Skoro 80 posto Hrvata vidi koristi od članstva u EU, poznato koliko ih planira izići na izbore

Značajan broj građana u Hrvatskoj, čak 79 posto, prepoznaje koristi od članstva u Europskoj uniji, dok 72 posto građana EU-a dijeli to mišljenje. Za europske izbore koji će se održati 9. lipnja iduće godine zainteresirano je 57 posto Hrvata, što je identično prosjeku na razini Europske unije. Pokazalo je to istraživanje Eurobarometra koje je predstavljeno u uredu Europskog parlamenta u Zagrebu.

Europski parlament objavio je rezultate jesenskog istraživanja Eurobarometra za 2023. o stavovima građana u vezi s njihovim životom u Europskoj uniji šest mjeseci uoči europskih izbora. U kontekstu aktualne inflacije i geopolitičkih izazova, zapažena je stabilna razina zadovoljstva smjerom u kojem se stvari kreću na nacionalnoj i EU razini. Rezultati pokazuju kako Europljani nastavljaju cijeniti članstvo u EU i njeno djelovanje, a otkrivaju i veći interes građana za predstojeće europske izbore.

Rezultate je predstavila Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, prikazujući odgovore 1.033 hrvatskih ispitanika. Osvrnula se i na teme koje birači žele nametnuti kao prioritetne budućim kandidatima za Europski parlament, kao i razinu njihovog interesa za izlazak za nadolazeće europske izbore.

Europljani usprkos svemu cijene članstvo u EU

U Hrvatskoj 79 posto građana vidi koristi od članstva u EU-u, dok na razini EU-a isto smatra 72 posto ispitanika. Više od dvije trećine Hrvata (72 posto) optimistično je u pogledu budućnosti EU-a, što je više od prosjeka EU jer je on 60 posto. Francuzi su od svih članica Europske unije najviše pesimistični po pitanju njene budućnosti – njih 49 posto su pesimisti, a 46 posto optimisti.

Također, većina ispitanika u Hrvatskoj (57 posto) smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar za zemlju, dok na razini EU-a to smatra 61 posto ispitanika. Da je članstvo u EU-u loša stvar, smatra 11 posto Hrvata, a 32 posto ih je neutralno. Ipak, Ljubić Kutnjak istaknula je kako Europljani usprkos svemu cijene članstvo u EU te su generalno optimistični u tom pogledu.

Većina Hrvata pokazuje interes za europske izbore

S približavanjem europskih izbora 2024., većina Europljana (53 posto) želi da Europski parlament ima važniju ulogu. To je mišljenje većine u 21 državi članici, među ostalim i u Hrvatskoj, što smatra 59 posto ispitanika.

Većina EU ispitanika (57 posto) zainteresirana je za predstojeće izbore za Europski parlament, što je za 11 posto više nego što je bilo za prošle europske izbore. Čak 68 posto građana reklo je da bi vjerojatno izašli na izbore da se oni održavaju za tjedan dana, što je 9 posto više nego ujesen 2018. godine.

I u Hrvatskoj se u odnosu na isto razdoblje prije posljednjih EU izbora bilježi značajan porast zainteresiranih građana. Sada ih je 57 posto, što je 11 posto više nego uoči posljednjih izbora 2018. kada je 53 posto ispitanika reklo da bi vjerojatno glasali na europskim izborima kada bi se oni održavali idući tjedan.

Također, najveći interes u Hrvata imaju stariji od 55 godina (60 posto), dok ni oni u dobnoj skupini od 40 do 54 godine ne zaostaju previše (55 posto). Kod mlađih je interes iskazalo manje od pola ispitanika od 25 do 39 godina (47 posto vjerojatnosti), a mladi od 15 do 24 izražavaju najmanju vjerojatnost izlaska na izbore. U svim dobnim skupinama je interes manji od prosjeka članica EU.

Predodžba o EU-u stabilna, Hrvati prepoznaju korist

Čak 79 posto Hrvata vjeruje da njihova država ima koristi od članstva, a prosjek EU je 72 posto. Glavni razlozi koje za to navode su doprinos Unije miru i jačanju sigurnosti (34 posto) te boljoj suradnji između zemalja članica (34 posto). Predodžba o EU-u je ostala stabilna od posljednjeg istraživanja iz ožujka 2023. pa tako 45 posto EU građana ima pozitivno mišljenje, 38 posto neutralno, a 16 posto ima negativnu predodžbu o EU-u.

Što se glavnih razloga koristi članstva tiče, najviše Hrvata (čak 51 posto) smatra kako EU donosi ljudima nove mogućnosti za rad, a zatim da EU pridonosi gospodarskom rastu Hrvatske (32 posto). Treći najpopularniji razlog je da EU poboljšava standard života Hrvata, ali i da članstvo u EU poboljšava suradnju između naše zemlje i ostalih članica (oba razloga podupire po 29 posto ispitanika). Također, popularan razlog je i to da EU pridonosi održavanju mira i jačanju sigurnosti, što podupire 27 posto Hrvata.

S druge strane, neki od glavnih razloga zbog kojih građani mogu misliti da njihova zemlja nema koristi od članstva u EU su, primjerice, da građani izrazito slabo mogu utjecati na odluke koje se donose na razini EU-a (to podržava 41 posto ispitanih Hrvata). Da bi se pitanja koja su važna građanima najbolje riješila na nacionalnoj, a ne na EU razini smatra 33 posto Hrvata, a jednak postotak smatra da vlada vrlo slabo može utjecati na odluke koje se donose na razini EU.

Proširenje EU podržava značajno više Hrvata od prosjeka

Vrijednosti koje bi Europski parlament trebao braniti kao prioritetne značajno se razlikuju među državama članicama pa su tako Šveđanima prioritet klimatske promjene (58 posto), a Finskoj obrana i sigurnost EU-a (44 posto).

Prioritetne teme u radu Europskog parlamenta, smatraju hrvatski građani, trebaju biti borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto) te podrška gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (44 posto). Slijedi ih tema javnog zdravstva (28 posto), ali i zanimljivost da Hrvati podržavaju temu budućnosti Europe (također 28 posto).

Prioritetne teme na razini EU-a su borba protiv socijalne isključenosti (36 posto), javno zdravstvo (34 posto), djelovanje protiv klimatskih promjena te podrška gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (oboje po 29 posto). Zanimljiv je i podatak da proširenje EU-a podržava značajno više Hrvata (68 posto) od prosjeka Unije (53 posto).

Veći interes za europske izbore nego prije 5 godina

Sve u svemu, potpora građana Uniji, kao i veći interes za europske izbore koji će se održati 9. lipnja 2024. godine pozitivni su pokazatelji interesa za izlazak na izbore. U ovom velikom istraživanju obuhvaćeno je ukupno 26.523 ispitanika iz svih 27 članica EU.

Zadnja plenarna sjednica trenutnog saziva Europskog parlamenta održat će se krajem travnja, dok će se konstituirajuća sjednica održati 16 srpnja. Novi saziv imat će ukupno 720 zastupnika, a Hrvatsku će predstavljati 12 europarlamentaraca.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.