Video: Kako iskoristiti ostatke ručka od dana prije? Učenici nam pripremili ukusno jelo od ostataka

Učenici Srednje strukovne škole u Vinkovcima demonstrirali su nam svoje vještine u smanjenju otpada tako što su nam pokazali kako napraviti ukusno jelo od ostataka jučerašnjeg ručka. Nastavnica Eva Jurčić ističe da uče svoje učenike principu zero waste, potičući ih da budu kreativni i iskoriste sve resurse kako se hrana ne bi bacala. Njihova predanost organizaciji i odgovornom postupanju s hranom reflektira se i na njihove uspjehe, dok škola s ponosom ističe svoje rezultate i angažman učenika.

U Europskoj uniji godišnje se baci više od 58 milijuna tona hrane, što iznosi 131 kg po stanovniku, čime se stvara gubitak od 132 milijarde eura. Procjenjuje se da oko 10 posto dostupne hrane u EU završi kao otpad, dok više od 37 milijuna ljudi ne može si priuštiti obrok svaki drugi dan. Globalno, trećina hrane proizvedene za ljudsku prehranu se baca, što iznosi oko 14 posto ukupne proizvodnje hrane.

I dok je situacija s bacanjem hrane u EU takva, učenici najbolje srednje strukovne škole u Hrvatskoj znaju kako to izbjeći. Zbog toga su nam, u našem redakcijskom posjetu Srednjoj strukovnoj školi u Vinkovcima, odlučili napraviti ukusno jelo od ostataka jučerašnjeg ručka. Njihova nastavnica, Eva Jurčić, govori nam kako često rade po principu zero waste, odnosno trude se maksimalno iskoristiti sve namirnice kako se hrana ne bi bacala.

Ovi ‘mali kreativci’ uvijek dođu na neku ideju

– Ovisno o planu i programu, kao i o financijskim sredstvima i s obzirom na to da ne možemo kupovati svaki dan, nekada bude dana kad imamo svakakve namirnice i možemo svašta praviti, a onda kad potrošimo te zalihe, onda postanemo, kako im ja volim reći, mali kreativci. Onda izmišljamo, tražimo recepte, snalazimo se na sve moguće načine, i po udžbenicima i po internetu, kaže nastavnica.

Govori i kako često potiče učenike da ispituju u obiteljima, najčešće majke i bake, o tome što se prije radilo za jelo za inspiraciju. Učenici uvijek dođu na neku ideju, a profesorica Jurčić nam govori kako se uglavnom pripremaju od danas do sutra, a sve što naprave i pojedu.

– Pregledavamo hladnjak, gledamo što imamo, je li nam nešto ostalo i pregledavamo rezerve. Zatim se dogovorimo, otprilike osmislimo recept ili pripremimo već postojeći. I učenici više vole kad znaju što će raditi i kad su spremni, nego kad ne znaju jer se tada često i gubi vrijeme. Trudimo se biti što organiziraniji, objašnjava Jurčić.

Profesorica bez presedana govori ‘nema bacanja hrane’, a ne bacaju se čak ni ljudske od luka, kao i ostali otpaci od guljenja ili pripreme povrća jer one odlaze u kompost. Po školi smo vidjeli na nekoliko lokacija reciklažne kante u kojima se odvajaju papir, plastika i miješani otpad. Također, paze i na potrošnju energije i trude se biti što odgovorniji građani u društvu. Zbog toga su nam učenici 2.h razreda, na smjeru pomoćni kuhar i slastičar, napravili jelo od ostataka kojem su dali čistu peticu, što možete pogledati u videu u nastavku.

Tajna sretnih učenika i nastavnika je dobra organizacija

Jurčić napominje kako učenici često odlaze i na razna natjecanja gdje su ove stvari također bitne, zbog čega posebno ističe važnost odgovornosti, od gašenja štednjaka, zatvaranja vrata hladnjaka pa i do pranja suđa. Ponekad znaju planirati i recepte od ‘ostataka ostataka’, ali treba pripaziti na nešto kod zero waste politike.

Gotova jela treba ohladiti na sobnu temperaturu i odmah ih pohraniti u hladnjak. Međutim, jela ne treba podgrijavati u nedogled, već u skladu s razumnim količinama hrane koje možemo potrošiti. Primjerice, jedan su dan u školi kuhali jelo koje se uvijek sprema na veliko – grah, a onda su od ostataka tog graha za par dana radili zapečeni grah.

Dobra organizacija je najbitnija, objašnjava Jurčić, pa tako pomno planiraju i kada su u pitanju dugotrajne pripreme oko jela kako nitko ne bi morao dolaziti ranije ili ostajati kasnije. Kada škola organizira neke proslave ili domjenke, pitali smo ih pripremaju li učenici, zajedno sa svojim nastavnicima, sve ili to radi netko drugi. Profesorica nam odgovara kako su za takve prigode oni najčešće pomagači, dok ponekad rade i sve sami.

– Postoje neke manifestacije u kojima baš mi sudjelujemo, poput obilježavanja Dana kruha. To već godinama rade učenici s teškoćama i pripremamo razne pekarske proizvode, sve slažemo na izložbeni stol sa svim jesenskim plodovima, od bundeva, kukuruza, jabuka i svega što nam dođe pod ruku, priča nam Jurčić i dodaje kako se sve to radi u školi u sklopu vježbi.

‘Da učenici nisu tako dobri, ne bi ni škola imala ovakve rezultate’

Škola je ovo koja ima puno zanimanja i programa, a broji ukupno 463 učenika u 27 razreda. Ovi simpatični i radišni mladi kuhari i slastičari u usponu na pitanje znaju li da je njihova škola najbolja u Hrvatskoj, odgovaraju afirmativno i jako su ponosni na to. Samopouzdano nam govore kako su tu školu zbog toga i upisali, a osmijesi na njihovim licima potvrđuju da to doista i misle.

– Oni da nisu tako dobri učenici, ne bi ni škola imala ovakve rezultate, sve to ide jedno s drugim, govori profesorica, s čime su se učenici unisono složili.

Što se prakse i vježbi tiče, govore nam kako zbog nove kuhinje imaju i još jednu manju, zbog čega mogu održavati i dvoje vježbi za dva razreda istovremeno. Prekrasno uređena i profesionalna kuhinja obnovljena je u svibnju prošle godine u sklopu projekta RCK Osijek, kada je bilo i službeno otvorenje. Otada se ova kuhinja redovno, gotovo svakodnevno, i koristi. Pitali smo učenike i koji su im najdraži i najgori predmeti u školi.

– Praksa mi je najbolja jer možemo kuhati. Svi predmeti su mi super, volim učiti, a najgori predmet nemam. Što se kuhanja tiče, najviše volim pripremanje hrane, poput sjeckanja luka, pohanja mesa, volim i praviti palačinke, a volim i dekorirati jela, zaključio je učenik Marin.

Iako pomalo sramežljivi zbog kamera, ovaj složan razred je nakon ispunjenog dana u kuhinji otišao na zasluženi cappuccino. I dok ovi učenici već sada znaju ozbiljnost ovog problema, i EU provodi različite inicijative kako bi smanjila bacanje hrane, poput promicanja doniranja hrane i podrške promjeni potrošačkih navika. Također, potiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama, podržava istraživanje i inovacije te dodjeljuje financijska sredstva za poboljšanje mjerenja bacanja hrane i njenu prevenciju.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.