Starije generacije Europljana ispričale kako nisu uvijek smjele glasati: Poslali su poruku unucima

EU izbori su blizu, a diljem EU je krenula nestranačka kampanja ‘Iskoristi svoj glas’. Cilj je na svim službenim jezicima Europske unije potaknuti što veću izlaznost na izbore. Poglavito kod 26 milijuna mladih koji ove godine po prvi put imaju pravo glasa. Kada je riječ o Hrvatskoj, prema Eurobarometru, čak 61 posto ispitanika je navelo da je zainteresirano pratiti ove izbore, a njih 57 posto da bi glasali na njima da se održavaju idući tjedan. U sklopu kampanje je objavljen i kratki video gdje umirovljenici koji su živjeli u diktaturama pričaju svojim unucima zašto je demokracija dobra te je treba čuvati.

Dok cijela Europska unija odbrojava do izbora za Europski parlament, starije generacije Europljana se prisjećaju da nisu uvijek imali pravo na glasovanje. Upravo zbog toga svojim unucima poručuju kako demokraciju ne smiju uzimati zdravo za gotovo. Umjesto toga, ističu da mladi demokraciju trebaju podržavati, ali i štititi. To su glavne poruke kratkog promotivnog filma ‘Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost’. Tim filmom, otvara se drugi dio kampanje ‘Iskoristi svoj glas’, koja želi potaknuti što veću izlaznost birača na EU izbore. Kampanja je nestranačka, ali institucionalna te se provodi u svih 27 država članice Europske Unije.

Pravo glasa u EU ima 373 milijuna građana: Njih sedam posto prvi put ima pravo glasa

U Hrvatskoj, gdje će se izbori za Europski parlament održati 9. lipnja, provodi je Ured Europskog parlamenta u Zagrebu. Voditeljica ureda, Maja Ljubić Kutnjak, navela je kako je sada krenuo najvidljiviji dio kampanje. Predstavila je i rezultate najnovijeg Eurobarometra, čiji su rezultati objavljeni na dan napih parlamentarnih izbora 17. travnja. Prema odgovorima 1.002 ispitanika iz Hrvatske, njih 61 posto je reklo da je zainteresirano za nadolazeće izbore. Za usporedbu, od 26.411 ispitanika na razini cijele EU, njih 60 posto je navelo da je zainteresirano za praćenje tih izbora. K tome, 57 posto ispitanika u Hrvatskoj je navelo da bi vjerojatno glasali da su EU izbori idući tjedna, dok je na EU razini to reklo 71 posto ispitanika.

– U prvoj fazi kampanje smo informirali građane o rezultatima EU parlamenta. Naše poruke usmjerene su prema 373 milijuna građana koji će diljem EU imati biračko pravo na ovim izborima. Među njima je 26 milijuna onih koji će prvi puta izaći na izbore. Procjenjujemo da je takvih birača sedam posto u ukupnom broju. Vjerujemo da demokracija nije samo temeljno pravo već zajednička odgovornost svih nas jer je glasanje najizravniji način korištenja te odgovornosti, navela je Ljubak-Kutnjak razloge ove kampanje.

Eurobarometar je pokazao i da ispitanike u Hrvatskoj, njih 46 posto uoči izbora najviše zanima pitanje podrške EU gospodarstvu i stvaranju novih radnih mjesta. Kao prioriteti, potom slijede borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (46 posto ispitanika), Budućnost Europe (27 posto ispitanika), borba protiv terorizma i organiziranog kriminala (25 posto), a peto mjesto dijeli borba protiv klimatskih promjena i poljoprivredna politika (oboje 22 posto ispitanika). Kada je riječ o hrvatskim biračima, najmanje ih, za sva pitanja s po 13 posto, zanimaju rodna ravnopravnost, uključivost i raznolikost te humanitarna i razvojna pomoć. Ovu logiku u popriličnoj mjeri, prema Eurobarometru, prate i europski glasači.

Maturantica nakon razgovora s djedom: ‘Mislim da interes za izbore raste na našoj i europskoj razini’

Ipak, prema rezultatima Eurobarometra, čak 53 posto ispitanika u Hrvatskoj ima pozitivnu sliku predodžbu prema Europskoj uniji. K tome, 79 posto domaćih ispitanika smatra da su nadolazeći izbori još važniji zbog međunarodnog konteksta. Kada je riječ o vrijednostima koje EU treba braniti, među hrvatskim ispitanicama, mir je na prvom mjestu (42 posto), a na zadnjem pravo traženja azila od progona (3 posto). Također, za učvršćivanje svog položaja u svijetu, najviše ispitanika iz Hrvatske, njih 38 posto, smatra da se EU mora fokusirati na energetska pitanja, neovisnost, resurse i infrastrukturu po tom pitanju.

Na predstavljanju kampanje su bili djed i unuka: Božidar Jančiković i Jana Jančiković. Oboje su bili snimani za promotivni film iako naposljetku nisu upali u konačni video koji se sada može vidjeti. Djed Božidar je okupljenima naveo da bi čak uveo i sankcije za one koji ne glasaju. S druge strane, 19-godišnja Jana, maturantica zagrebačke XV. gimnazije, vesela je što ove godine ima priliku glasati. U razgovoru za srednja.hr, upitali smo je bi li mladi, kao u nekim EU zemljama, trebali moći glasati sa 16 godina. Iako navodi da postoje argumenti za i protiv, ipak smatra da bi mladi trebali pričekati 18 godina prije nego dobiju pravo glasa. Kako nam je navela, kao mladu osobu, politika je ne zanima općenito previše, već je kroz iskustvo snimanja ovog promotivnog filma i razgovora s djedom dobila interes za iskorištavanje svog prava glasa.

– Mislim da moj interes dolazi iz dužnosti da svatko treba glasati. Za pravo glasa treba biti informiran, trebamo znati za što glasamo. Ali, prema svojem okruženju, mislim da interes za izbore raste na našoj i europskoj razini. Mislim da će se to nastaviti, da će rasti i broj glasača i interes za politiku, rekla nam je Jana.

Počela kampanja: Prilika za mlade da se informiraju prije izbora

Na sličnom tragu, razmišljaju i u zagrebačkom Europskom uredu. Ljubić Kutnjak je navela da je uvjerena da će ove godine odaziv biti veći nego 2019. godine, budući da ankete pokazuju veliki interes. Ipak, ranije smo razgovarali sa studentima u Osijeku i Dubrovniku gdje smo ih pitali prepoznaju li naše europarlamentarce. Međutim, samo jedna studentica je prepoznala imenom i prezimenom Ivana Vilibora Sinčića, iako nije znala nikakve detalje o njegovom političkom djelovanju i stavovima.

No, dobar dio naših ispitanika je rekao da planiraju ići glasati, ali da će se prije toga morati ići informirati. No, unatoč slaboj informiranosti mladih o trenutnom, devetom sazivu Europskog parlamenta, Ljubić-Kutnjak ne smatra to preprekom za mlade da glasaju na skorašnjim izborima za 10. saziv EU parlamenta.

– Rekla bih da je upravo narednih nekoliko tjedana idealna prilika da se naši mladi građani i svi ostali informiraju. Kandidacijske liste su predane i upravo sada možemo poručiti građanima da prate tko su kandidati, koje su njihove vizije i ideje za Europu kako bi donijeli informiranu odluku 9. lipnja, zaključila je Ljubić Kutnjak.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.