Pretraga

Veliki vodič za rad preko učeničkog servisa: Provjerite koliko, kada i na kojim poslovima smijete raditi

A- A+

Praznici su u punom jeku, a dio srednjoškolaca zasigurno će ih iskoristiti za obavljanje povremenih poslova, putem kojih će zaraditi ponešto džeparca. Učenički je rad reguliran trima različitim pravilnicima i jednim zakonom, zbog čega srednjoškolci nerijetko teško dolaze do informacija. U tekstu koji je pred vama upoznat ćemo vas s detaljima učeničkog rada.

Foto: Unsplash

Učenik koji se želi povremeno zaposliti čini to posredstvom učeničkog servisa. Taj posao posrednovanja najčešće obavljaju srednjoškolske ustanove. Srednjoškolske ustanove mogu obavljati poslove posredovanja za povremeni rad svojih redovitih učenika u zemlji, a iznimno i za redovite učenike drugih srednjoškolskih ustanova sa sjedištem u istoj županiji.

Drugim riječima, budući da u nekim županijama samo jedna škola ima dozvolu za obavljanje posredovanja za povremeni rad redovitih učenika, možete se učlaniti u učenički servis škole koju ne pohađate, a nalazi se u vašoj županiji.

Mlađi od 15 smiju raditi samo uz dozvolu inspektora rada

Prema Pravilniku o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, za posredovanje za rad maloljetnog redovnog učenika srednjoškolska ustanova mora imati pisanu suglasnost njegovog zakonskog zastupnika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost inspektora rada.

Izdvojeni članak
razgovor za posao

Pitali smo stručnjake: Kako se treba ponašati na razgovoru za posao?

Ne postoji državni propis koji detaljno određuje što je sve potrebno za učlanjenje u učenički servis, ali popis dokumenata za tu svrhu mora biti jasno istaknut na stranicama servisa. Da bismo pobliže pojasnili kako izgleda učlanjenje u učenički servis za primjer ćemo uzeti Srednjoškolski servis u sklopu doma mladih Rijeka.

Na stranicama tog servisa jasno je istaknuto kako je za učlanjenje potrebno imati navršenih 15 godina života. Od dokumenata je potrebno uvjerenje srednje škole o upisanom razredu za tekuću godinu, popunjen poseban upitnik servisa s osobnim podacima učenika i dozvolom za njihovu obradu, osobna iskaznica, IBAN žiro-računa otovorenog na ime učenika te uplaćena upisnina u iznosu od 10 kuna.

Također, Srednjoškolski servis u sklopu doma mladih Rijeka jasno na svojim stranicama ističe da maloljetni učenik može doći na učlanjenje bez pratnje roditelja pod uvjetom da ima sve uredno ispunjene i potpisane dokumente koji se traže i obrnuto – roditelj može učlaniti djete s potpunom dokumentacijom. Napomenimo još jednom, ovo je samo jedan od niza primjera kako otprilike funkcionira učlanjenje u učeničke servise, druge ustanove mogu imati svoja pravila.

Maloljetnicima zabranjen noćni rad

Izdvojeni članak

Kratki vodič do uspjeha: Kako dobro napisati životopis?

Nakon što ste se učlanili u učenički servis, sljedi potraga za poslom. Važno pravilo koje morate imati na umu ono je da učenici smiju raditi samo za vrijeme zimskog, proljetnog i ljetnog odmora.

Puno radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika ne smije biti duže od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno. U iznimnim situacijama, radno vrijeme maloljetnog redovnog učenika koji je navršio 15 godina života može biti osam sati dnevno i 40 sati tjedno.

Maloljetnim učenicima zabranjeno je raditi između 20 sati uvečer i 6 sati prije podne, a oni koji dnevno rade više od 4 sata i 30 minuta imaju pravo na pauzu od najmanje 30 minuta. Između dva uzastopna radna dana maloljetni redovan učenik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 14 sati neprekidno. Učenik koji je maloljetan ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno.

Poslove koje ne smiju obavljati mlađi od 18

Baš kao što postoji i ograničenje u trajanju radnog vremena za maloljetne učenike, postoji i ograničenje oko izbora poslova na kojima maloljetni učenik smije raditi. To je uređeno Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik.

Izdvojeni članak

Kako se piše motivacijsko pismo? Nekoliko savjeta koji će vas istaknuti

Tako primjerice, učenici koji još nisu navršili 18 godina ne smiju raditi u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima, sve radi zaštite ćudoređa. Osim na spomenutim poslovima, maloljetnici se ne smiju zapošljavati na poslovima gdje postoji štetno izlaganje fizikalnim, biološkim i kemijskim štetnostima, koje mogu uzrokovati teške bolesti.

Prema poviše spomenutom pravilniku, osobe bez navršene 18. godine ne smiju raditi poslove koji su objektivno iznad njihovih fizičkih ili psiholoških sposobnosti, kod kojih postoji opasnost za život zbog izloženosti ekstremnoj hladnoći ili toplini, zatim na onima gdje se rukuje pirotehničkim sredstvima i na kojima dolazi do klanja životinja u industrijskim razmjerima, ali i primjerice, kod kojih postoji opasnost od rušenja građevina.

Minimalna satnica za učenike nije uređena

Za razliku od studentskog rada, minimalna satnica za obavljanje učeničkog posla nije utvrđena na državnoj razini. Ona može biti određena tek pravilnikom učeničkog servisa, ako isti uopće postoji.

Izdvojeni članak

Finalisti Ideje godine saznali kako startup pretvoriti u posao te kako funkcionira IT tvrtka s 500 zaposlenih

Dodatni problem na koji učenici mogu naići prilikom traženja posla loša je ponuda poslova. U pravilu, svaki učenički servis trebao bi imati svojevrsnu ‘oglasnu ploču’ s ponudom poslova za učenike, ali ta ponuda nerijetko sadržava svega par oglasa. Jedino što učenici mogu učiniti po tom pitanju jest slati otvorene zamolbe tvrtkama za koje znaju da su u nekom trenutku zapošljavale učenike ili studente.

Nakon što dogovore posao, učenici ugovor podižu u učeničkom servisu, a poslodavac ga je dužan ovjeriti i dopuniti sa stvarnim brojem sati rada i iznosom zarade učenika i to u roku od 15 dana nakon obavljenog posla, odnosno nakon što mu učenik po obavljenom poslu dostavi svoj ugovor.

Na temelju tog ugovora poslodavac isplaćuje plaću učeniku, doprinos za slučaj ozljede na radu redovnog učenika te naknadu za srednjoškolsku ustanovu koja ne može biti veća od 10% od iznosa učenikove zarade. Ako kojim slučajem poslodavac prekrši prava učenika i ne isplati mu zaradu, srednjoškolska ustanova ima pravo i dužnost zaštititi tog učenika.

HZZ-ov popis ustanova u određenoj županiji koje imaju dozvolu za obavljanje posredovanja za povremeni rad redovitih učenika: