Zanimljive činjenice o golubovima i vranama

Golubovi i vrane su česti stanovnici naših prostora. Mnogi od nas su s njima imali bliske susrete, što uključuje čitav spektar manjih i većih neugodnosti, poput ‘ukrasa’ koje nam golubovi ponekad u prolazu ostavljaju na jaknama, njihovog zaletavanja u bicikle ili naše glave dok ih pokušavamo zaobići, ili pak prodornog glasanja vrana baš ono jutro prije važnog kolokvija, dok očajnički pokušavamo uhvatiti barem malo sna. Takve, a i brojne druge situacije, uzrok su negativnih osjećaja koje ljudi prema njima gaje. Često ih se doživljava i neinteligentnima, što rezultira još većom netrpeljivošću.  No, oni ipak posjeduju brojne zanimljive osobine na koje se možemo usredotočiti.

foto: Marta Matković

O njima i njihovim kognitivnim sposobnostima je provedeno mnogo istraživanja. Rezultati su pokazali da uvriježeno mišljenje šire javnosti nije u skladu sa stvarnim sposobnostima spomenutih ptica.

Golubovi prepoznaju ljudska lica

Počnimo najprije s golubovima.  U studiji ”Pigeons dicscriminate between human feeders”, objavljenoj 2011. godine u časopisu Animal Cognition, autori ističu da golubovi mogu razlikovati ljudska lica. Ova im sposobnost omogućuje izbjegavanje ljudi koji se prema njima ne odnose dobro, te da prepoznaju one koji ih hrane. Iako se nekima ta sama sposobnost može činiti nedovoljno zanimljivom, sjetite je se sljedeći put kad vam dođe da otjerate golubove. Možda je baš vaša jakna iduća na koju će se ”slučajno” olakšati.

Prepoznaju i vlastito lice

Istraživači sa Keio Sveučilišta, u svojoj studiji ”Pigeons Show Superior Self-recognition Abilities To Three Year Old Humans”, također objavljenoj u časopisu Animal Cognition iz 2008., tvrde da golubovi mogu prepoznati sebe u videosnimkama, kao i u ogledalu.  MSR (mirror self-recognition) test zasad nije prošlo mnogo životinjskih vrsta, od kojih su većina veći sisavci, poput čimpanza, slonova i dupina.  Golubovi su, uz svrake, jedine ptice koje prolaze ovaj test.

Mogu razlikovati Picassa od Moneta

Osim sposobnosti prepoznavanja svog lica i ljudskih lica, mogu naučiti i prepoznavati umjetničke stilove. 1995. tri japanska znanstvenika objavila su rezultate istraživanja pod naslovom ”Pigeons’ discrimination of paintings by Monet and Picasso” u časopisu Journal of the Experimental Analysis of Behaviour.  Golubovima su, za vrijeme istraživanja, između ostalog, pokazivali slike oba umjetnika, te ih naučili da na njih reagiraju na dva različita načina. Nakon toga su im pokazivali slike koje do tada nisu vidjeli, za vrijeme čega su golubovi nastavili reagirati na iste načine.  Naučili su razliku između kubizma i impresionizma, a autorima donijeli Nobelovu nagradu iz područja psihologije.

Vrane, kao i golubovi,  prepoznaju i pamte ljude

Vrane, za razliku od golubova, ne prolaze MSR test, no posjeduju druge, fascinantne sposobnosti.  Za početak, prepoznaju ljudska lica, što se pokazalo u studiji ”Brain imaging reveals neuronal circuitry underlying the crow’s perception of human faces”, objavljenoj 2012.  u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences  of the United States of America.  Sposobne su pamtiti pojedinačna lica godinama nakon jednog jedinog susreta. Što znači da, bez obzira na to što nam sve mogu izgledati isto dok im se s prozora deremo da šute, mi njima ne izgledamo. Radi toga deranje možda i nije najbolja ideja.

Ljute se na loše postupke pojedinaca

Ista je studija pokazala da se vrane ponašaju u skladu s time kako ih se tretira. Primjerice, ako ih odlučite gađati ili ih uznemiravati na neke druge načine, zapamtit će vas i zamjerati vam. To također znači i da demonstriraju pozitivna ponašanja prema ljudima uz koje povezuju ugodna iskustva. Pozitivan primjer je djevojčica Gabi Mann, o kojoj su pisali mediji poput BBC-a. Iz ljubavi prema vranama redovito ih je hranila, a one su joj iz zahvalnosti donosile razne darove, poput izgubljenih perlica i nakita.

Koriste oruđe

[VRAĆAM SE U SREDNJU] Newsbarovac Borna Sor otkrio da mu je zadaćnicu pojela profesoričina vrana

John Marzluff u svojoj knjizi “Gift of the Crow; How Perception, Emotion and Thought Allow Smart Birds to Behave Like Humans”, iz 2012., opisuje na koje načine vrane manipuliraju predmetima da bi postigle svoje ciljeve, poput dolaženja do hrane. Spominje se da oblikuju grančice u kuke, kako bi njima mogle dohvatiti kukce na teže dostupnim mjestima. Radi postizanja tih ciljeva, kao oruđe koriste i ljudske izume. Primjer toga često možemo vidjeti na cestama. Naime, umjesto da se muče s otvaranjem oraha, bacaju ih na cestu kako bi automobilske gume mogle obaviti posao umjesto njih.

Navedene zanimljivosti ne poništavaju činjenicu da nam ove ptice ponekad slučajno ili namjerno ometaju mir. No, ipak pokazuju da ih ne moramo promatrati samo iz perspektive onih osobina koje smatramo negativnima, već se sjetiti i dobrih. Također, dobro se prisjetiti i da čepići za uši koštaju samo par kuna.

Odgovori