Sveučilište ima najveću šumu hrane u Hrvatskoj: Otvorena je za studente, ali i obične građane

Sveučilište Sjever dobilo je na svome području šumu hrane i to najveću u državi. Bit će otvorena za javnost, studente i građane. Posađena je u suradnji grada Koprivnice i Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF). Šuma ima 150 stabala voćaka i čak 750 sadnica komplementarnog aromatičnog i začinskog bilja, manjih voćaka i povrtnica.

Povodom Dana planeta zemlje, studenti Sveučilišta Sjever, ali i građani Koprivnice dobili su nimalo zanemariv zeleni poklon. Naime, kroz svoje komunalno poduzeće ‘Komunalac’, grad Koprivnica je udružila snage sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (WWF) te su na Sveučilištu Sjever posadili najveću šumu hrane u Hrvatskoj. Bit će javno dostupna te je ocijenjena kao ‘učinkovit alat prilagodbe na sve jaču klimatsku krizu’.

Prilikom sadnje u ponedjeljak, pojašnjeno je da je šuma hrane dinamičan ekosustav koji svojim dizajnom ‘oponaša strukturu i funkcije prirodne šume u kojoj raste voće, povrće i drugo korisno bilje’. S tim konceptom se može na jednoj desetini hektare uzgojiti više od 2.000 kilograma hrane godišnje. Šuma se sastoji od slojeva jestivih biljaka, stabala, grmova i biljaka koji su pažljivo posađeni za održavanje održivog i produktivnog krajolika.

150 stabala: ‘Najljepše što je samoodrživo’

Izvršna direktorica WWF Adrije, Nataša Kalauz navela je da je Koprivnica ‘središte Europske Amazone’, misleći na UNESCO-ov petodržavni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Navela je da ovo nije prva šuma hrane u Hrvatskoj, već je jedna posađena i prošle godine, također u Koprivnici. No, ova najnovija šuma na području Sveučilišta Sjever je čak pet puta veća od prošlogodišnje.

– 150 stabala voćaka i čak 750 sadnica komplementarnog aromatičnog i začinskog bilja, te manjih voćaka i povrtnica. Najljepše od svega je da je zbog sadnje na permakulturan način ona zapravo samoodrživa, pobrojala je Kalauz sadržaj šume hrane.

Sadili studenti, učenici i djeca s vrtića

U sadnji šume hrane su sudjelovali koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić, vrtićka djeca, učenici i studenti iz ovog grada. Samu sadnju je financijski podržala grupacija Intesa Sanpaolo. Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF, osvrnula se prilikom sadnje šume na Dan planete Zemlje. Upozorila je da smo svi svjedoci različitih klimatskih rekorda i ekstrema iz mjeseca u mjesec. Navela je da nas to podsjeća da je klima već promijenjena te se i dalje mijenja dok smo zbog toga svi ranjiviji.

– Baš je danas objavljen izvještaj europskog klimatskog servisa Copernicus u kojem uz ostalo stoji da je u 2023. godini zabilježen rekordan broj dana s ekstremnim toplinskim stresom te da se smrtnost povezana s vrućinom povećala za 30% u posljednjih 20 godina. Zelene površine u gradovima jedan su od efikasnijih načina smanjenja toplinskog otoka, a ovako sađene šume i same će sebe očuvati u promijenjenim klimatskim uvjetima. Upravo su ovakve akcije i ohrabrivanje građana da repliciraju šume hrane u svojim domovima koristan alat prilagodbe na klimatsku krizu i sve vremenske ekstreme s kojima se suočavamo, zaključila je Drvar Mazzocco.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.