU političar to popravili? Kako možemo pridobiti mlade da više prate europsku politiku?

Smatram da je najveći problem činjenica da većina europarlamentaraca nije prisutna tamo gdje mladi jesu, a to su, između ostaloga, zasigurno društvene mreže. Političari moraju barem na neki način biti aktivni, prikazivati svoj dosadašnji rad te na taj način mlade upoznati sa svojim aktivnostima i angažmanom. Ja bih, kao EU političar, koristio svoj TikTok i Instagram kao najbrže mreže za širenje aktualnih informacija o sebi i svom radu. Na taj način se mlade može uključiti u aktualna zbivanja u parlamentu i donošenje odluka. Kako mogu očekivati da će ljudi znati čime se bavim ako se ne trudim to oglašavati i podijeliti s njima? Na kraju krajeva, zbog njih i za njih jesam tamo.

Više tekstova o najmlađim kandidatima na EU izborima čitajte na poveznicama:

29-godišnja Gabriela Bošnjak među najmlađim EU kandidatima: ‘Bitno da mladi imaju stvaran utjecaj na politiku’

Borna Lozo (30) najmlađi EU kandidat liste Možemo: ‘Učenici bi trebali po izlasku iz srednje razumjeti svijet’

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.